DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Ministry of Agriculture, 2016: Forest Management Area Plan for the Republic of Croatia (2016-2025). URL: http://www.mps.hr/hr/sume/sumarstvo/sumskogospodarska-osnova-2016-2025 (accessed 28 March 2018).
Mitášová, H., J. Hofierka, 1993: Interpolation by regularized spline with tension: II. Application to terrain modeling and surface geometry analysis. Math. Geol., 25 (6): 657-669.
Nelson, A., H.I. Reuter, P. Gessler, 2009: DEM production methods and sources. Dev. Soil Sci., 33: 65-85.
Ostrogović Sever, M.Z., E. Paladinić, Z. Barcza, D. Hidy, A. Kern, M. Anić, H. Marjanović, 2017: Biogeochemical Modelling vs. Tree-Ring Measurements - Comparison of Growth Dynamic Estimates at Two Distinct Oak Forests in Croatia. South-East Eur. For., 8 (2): 71-84.
Puliti, S., L. Theodor, E.T. Gobakken, E. Næsset, 2017: Use of partial-coverage UAV data in sampling for large scale forest inventories. Remote Sens. Environ., 194: 115-126.
Rahlf, J., J. Breidenbach, S. Solberg, R. Astrup, 2015: Forest Parameter Prediction Using an Image-Based Point Cloud: A Comparison of Semi-ITC with ABA. Forests, 6 (11): 4059-4071.
Ristić, R., S. Polovina, I. Malušević, B. Radić, V. Milčanović, M. Ristić, 2017: Disaster Risk Reduction Based on a GIS Case Study of the Čađavica River Watershed. South-East Eur. For., 8 (2): 99-106.
Salmivaara, A., M. Miettinen, L. Finér, S. Launiainen, H. Korpunen, S. Tuominen, J. Heikkonen, P. Nevalainen, M. Sirén, J. Ala-Ilomäki, J. Uusitalo, 2018: Wheel rut measurements by forest machine-mounted LiDAR sensors – accuracy and potential for operational applications? Int. J. For. Eng., 29 (1): 41-52.
Schultz, H., E.M. Riseman, F.R. Stolle, D.M. Woo, 1999: Error detection and DEM fusion using self-consistency. In: Proceedings of the Seventh IEEE International Conference on Computer Vision, Kerkyra, Greece, Vol. 2: 1174-1181.
Stereńczak, K., M. Ciesielski, R. Balazy, T. Zawiła-Niedźwiecki, 2016: Comparison of various algorithms for DTM interpolation from LIDAR data in dense mountain forests. Eur. J. Remote Sens., 49 (1): 599-621.
Talbot, B., M. Pierzchała, R. Astrup, 2017: Applications of Remote and Proximal Sensing for Improved Precision in Forest Operations. Croat. J. For. Eng., 38 (2): 327-336.
Tran, T.A., V. Raghavan, S. Masumoto, P. Vinayaraj, G. Yonezawa, 2014: A geomorphology-based approach for digital elevation model fusion-Case study in Danang City, Vietnam. Earth Surf. Dynam., 2: 403-417.
SAŽETAK
Digitalni model reljefa (DTM, engl. Digital Terrain Model) ima široku i važnu primjenu u mnogim djelatnostima, uključujući i šumarstvo. Međutim, precizno modeliranje terena, odnosno izrada DTM-a u šumama, bilo korištenjem terenskih metoda ili metoda daljinskih istraživanja, izazovan je i vrlo zahtjevan zadatak. U većini razvijenih zemalja svijeta, zračno lasersko skeniranje (ALS, engl. Airborne Laser Scanning) bazirano na LiDAR (engl. Light Detection and Ranging) tehnologiji trenutno predstavlja glavnu metodu za izradu DTM-a. Uslijed mogućnosti laserskog zračenja da penetrira kroz krošnje drveća, LiDAR tehnologija se pokazala kao efektivna i brza metoda za izradu DTM-a u šumskim područjima s vrlo velikom točnošću. Međutim, u mnogim zemljama svijeta, uključujući i Hrvatsku, zračno lasersko skeniranje nije u potpunosti provedeno, tj. samo su manji dijelovi zemlje pokriveni s podacima zračnog laserskog skeniranja. U tim slučajevima, DTM temeljen na stereo-fotogrametrijskoj izmjeri aerosnimaka potpomognut s terenskim podacima najčešće predstavlja glavni izvor informacija za izradu DTM-a. Poznato je da tako izrađen DTM u šumskim predjelima ima manju točnost od DTM-a dobivenog na temelju zračnog laserskog skeniranja zbog pokrivenosti terena vegetacijom. Također, u okviru nedavno provedenog istraživanja (Balenović i dr., 2018) utvrđeno je da takvi službeni fotogrametrijski digitalni podaci terena u šumskim predjelima sadrže određen broj tzv. grubih grešaka, koje mogu značajno utjecati na točnost izrađenog DTM-a. Nakon vizualnog detektiranja i manualnog uklanjanja tih pogrešaka, Balenović i dr. (2018) utvrdili su značajno poboljšanje točnosti fotogrametrijskog DTM-a.
Stoga je glavni cilj ovoga rada razviti automatsku metodu za detekciju i eliminaciju vertikalnih pogrešaka u fotogrametrijskim digitalnim podacima terena te na taj način poboljšati točnost fotogrametrijskog DTM-a u nizinskim šumskim područjima Hrvatske. Ideja je razviti brzu, jednostavnu i učinkovitu metodu koja će biti primjenjiva i za druga šumska područja sličnih karakteristika, a za koja ne postoje DTM dobiven zračnim laserskim skeniranjem.
Istraživanje je provedeno u nizinskim šumama na području gospodarske jedinice Jastrebarski lugovi, u neposrednoj blizini Jastrebarskog (Slika 1). Istraživanjem je obuhvaćena površina od 2.005,74 ha, na kojoj su u najvećoj mjeri zastupljene jednodobne sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), a u ma­njoj mjeri jednodobne sastojine poljskog jasena (Fraxinus angustifolia L.) te jednodobne sastojine običnoga graba (Carpinus betulus L.). Nadmorska visina područja istraživanja kreće se u rasponu od 105 do 121 m.