DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 114     <-- 114 -->        PDF

uputio u osnove uređivanja šuma.Tako se polako razvila ljubav prema tom dijelu naše struke.
Odmah potom, profesor Meštrović je upisao Šumarski fakultet 1953 godine. U borbi za preživljavanje svakog je ljeta radio u Š.G. “Dalmacija” Split na radovima uređivanja šuma po dva mjeseca, a 1957. godine boravi 3 mjeseca na studentskoj praksi u Norveškoj. Uz to, kao student bio je uključen u predsjedništvo studentske organizacije na razini Sveučilišta, i to tri godine kao član predsjedništva sveučilišnog odbora saveza studenata Zagrebačkog sveučilišta gdje je vodio studentsku športsku organizaciju Sveučilišta. Bio je i urednik športske rubrike studentskog lista i potpredsjednik A.K. “Mladost” Zagreb.
Po završetku studija ostvarije osobnu želju, u travnju 1959. godine profesor Dušan Klepac ga prima na Katedru za uređivanje šuma, gdje postaje stručnim suradnikom na predmetu Uređivanje šuma tadašnjeg Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Osnivanjem samostalnog Šumarskog fakulteta 1. sječnja 1960. godine izabran je za prvog asistenta u Zavodu za uređivanje šuma. Na zamolbu mladog asistenta, profesor ga je usmjerio prema problematici uređivanja šuma ili općenito gospodarenja šumama na području Mediterana. U tom smjeru je značajna specijalizacija na temu: “Gospodarenje šumama Mediterana” koju je profesor Meštrović završio školske godine 1962/63. u Francuskoj na L“Ecole Nationale des Eaux et forets u Nancy-u te šumarskim institutima u Avignonu, Toulousu i Bordeux-u. Po povratku na Fakultet, uz redovne obveze u nastavi, s profesorom D. Klepcem i asistentom R. Križancem radi na izradi osnova gospodarenja za nastavno pokusne objekte Fakulteta.
Godine 1967., 1968. i 1969. radi 30 mjeseci kao ekspert međunarodne tehničke suradnje u Tunisu. Rukovodi službom uređivanja šuma te sa suradnicima završava osnove gospodarenja za 11 gospodarskih jedinica na površini od oko 50.000 ha te provodi istraživačke radove koje kasnije i objavljuje.
1971. i 1972. godine aktivan je sudionik političkih zbivanja te kao član Sveučilišnog vijeća pridonosi smirivanju napetosti, zauzimajući se za osiguranje nastavka studija svim studentima fakulteta, kao i nesmetani rad svih zaposlenika fakulteta, a posebno nastavnog osoblja. To je vrijeme uznapredovale OOUR-izacije u društvu protiv koje se profesor Meštrović uspješno borio i s upravom fakulteta, unatoč svim pritiscima političkih izvana i politikanskih iz struke, uspio sačuvati jedinstvo Fakulteta kao jedne radne cjeline, što se kasnije pokazalo vrlo korisnim i hvale vrijednim.
To je razdoblje velike aktivnosti, tada mr. sc. Šime Meštrovića. Magistrirao je 1971. godine s temom: “Uspijevanje primorskog bora (Pinus pinaster Alt.) u Hrvatskoj”. Od 1972. do 1975. zamjenik je upravitelja NPŠO Duboka, od 1975. do 1979. tajnik je Zavoda za šumarska istraživanja te tehnički urednik Glasnika za šumske pokuse 1977. i 1978. godine. Doktorirao je 1976. godine s temom: “Utjecaj borovih kultura na čistoću zraka u Kliško-Solinskom bazenu”. Time kao prvi istraživač u našoj zemlji znanstveno valorizira ekološke vrijednosti šumskih sastojina. Rezultate uspješno predstavlja na XVI IUFRO Kongresu u Oslu, gdje je izabran za voditelja radne grupe: “Pošumljavanje aridnih i semiaridnih područja”.
Značajno je istaknuti daljnje aktivnosti Šime Meštrovića u sjevernoj Africi. Godine 1974. autor je idejnog projekta valorizacije predpustinjskih područja Tripolitanije u Libiji, koji je pod nazivom “Gefara projekt” prihvaćen od libijske vlade. Na temelju toga, predvodio je tim za izradu izvedbenog projekta pošumljavanja na području “Bir Ayaad” na površini od 10.000 ha. Projekt je najvećim dijelom vrlo uspješno realiziran tijekom 1975. i 1976. godine. Idejna rješenja tog projekta primjenjivala su se u sjevernoj Africi za pošumljavanje polupustinjskih područja.
Godine 1976. boravio je na studijskom boravku u Francuskoj na temu ekološke funkcije šuma. Iste godine izabran je za nastavnika kolegija “Parkiranje i oblikovanje prostora”.
1978. godine vodi međunarodnu radnu grupu na uređenju područja Gelma od 30.000 ha u Alžiru te iste godine u jesen sudjeluje u radnoj grupi za recenziju projekta pošumljavanja pustinjskog pojasa širine 5 km u zaleđu alžirskog Atlas gorja.
Za docenta je izabran 1977. godine, 1981. za izvanrednog profesora, 1986. za redovitog profesora te ponovo 1992. godine za redovitog profesora iz predmeta Uređivanje šuma.
Direktorom republičkog zavoda za zaštitu prirode Zagreb imenovan je 1982. godine. Do 1987. godine uspješno je upravljao tom nadasve značajnom državnom ustanovom i bilježeći značajne uspjehe u ostvarivanju zaštite prirode i prirodnih dobara Hrvatske. Za njegovog mandata osigurano je funkcioniranje uprave u NP Kornati, a proglašeni su zaštićenim NP Brijuni i NP Krka. Tako, organizacija zaštite prirode dobiva značajan status i priznanja. Iako za cijelo vrijeme rada u Zavodu za zaštitu prirode ne napušta svoje djelovanje na Fakultetu za kojega je ostao i radno vezan, ipak po odlasku u mirovinu akademika D. Klepca 1987. godine, napušta Zavod za zaštitu prirode i vraća se na Fakultet, gdje preuzima predavanja iz Uređivanje šuma na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju kao predstojnik Katedre za uređivanje šuma.
Školske godine 1988/89. i 1989/90. obavlja dužnost prodekana na Šumarskom fakultetu i vodi Šumarski odsjek, a školske godine 1990/91. te 1991/92. obavlja dužnost dekana Šumarskog fakulteta.
U travnju 1992. godine opet profesor Meštrović odlazi na zadatak koji mu Vlada Republike Hrvatske povjerava. Obnaša dužnost direktora Javnog poduzeća Brijuni nenapuštajući svoje nastavničke obaveze na Fakultetu. Iako