DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Damir Delač Zapisnik 122. Redovite izborne sjednice Skupštine Hrvatskoga šumarskog društva održane 23. listopada 2018. godine, u Novinarskom domu, Perkovčeva 5 u Zagrebu Sjednica Skupštine sazvana temeljem članka 37. Statuta Hrvatskoga šumarskog društva počela je u 1010 sati. Dnevni red: 1. Otvaranje Skupštine i pozdravni govori a) Usvajanje Dnevnoga reda i utvrđivanje kvoruma 2. Izbor radnih tijela Skupštine: a) Radnog predsjedništva b) Zapisničara c) Ovjerovitelja zapisnika d) Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva e) Povjerenstva za zaključke 3. Izvješće o radu i poslovanju u prethodnoj godini te u proteklom mandatnom razdoblju: a) Izvješće predsjednika b) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista c) Izvješće Nadzornog odbora 4. Aktualna problematika 5. Rasprava po izvješćima i zaključci 6. Razrješnica dosadašnjem Upravnom i Nadzornom odboru 7. Prijedlog verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva i izbori a) verifikacija Upravnog odbora HŠD-a b) Izbor predsjedništva HŠD-a (predsjednik i dva dopredsjednika) c) Izbor Nadzornog odbora HŠD-a (4 člana) d) Izbor predstavnika HŠD-a u Skupštinu Hrvatskoga inženjerskog saveza (HIS-a) 8. Slobodna riječ Ad. 1. a) Predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva u mandatnom razdoblju 2014.-2018. godine Oliver Vlainić, dipl. ing., pozdravio je sve nazočne skupštinare. Kako je od 94 moguća delegata Skupštine nazočna bilo 82 delegata, utvrdio je kvorum. Nakon toga prešlo se na usvajanje Dnevnog reda, koji je jednoglasno usvojen. Ad. 2. a) Za radno predsjedništvo predloženi su: prof. dr. sc. Josip Margaletić, predsjednik, dr. sc. Sanja Perić, član i Marina Juratović, dipl. ing., član. Prijedlog je jednoglasno usvojen. b) Za zapisničara je predložen mr. sc. Damir Delač. Prijedlog je jednoglasno usvojen. c) Za ovjerovitelje zapisnika predloženi su: Ivan Krajačić, dipl. ing. i Hranislav Jakovac, dipl. ing. Prijedlog je jednoglasno usvojen. d) U Verifikacijsko-kandidacijsko-izborno povjerenstvo predloženi su: Branko Meštrić, dipl. ing., predsjednik, Biserka Marković, dipl. oec., član i Marijan Barulek, dipl. ing., član. Prijedlog je jednoglasno usvojen. e) U povjerenstvo za zaključke predloženi su: akademik Igor Anić, mr. sc. Ivan Grginčić i Damir Miškulin, dipl. ing. Prijedlog je jednoglasno usvojen. Ad. 3. Nakon što je Radno predsjedništvo zauzelo mjesta za stolom, predsjednik prof. dr. sc. Josip Margaletić pozdravio je skup i pozvao predsjednika HŠD-a Olivera Vlainića, dipl. ing. da podnese izvješće o radu u proteklom mandatnom razdoblju. a) Poštovane dame i gospodo, uvažene kolegice i kolege, cijenjene članice i članovi Skupštine! Hrvatsko šumarsko društvo Hrvatsko šumarsko društvo za nešto više od dva mjeseca, točnije 26. prosinca 2018. godine navršit će 172. godine |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 101 <-- 101 --> PDF |
svoga postojanja. U našoj velikoj udruzi učlanjeno je 2600 članova koji djeluju preko 19 terenskih ogranaka, a radu doprinose predstavnici važnih šumarskih institucija te naših pet sekcija. Iako je bilo planirano da se okupimo nešto bliže rođendanu Društva, zbog proceduralnih razloga našli smo se ranije da bi rezimirali proteklo četverogodišnje razdoblje između dvije redovite izborne skupštine. Te, nešto više od četiri godine prožete su brojnim aktivnostima kojima smo se bavili i u kojima smo sudjelovali. Ovdje ću se osvrnuti na one najbitnije, jer bi sva nabrajanja i opisivanja predugo trajala. Na naše funkcioniranje djelovale su i mnoge društvene mijene, koje nam uglavnom nisu pomagale u radu, od kojih su najznačajnije zakonske promjene i otkaz dugogodišnjeg najmoprimca u Šumarskom domu. Promjene koje su se događale u zakonodavstvu tjerale su nas na prilagodbe kako bi se zakonski uskladili s potrebnim. Tako je 1. listopada 