DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 115     <-- 115 -->        PDF

uspješno provodi svoj plan razvoja tog nacionalnog parka, ipak ga Vlada u veljači 1993. godine razrješava dužnosti direktora. Vraća se za stalno na Šumarski fakultet, gdje obnaša dužnost predstojnika Katedre za uređivanje šuma, a od 1995. godine i novoustanovljenog Zavoda za uređivanje šuma.
Na kraju, možemo istaknuti veliki doprinos profesora Meštrovića u obrazovnom, znanstvenom, stručnom, društvenom i političkom djelovanju tijekom njegovih 50 godina u šumarskoj struci i znanosti. Od toga bilježimo gotovo 39 godina rada kao djelatnika Šumarskog fakulteta. Za to je vrijeme na različite načine sudjelovao u obrazovanju 37 generacija studenata, a kao nastavnik djelovao je 22 godine. Posebno je bio omiljen profesor među studentima, s kojima je na pristupačan način raspravljao o različitim problemima.
Kod profesora Meštrovića 178 studenata je obranilo svoje diplomske radove. Vodio je poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Uređivanje šuma i na njemu držao kolegij iz dva predmeta. Uz to, držao je dva kolegija na znanstvenom području “Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata”. Bio je mentorom velikog broja postdiplomanata, a 12 kandidata steklo je znanstvena zvanja magistra znanosti pod njegovim mentorstvom. Bio je mentorom i većem broju kandidata za zvanje doktora znanosti, te je 6 kandidata dobilo taj stupanj pod njegovim vodstvom. Bio je član povjerenstava za obranu magisterija te predsjednik ili član povjerenstva za obranu doktorata znanosti. Bio je član povjerenstva za obranu 2 doktorata znanosti na Ekonomskom fakultetu te komentor i predsjednik povjerenstva za dva magistra znanosti na Arhitektonskom fakultetu i jednog doktora znanosti na istom fakultetu.
Znanstveni opus Profesora Meštrovića je vrlo širok i obuhvaća područje uređivanja šuma u širem smislu. Svakako su najznačajniji radovi iz područja gospodarenja šumama Mediterana te oni koji se odnose na općekorisne funkcije šuma i zaštitu prirode. Ukupno je objavio više od 100 radova u domaćim i međunarodnim časopisima, od kojih je jedan dio radova citiran i u međunarodnim časopisima. Isto tako, i stručna aktivnost profesora Meštrovića popraćena je brojnim stručnim radovima na nacionalnoj i na međunarodnoj razini.
Suradnja sa šumarskom operativom predstavljala je široko područje djelovanja profesora Šime Meštrovića. Recenzije, organizacije savjetovanja, izrada studija, elaborata, stručnih mišljenja, bilo je područje njegovog djelovanja. Velik broj planova gospodarenja u Hrvatskoj i za za fakultetske nastavno pokusne šumske objekte i za šume posebne namjene (nacionalni parkovi, park šume, vojne šume i slično) te gospodarske, preborne i jednodobne šume, u Africi za šume hrasta plutnjaka i šume hrasta cera te primorskog bora, upotpunjuje to široko područje njegovog stručnog djelovanja. Tu je potrebno spomenuti i njegov rad na izradi pravilnika za uređivanje šuma zasnovanom na novim ekološkim postavkama.
Aktivnost i djelovanje u međunarodnim organizacijama posebno obilježava i odaje veliko priznanje njegovu znanstvenom i stručnom radu. Bio je delegat Hrvatske i predsjednik delegacije u Vijeću za šumarska pitanja Mediterana, organizacije FAO i to 1985, 1987., i 1989. godine, kada je izabran i za potpredsjednika Vijeća. Bio je predsjednik delegacije na zasjedanju Svjetskog šumarskog vijeća FAO 1982. godine u Rimu, zatim na zasjedanju Europskog vijeća za šume FAO 1989. u Rimu i 1991. u Oslu. Na svim skupovima aktivno je sudjelovao s referatima i zastupao Hrvatsku šumarsku znanost i struku. Nadalje, bio je sudionik IUFRO kongresa 1976. u Oslu, 1981. u Kyotu, 1986. u Ljubljani, Simpozija o zaštiti šuma od požara 1987. godine u Ateni te “Potrajnog gospodarenja šumama umjerenog i hladnog pojasa” organiziranog od Međunarodne organizacije za sigurnost i suradnju u Montrealu 1993. godine.
Kao što je već prije spomenuto, u društvenom i političkom životu Šumarskog fakulteta i Sveučilišta djelovao je od studentskih dana. Za taj rad je dobio mnoga priznanja i zahvalnice, od kojih se mogu izdvojiti: “Orden rada sa zlatnim vjencem” i “Spomenica Sveučilišta prigodom 60 godišnjice športske organizacije”.
Bio je aktivan član Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva te Akademije šumarskih znanosti Hrvatske čiji je i član osnivač.
Ovo su činjenice koje trajno zapisane svjedoče o radu i djelu profesora Meštrovića, ali jednako važno što treba posebno istaknuti su sjećanja, doživljaji i emocije o njemu kao osobi i čovjeku, pohranjene u svima nama koji smo imali zadovoljstvo poznavati ga, raditi i družiti se s njim.
Kao njegov najbliži suradnik tijekom 7-godišnjeg razdoblja, imao sam čast poznavati ga nešto više od 30 godina. U ovome trenutku u odabiru riječi koje bi najbolje predočile sliku našeg pokojnog profesora nameću mi se sljedeće riječi: čovjek velikih ideja i pozitivne energije, velikog optimizma, ljubavi i očinske požrtvovnosti i brižnosti. Mogli bismo se prisjećati i navoditi brojne primjere u kojima se očituju te osobine.
Bio je vrelo ideja koje je nesebično dijelio s drugima i pokretao njihova ostvarivanja. Tako se njegov poseban optimizam ogleda u tome kada je u ondašnjoj teškoj stvarnosti početkom 1991. godine otpočeo s provedbom vlastite ideje izgradnje nove zgrade fakulteta, sudjelujući u izradi idejnog rješenja koje je prihvatilo Vijeće fakulteta. Njemu možemo biti posebno zahvalni što danas već više od 10 godina radimo u novim i moderno opremljenim zgradama šumarskog fakulteta.
Tijekom svog radnog vijeka, profesor Meštrović je s pozitivnim pristupom i energijom živio i radio vrlo dinamično, brzo razmišljajući i brzo djelujući, i ne odbijajući ponuđene mu izazove. Na sebi svojstven način, s izuzetnom