DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 33     <-- 33 -->        PDF

fakulteta i Instituta za šumarstvo i drvnu industriju u Sarajevu, Godina V, 5:.1 - 243.
Bobinac, M., 2011: Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovi šuma Ravnog Srema. Šumarski institut Jastrebarsko, Zagreb. str, 1-294.
Bobinac, M., B. Batoš, D. Miljković, S Radulović, 2012: Polycyclism and phenological variability in the common oak (Quercus robur L.), Arch. Biol. Sci. Belgrade 64 (1): 97-105.
Cieslar, A., 1923: Untersuchungen ueber die wirtschaftliche Bedeutung der Herkunft des Saatgutes der Stieleiche, Centralblatt fuer das gesamte Forstwesen Wien – Leipzig 4 (6): 97-149 (In. Kleinschmidt, J., 1993: Interspecific variation of growth and adaptive traits in European oak species. Ann. Sci. For. 50 (1): 166–185.)
Derory, J, P. Léger, V. Garcia, J. Schaeffer, M-T. Hauser, F. Salin, C. Luschnig, C. Plomion, J. Glöss, A. Kremer, 2006: Transcriptome analysis of bud burst in sessile oak (Quercus petraea). New Phytol 170:723–738.
Franjić, J., S. Bogdan, Ž. Škvorc, K. Sever, D. Krstonošić, 2009: Fenološka sinkroniziranost klonova hrasta lužnjaka iz klonskih sjemenskih plantaža u Hrvatskoj. In: (ed.) Matić S., Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Šume hrasta lužnjaka u promjenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima HAZU- Centar za znanstveni rad Vinkovci. str. 153 - 168.
Gailing, O., H. Wachter, J. Heyder, H.-P. Schmitt, R. Finkeldey. 2007: Chloroplast DNA analysis in oak stands (Quercus robur L.) in North Rhine-Westphalia with presumably Slavonian origin: Is there an association between geographic origin and bud phenology? Journal of Applied Botany and Food Quality 81: 165-171.
Gailing, O., H. Wachter, L. Leinemann, B. Hosius, R. Finkeldey, H.-P. Schmitt, J. Heyder, 2003: Characterisation of different provenances of late flushing pedunculate oak (Quercus robur L.) with chloroplast markers. Allg. Forst- und Jagdzeitung 174: 227-231.
Hesmer, H., 1955: Die Späteiche in Westfalen und im Rheinland. Forstarchiv 26: 197-203.
Jovančević, M., 1966: Brdski lužnjak – posebna rasa, Šumarstvo 3 (5): 3-15.
Jovančević, M., 1968: Brdski lužnjak – posebna rasa II. Rano testiranje genetsko-fizioloških osobina, Šumarstvo 7(8): 3-16.
Klepac, D., 1988: Uređivanje šuma hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse 24: 117-132.
Matić, V., P. Drinić, V. Stefanović, M. Ćirić, V. Beus, G. Bozalo, S. Golić, U. Hamzić, Lj. Marković, M. Petrović, M. Subotić, N. Talović, J. Travar, 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri šuma na velikim površinama u 1964-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, pos. izd. Str. 202-203, 253-254, 639.
Krahl-Urban, J., 1959: Die Eichen, Forstliche Monographie der Traubeneiche und der Stieleiche, Verlag Paul Parey, Hamburg – Berlin. Str. 1-288.
Kramer, E.M., 2001: A Mathematical Model of Auxin-mediated Radial Growth in Trees. J. Theor. Biol. 208 (4): 387-397.
Matić, S., 2009: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u promjenjenim stanišnim i strukturnim uvjetima. In: (ed.)
Matić S., Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Šume hrasta lužnjaka u promjenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima HAZU- Centar za znanstveni rad Vinkovci. str. 1 - 22.
Memišević, M., 2008: Eksploatacija kao razlog nestanka hrasta lužnjaka (Quercus robur, L.) u periodu od 1878. do 1914. godine u Bosni i Hercegovini. Naše šume. 12-13:39-40.
Mujagić-Pašić, A., D. Ballian, 2013: An analysis of the morfology and phenology of sweet chesnut (Castanea sativa Mill.) flower and nut in north-west Bosnia and Herzegovina. Research people and actual task on multidisciplinary sciences 12-16. june 2013, Lozenec, Bulgaria. 160-165.
Pintarić, K., 2002: Šumskouzgojna svojstva i život važnijih vrsta šumskog drveća. Udruženje šumarskih inžinjera i tehničara Federacije BiH (UŠIT). Sarajevo. Str. 1-221.
Stefanović, V., 1977: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Svjetlost OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Sarajevo. Str. 1-283.
Stefanović, V., V. Beus, Č. Burlica, H. Dizdarević, I. Vukorep, 1983: Ekološko – vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1983, Šumarski fakultet, Posebna izdanja br. 17. Str. 1-44.
Stojković, M., 1991: Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Glasnik za šumske pokuse 27: 227–259.
Šafar, J., 1966: Problem fizioloških, ekoloških i ekonomskih karakteristika kasnoga i ranog hrasta lužnjaka, Šumarski list Zagreb 90 (11-12): 503-515.
Summary
Our research of Phenological variability of 28 provenances of pedunculate oak in the Bosnian and Hercegovinian test of provenances in Žepce. The experiment is based in the accidentally random block system with three (3) repetitions, where each provenance in each block is represented by 36 plants (except provenances Drvar, Mutnica, Zvornik and Vinac, which are partially represented in the experiment). We have observed the process of leafing during years 2012 and 2013 and from the end of March to beginning of May. We followed five (5) phenofazes of leafing that were developed for sessile oak by Derory et al. (2006).
The analysis of phenological phases has shown that there are statistically important differences between the investigated provenances. The differences have been confirmed for the start, duration and end of certain phenological phases during leafing in the provenances and it points to a genetic variability between the populations and the dependence of phenological phases on the weather conditions.