2014. godine na snagu stupio novi Zakon o udrugama (NN 74/14), kojim su uvedene i prekršajne odredbe za osobu odgovornu za zastupanje i pravnu osobu, što nije bilo predviđeno prethodnim Zakonom o udrugama. Novi zakon propisao je i upisivanje gospodarskih djelatnosti, što su u našem slučaju iznajmljivanje poslovnog prostora i izdavačka djelatnost, usklađivanje evidencije članstva te uvođenje instituta likvidatora udruge. Od 1. siječnja 2015. godine na snazi je i Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (NN 121/14) uz koji su tijekom 2015. godine izdana tri pravilnika. Temeljem tih zakonskih propisa najviše tijelo udruge, a to je Skupština, mora donijeti financijski plan za sljedeću godinu. Da bi propisno djelovali, odlučili smo promijeniti ustaljeni termin održavanja sjednica Skupštine koje su već godinama bile u terminu, a to je oko Dana hrvatskoga šumarstva 20. lipnja. Kako smo sjednicu Skupštine pomaknuli na kraj godine da ne bi morali održavati dvije godišnje Skupštine, uveli smo Poslovnikom o radu Skupštine i njenih tijela održavanje elektroničke sjednice. Na elektroničkim sjednicama Skupštine početkom godine usvajali smo godišnja izvješća o radu i financijskom poslovanju za proteklu godinu, a to smo učinili svake godine od 2015. do 2018. godine. Obveza prema novom Zakonu o udrugama bila je uskladiti Statut do 30. rujna 2015. godine te smo usklađeni Statut HŠD-a donijeli 4. rujna 2015. godine i odaslali ga nadležnom tijelu u zakonskom roku 7. rujna 2015. godine. Dodatni uvjet vezano za Statut bio je izbor likvidatora HŠD-a, za koga je izabran tajnik Društva mr. sc. Damir Delač. Statut je ovjeren od Odjela za registraciju udruga pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba rješenjem od 25. svibnja 2016. godine. Radi usklađivanja djelovanja Društva sa zakonskim propisima, usvojili smo i novi Pravilnik o radu zaposlenika HŠD-a (usklađivanje sa Zakonom o radu), Pravilnik o radu Upravnog odbora HŠD-a te izmjene Poslovnika o radu Skupštine HŠD-a. Na temelju Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, naši financijski izvještaji za 2015. i 2016. godinu bili su podvrgnuti revizijskim nalazima, koji su potvrdili da su naši financijski izvještaji u skladu sa zakonom. Upravni odbor Upravni odbor HŠD-a sastoji se od 32 člana: predsjednika, dva dopredsjednika, 19 predsjednika ogranaka, pet predsjednika sekcija (u prošlom mandatu jedan je ujedno bio i predsjednik, a jedan dopredsjednik HŠD-a), šest predstavnika šumarskih institucija (po jedan predstavnik resornog ministarstva, Akademije šumarskih znanosti, Šumarskog odsjeka Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Drvnotehnološkog odsjeka Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskoga šumarskog instituta te Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije) i jednoga uglednog predstavnika struke. Na sjednicama Upravnog odbora uvijek smo raspravljali o aktualnoj problematici i zabilježili većinu događaja u sektoru šumarstva i drvne tehnologije. Svi zapisnici sjednica objavljeni su u našem znanstveno-stručnom i staleškom glasilu Šumarski list, a u digitalnom obliku dostupni su i na internetskoj stranici Društva. Nakon izborne Skupštine 2014. godine u toj godini održane su dvije sjednice, jedna na području brodske i novogradiške Posavine, a druga u Zagrebu. U 2015. godini održane su četiri sjednice Upravnog odbora, dvije na terenu, a dvije u Zagrebu u Šumarskom domu i na Šumarskom fakultetu. Na terenskim sjednicama imali smo i tematski dio sjednice. Tako smo se u Lipovljanima upoznali s problemima u gospodarenju nizinskim šumama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, a na Velebitu sa zaštićenim i gospodarskim šumama Sjevernog Velebita. Tijekom 2016. godine održane su dvije terenske sjednice: prva u Splitu s posjetom i upoznavanjem Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, kao i s