DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ministra usmeno bilo potvrđeno održavanje sastanka na kojemu smo htjeli iznijeti svoja stajališta o stanju u sektoru s mjerama za poboljšanje. Zato je u veljači 2016. godine u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak s tadašnjim pomoćnikom ministrice gospodarstva mr. sc. Željkom Pravdićem, na kojem se razgovaralo o prodaji sirovine i stanju u našoj drvnoj industriji. Ta tematika je stalno jako aktualna i značajno utječe na odnose u sektoru. Kako je opet bilo naznaka oko ukidanja naknade za općekorisne funkcije šume, zajedno s ostalim najvažnijim šumarskim institucijama u ožujku 2017. godine supotpisali smo pismo akademika Igora Anića kojim se obrazlažu razlozi za opstanak naknade za općekorisne funkcije šume. Pismo je poslano premijeru Vlade Andreju Plenkoviću, ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, ministrici gospodarstva Martini Dalić i predsjedniku saborskog Odbora za poljoprivredu Davoru Romiću. Danas znamo da naknada za OKFŠ nije ukinuta, ali je u novom Zakonu o šumama uz visinu stare, stopa od 0,0265 posto od godišnjih prihoda zadržana samo na visinu godišnjeg prihoda više od 3 milijuna kuna. Na tako umanjeni iznos najveći dio je prenamijenjen za razminiranje i vatrogasnu operativu, tako da jako malo ostaje za gospodarenje šumama na kršu. Od uvođenja ove naknade 1990. godine iznos sredstava se skoro svakom zakonskom promjenom smanjivao. Vlada formirana u listopadu 2016. godine u svom programu za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj šumarstvo je spomenula samo u jednom potpoglavlju „Aktivno upravljanje šumama, veća proizvodnja i više radnih mjesta u domaćoj drvnoj industriji. Izmjenom zakonske regulative Vlada će poboljšati i otkloniti teškoće u načinu raspolaganja šumama i šumskim zemljištima, provoditi razminiranje šuma i šumskog zemljišta, sprječavati ilegalne sječe i trgovine i poticati razvoj domaće drvne industrije koja proizvodi drvni proizvod“. Iz programa se očituje da se šumu i nadalje doživljava samo kao izvor sirovine, a „otklanjanje poteškoća u načinu raspolaganja šumama i šumskim zemljištem“ može skriti razne manipulacije. Nakon dvije godine vladavine vidljivo je da se taj program jako dobro ispunjava kroz donošenje zakonskih akata i ostalih aktivnosti usmjerenih na raspodjelu državne drvne sirovine bez tržišnih načela, kao i na dodjelu zemljišta iz Šumskogospodarske osnove područja u raznim oblicima zakupa. Čini se da je jedino izostao rezultat u sprječavanju ilegalne sječe i trgovine. Zadnjih godina imali smo prilike sudjelovati na dvije sjednice Odbora za poljoprivredu Sabora RH 30. svibnja 2016. godine u Opatiji u okviru Drvnotehnološke konferencije i 14. ožujka 2018. godine u Zagrebu s temama o utjecaju štetnih organizama i klimatskih promjena na šumske sastojine te novom zakonu o šumama. Zakon o šumama U proteklom razdoblju na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 94/14 na snazi od 8. kolovoza 2014.) te njegovi brojni podzakonski akti koji svojim promjenama utječu na šumarsku operativu. Dolaskom nove Vlade RH početkom 2016. godine pokrenut je postupak izrade novoga zakona o šumama te strategije šumarstva. Društvo je imenovalo mr. sc. Petra Jurjevića za svoga predstavnika u procesu izrade zakona, a osim njega u rad se uključila i središnjica na četiri posebno organizirana sastanka od strane Ministarstva poljoprivrede, od čega su dva sastanka bila organizirana u Šumarskom domu. Dobar dio 2017. godine protekao je u usuglašavanju zakona koji je nakon prolaska vladine i saborske procedure u ipak izmijenjenom obliku usvojen te je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. godine (NN 68/18). Društvo je sudjelovalo i u e-savjetovanjima vezanim za taj zakon, ali i za neke pravilnike. O prijedlogu zakona, kao i o samom zakonu nakon usvajanja, pisali smo u uvodnicima Šumarskog lista. Zakon je uvažio dosta primjedbi koje su došle izvan šumarske struke, što se osim već spomenute naknade za općekorisne funkcije šuma tiče i povećanja stope za plaćanje šumskog doprinosa jedinicama lokalne samouprave. U biti zakonom su šumarstvu smanjeni prihodi, a nametnuti veći troškovi. Hrvatske šume Državno trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. velika su i značajna karika u šumarskom sektoru, a najveći dio našega članstva zaposlen je u njemu. Zato je sve što se događa u toj tvrtci bitno i za Hrvatsko šumarsko društvo. Navest ću kratku kronologiju našeg odnosa s Hrvatskim šumama. Krajem rujna 2014. godine vezano za proces reorganizacije Hrvatskih šuma d.o.o. uputili smo dopis s našim stavovima predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivanu Paveliću. Ovo pismo, kao i odgovor koji smo dobili od Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. objavljeni su u Šumarskom listu 9-10/2014. Najveće neslaganje iskazali smo prema tadašnjem prijedlogu Pravilnika o kategoriziranju uprava šuma podružnica, šumarija i revira u Hrvatskim šumama d.o.o., prema kojemu je u prvi plan stavljena vrijednost šumskih sastojina nasuprot količini propisanih i ostalih radova koje je potrebno učiniti da bi se optimalno gospodarilo šumama. Kada bi to bio osnovni postulat šumarstva, onda ono ne bi ni postojalo kao znanost i struka. Nažalost, takav Pravilnik je proveden u praksi i do danas nije promijenjen. Odnos HŠD-a s Upravom Hrvatskih šuma iskazao se jednako nepovoljno i glede pretplate na Šumarski list. Zbog po nama opravdanih kritičkih tonova iskazanih u uvodnicima Šumarskog lista, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivan Pavelić otkazao je pretplatu na časopis. Samo zahvaljujući pristanku Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije da postane suizdavač i dodatno financijski pomogne izdavanje Šumarskog lista nije došlo do poremećaja u izlaženju časopisa. Odnosi s trgovačkim društvom Hrvatske šume nakon postavljanja nove Uprave Društva početkom 2017. godine poboljšani su, a tijekom |