obilaskom park-šume Marjan te gradova Splita i Sinja, a druga na području Baranje i Osijeka, jedna sjednica u Zagrebu te jedna elektronička sjednica. U 2017. godini Upravni odbor je održao dvije sjednice: jednu terensku na području Istre s obilaskom šumskih područja od Savudrijske vale do Pazina, jednu u Šumarskom domu te jednu elektroničku sjednicu. Zadnje godine mandata 2018. održana je jedna elektronička sjednica i dvije tematske terenske sjednice: prva na područje šumarija Rab i Mali Lošinj s upoznavanjem gospodarenja na kršu te druga u Sloveniji u prostoru od Postojne do Triglava, gdje su slovenski kolege prezentirali svoja stručna iskustva u radu sa žičarom te sanacijama brojnih nepogoda koje su zadesile slovenske šume posljednjih nekoliko godina. Ukupno je u proteklom mandatu Upravni odbor održao 13 sjednica i 3 elektroničke sjednice. Skupštine Društvo je od prošle redovite izborne sjednice Skupštine održalo tri redovite izvještajne sjednice. 119. sjednica |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 102 <-- 102 --> PDF |
Skupštine održana je 12. prosinca 2015. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kada smo rezimirali sve aktivnosti koje su odrađene od 118. izborne sjednice Skupštine 2014. godine, ali i brojne aktivnosti na obilježavanju dva i pol stoljeća hrvatskoga šumarstva tijekom 2015. godine. Stodvadeseta sjednica Skupštine održana je 9. prosinca 2016. godine u Šumarskom domu, sa svečanim dijelom u Muzičkoj akademiji posvećenom obljetnicama HŠD-a i Šumarskog lista uz dodjelu medalja zaslužnim članovima HŠD-a. Posljednja 121. sjednica Skupštine održana je 13. prosinca 2017. godine također u našem Šumarskom domu. Obljetnice U protekle četiri godine bilo je mnogo značajnih šumarskih obljetnica te je dobar dio aktivnosti bio usmjeren na njihovo obilježavanje. Čitava 2015. godina protekla je u obilježavanju 250 godina hrvatskoga šumarstva, a krajem godine 70. rođendan proslavio je Hrvatski šumarski institut. Te godine navršilo se i 155 godina od početka šumarskog obrazovanja u Hrvatskoj 1860. godine na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. U 2016. godini proslavili smo 170 godina osnutka naše udruge, trećeg najstarijeg šumarskog udruženja u Europi i 140 godina kontinuiranog izlaženja Šumarskog lista, šestoga najstarijeg šumarskog časopisa u svijetu. Te godine navršilo se i 25 godina osnutka Hrvatskih šuma d.o.o., 20 godina postojanja Akademije šumarskih znanosti i 10 godina djelovanja Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Prošle 2017. godine navršeno je 70 godina rada Šumarske i drvodjeljske škole Karlovac. Ovu godinu završavamo s obilježavanjem 120 godina otvorenja Šumarskog doma i utemeljenja Šumarskog fakulteta te 70 godina osnutka Drvnotehnološkog odsjeka na Šumarskom fakultetu. Ukratko ću podsjetiti na najvažnije dijelove obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva, jer naša generacija neće više imati prilike proslaviti tako veliku okruglu obljetnicu. Osnutak prve uprave šuma u Karlovcu za Karlovački generalat s prve tri šumarije Krasno, Baške Oštarije i Petrova gora 1765. godine, smatra se početkom organiziranog i uređenog šumarstva na hrvatskom području. S pripremama za obilježavanje počeli smo krajem 2014. godine osnutkom Povjerenstva HŠD-a za obilježavanje 250 godina hrvatskoga šumarstva koje je donijelo program aktivnosti obilježavanja tijekom čitave 2015. godine. Pozvali smo Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske šume d.o.o., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut, Akademiju šumarskih znanosti, Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika da sa svojim predstavnicima, uz naše Povjerenstvo, sudjeluju u Organizacijskom odboru obilježavanja ove vrijedne obljetnice. Ovaj Odbor zajednički je sudjelovao u pripremi i realizaciji tematske sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održanoj u saborskoj dvorani Josipa Šokčevića 26. veljače, na kojoj su se prezentirale najvažnije institucije šumarskog sektora. Obilježavanje je počelo u mjesecu veljači sa zbivanjima na karlovačkom području od tiskovne konferencije i stručno-popularnog skupa posvećenog jednoj od prve tri osnovane šumarije, Šumariji Petrova gora. U Šumarskom domu 18. ožujka na temu velike obljetnice održana je tiskovna konferencija Ministarstva poljoprivrede, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatskih šuma i Hrvatskoga šumarskog društva. Najvažniji i središnji događaji bili su u lipnju kada su 12. i 13. organizirani Dani hrvatskoga šumarstva u Otočcu i Baškim Oštarijama pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Glavni organizatori uz naše Društvo bile su Hrvatske šume d.o.o. Tom prilikom održan je stručni skup posvećen 250. godišnjici hrvatskoga šumarstva, održano je 10. državno natjecanje šumarskih radnika, ali i postavljena spomen-ploča u čast osnutka Šumarije Oštarije, jedine od tri najstarije šumarije koja nije imala svoje obilježje. Na području jedine aktivne najstarije šumarije u Krasnu, 14. kolovoza organiziran je stručni skup, a 17. listopada otkrivena spomen-ploča svim generacijama zaposlenika šumarije. Obljetnica je zabilježena u manifestacijama u organizaciji Šumarskoga fakulteta od savjetovanja „Šumarsko inženjerstvo – sadašnje stanje i budući izazovi“, izložbe „Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske“ te Dana šumarskog fakulteta, mnogobrojnih izložbi bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“ u organizaciji ogranaka HŠD-a, posjeta vrtićima i školama, organizaciji predavanja, izložbi dječjih radova, kao i nastupa u radijskim i televizijskim emisijama. Stručni skupovi Nakon 2011. godine prekinuo se niz održavanja Dana hrvatskoga šumarstva svake dvije godine na drugoj lokaciji. Promjenom vremenskog održavanja Skupštine HŠD-a koja je bila u tom terminu, Dani hrvatskoga šumarstva izgubili su svoju ulogu središnje manifestacije okupljanja struke. Od prvih organiziranih dana 1999. pa do 2011. godine u organizaciji su uvijek zajedno sudjelovale sve najznačajnije sektorske institucije s resornim ministarstvom na čelu i Hrvatskim šumama kao glavnom karikom u realizaciji. Takvim promjenama izgubila se povezanost svih institucija u sektoru, posebice resornog ministarstva koje se udaljilo od ostalih institucija. Hrvatsko šumarsko društvo pokušalo je u tim nepovoljnim uvjetima zadržati kohezivni element struke te organizirati tematske stručne skupove u terminu dana hrvatskoga šumarstva. Tako su Dani hrvatskoga šumarstva za 2016. godinu organizirani 17. i 18. lipnja u Gorskom kotaru preko znanstveno-stručnog skupa „Posljedice katastrofalnog ledoloma u veljači 2014. godine na šume Gorskog kotara“. Prvoga dana u Delnicama održane su brojne prezentacije o posljedicama ledoloma i poduzetim mjerama sanacije u državnim i privatnim šumama Gorskog kotara, kao i prenesena |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 103 <-- 103 --> PDF |
slovenska iskustva s istom nepogodom. Drugoga dana bio je terenski obilazak stradalih sastojina. Dan hrvatskoga šumarstva 20. lipnja 2017. obilježili smo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stručnim skupom „Stanje privatnih šuma u Republici Hrvatskoj“. S nezadovoljavajućim stanjem u privatnim šumama većinom u malom šumoposjedu, koje se posljednjih godina i značajno pogoršalo povećavanjem nelegalnih i nestručnih sječa bez adekvatne obnove šuma, suglasili su se svi sudionici skupa. Drugi stručni skup 2017. godine, koji smo organizirali 11. listopada na području UŠP Delnice, bio je terenski seminar s temom „Šumskouzgojni radovi u sastojinama Gorskog kotara oštećenim ledolomom”. Nositelj organizacije bila je Sekcija HŠD-a Pro Silva Croatia. Ovogodišnji Dan hrvatskoga šumarstva obilježili smo 19. lipnja 2018. godine panel raspravom pod nazivom „Hoće li nas šume nadživjeti?“ u zajedničkoj organizaciji s Hrvatskim šumama. Skup je održan u Novinarskom domu u Zagrebu s nažalost malo predstavnika medija i nešumarskih institucija i udruga. Ipak dio medija je prenio događanje na temelju dostavljenih materijala. Šumarski dom Naš Šumarski dom od svoga otvorenja 1898. godine uvijek je bio mjesto gdje se okupljala šumarska struka i znanost, ali i izvor kapitala koji je osiguravao djelovanje Društva. No, isto tako bio je mjesto mnogih promjena tijekom proteklih 120 godina. Neke značajne promjene dogodile su se upravo u posljednje tri godine. Početkom 2015. godine dobili smo ponudu Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. za kupnju dijela zgrade u kojoj se nalazi Direkcija te Institut za razvoj i međunarodne odnose. Budući je naš stav bio da Šumarski dom nije na prodaju, Upravi Hrvatskih šuma ponudili smo koncesijski ugovor o najmu dijela zgrade na 30 godina s 30 % manjom najamninom od tadašnje, ali dobili smo odgovor da su zainteresirani samo za kupnju zgrade, što nismo prihvatili. Nakon 25 godina boravka u najvećem dijelu Šumarskog doma, taj prostor je početkom travnja 2016. godine napustila Direkcija Hrvatskih šuma i preselila u vlastiti novokupljeni prostor. To nas je stavilo u sasvim drukčiju poziciju, jer smo izgubili velik dio prihoda od najamnine. Srećom, drugi najmoprimac Institut za razvoj i međunarodne odnose ostao je u domu te nismo ostali bez kompletnih prihoda. Novonastalu situaciju trebalo je iskoristiti, kako bi se prostor, u koji se desetljećima tek neznatno ulagalo, obnovio i ponudio tržištu u traženju novih najmoprimaca. U razdoblju od osam mjeseci obnovljen je prvi i drugi kat te osvježen prostor u prizemlju, što je zahtijevalo dosta financijskih sredstava. Sredinom rujna 2016. godine u prostor prizemlja uselio se kao novi najmoprimac Goethe institut Kroatien. Time je osiguran dio toliko potrebnog prihoda od najma. U lipnju 2017. godine proširen je zakup s istim zakupcem na dio prvoga kata nakon dodatnog uređenja toga prostora. Osim toga manji dio prostora drugoga kata iznajmljen je od mjeseca travnja iste godine Hrvatskom šumarskom institutu. Uređena su i sva tri ulaza u zgradu. S Goethe institutom su nastavljeni dosta iscrpni, pa i naporni pregovori oko zakupa preostalih dijelova prvoga i drugog kata, što je i urodilo plodom potpisivanjem novog ugovora krajem srpnja 2018. godine. Zbog kompleksnosti hrvatskih propisa o protupožarnoj zaštiti, što znatno utječe na troškove, planirani radovi na dodatnom uređenju prema potrebama Goethe instituta još nisu započeli. Nakon završetka svih radova i zakupa kompletne prve i druge etaže bila bi osigurana financijska stabilnost HŠD-a, a time i mogućnost za nesmetani rad, pa i pojačavanje svojih aktivnosti. Tijekom 2015. godine dovršeni su radovi na dijelu dvorišne fasade, renoviran je poslovni prostor koji koriste Stručne službe HŠD-a, a za zgradu je napravljen i energetski certifikat. U ovoj godini radilo se na gruntovnom upisu, etažiranju i geodetskoj snimci, tako da će Šumarski dom imati sve potrebne zakonske upise. Članstvo U godini prošle izborne Skupštine Društvo je imalo oko 3200 članova. Od tada broj članova pada, posebice nakon ažuriranja članstva vezano uz plaćanje godišnje članarine. Danas brojimo 2600 članova. Svakako je primamljivo imati veći broj članova po ograncima, jer se najveći dio prihoda ogranaka ostvaruje od članarine, ali inzistirati samo na brojnosti bez aktivnog i zadovoljnog, ali i prihvatljivog članstva, svakako nije dobar put. Krajem 2017. godine, nakon dugo vremena pripreme, izdali smo nove članske iskaznice u modernijem izdanju na licu te retro izgledom na poleđini, što je donijelo dosta pozitivnih komentara. Sekcije Naše sekcije također su bile aktivne i kontinuirano djelovale u proteklom razdoblju. Sekcija Pro Silva Croatia sudjelovala je na europskom Pro Silva simpoziju koji se 2014. godine održao u Švicarskoj, a jako dobar dojam terenskog dijela simpozija potaknuo je organizaciju slične ekskurzije za članove iz područja prebornih šuma. Ekskurzija je uspješno organizirana od 1. do 4. listopada 2015. godine u suradnji s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Od 5. do 10. lipnja 2017. godine u našoj zemlji bili su članovi švicarske udruge Pro Silva koji su imali prilike upoznati raznolikost hrvatskih šuma od Prašnika do Raba i Motovuna. Nešto skraćeniju varijantu imali su prilikom svog posjeta i češki šumari iz Horovica od 13. do 17. lipnja 2018. godine. Sekcija Hrvatska udruga za biomasu bila je tradicionalno aktivna pa je od 2014. do 2017. svake godine organizirala Hrvatske dane biomase u Našicama, sudjelovala na |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 104 <-- 104 --> PDF |
brojnim skupovima o biomasi u Hrvatskoj i inozemstvu te bila dosta i medijski praćena. Sekcija za zaštitu šuma redovito je sudjelovala na opatijskim Seminarima biljne zaštite. Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju najaktivnija je bila u sportskom dijelu sa sudjelovanjem članstva na tri EFNS natjecanja i tri zimska Alpe-Adria natjecanja, u organizaciji i natjecanju na dvjema ljetnim Alpe-Adria igrama šumara u Hrvatskoj te pet uspješnih sudjelovanja bjelovarskih lađara na neretvanskom maratonu. U kulturnom dijelu uobičajeno najupečatljiviji je bjelovarski salon fotografija „Šuma okom šumara“, koji svake godine pozitivno predstavlja i popularizira šumarsku struku. Ostao je zapamćen kulturni program na svečanostima povodom 250 godina hrvatskoga šumarstva u Otočcu i na Baškim Oštarijama te posebno povodom 170 godina HŠD-a u Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Šumarski list i druge publikacije Naše znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski list izašlo je u svih šest dvobroja od 2014. do 2017. godine, a ove godine do sada su izdana četiri dvobroja te je pred izlaskom i peti dvobroj. U 2015. godini došlo je do promjene glavnog urednika. Dotadašnji glavni urednik prof. dr. Boris Hrašovec uređivao je časopis nešto više od četiri godine. Zbog osobne prezauzetosti zatražio je razrješenje dužnosti, a zamijenio ga je prof. dr. Josip Margaletić, također sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Riječ uredništva u uvodniku Šumarskog lista postala je čitana rubrika, koja se komentira među članstvom, a nadamo se i šire. Posebno se zahvaljujem Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, što od 2012. godine financijski podupire njegovo izdavanje, a od 2016. godine je i suizdavač lista. Internetska stranica HŠD-a redovito se održava, digitalna biblioteka s trenutno 4317 naslova dopunjuje se, dok se imenik hrvatskih šumara s preko 14 tisuća osoba dopunjuje i ažurira. Radi stupanja na snagu GDPR direktive, uredbe o zaštiti osobnih podataka, u svibnju 2018. godine provedena je anonimizacija imenika, tako da više nisu vidljiva prezimena i datumi rođenja živih šumara, osim ako se osobno ne dostavi pisana izjava kojom se to dopušta. U protekle četiri godine Društvo je izdalo pretisak izdanja Bogoslava Kosovića „Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina“ i „Goranove priče“ autora Mladena Kušeca, dok će knjiga o prof. Branimiru Prpiću izaći do kraja ove godine. I pojedini ogranci dopunili su publicističku djelatnost svojim izdanjima i to gospićki ogranak knjigom „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ i karlovački knjigom „Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Karlovac 1953. - 2018. / 65 godina djelovanja za šume i šumarstvo“. Hrvatski inženjerski savez Redovno smo sudjelovali i u radu svoje krovne organizacije Hrvatskoga inženjerskog saveza, a povodom Dana inženjera RH 2016. godine Savez je svoje glasilo HIS INFO broj 6 kompletno posvetio 250. obljetnici hrvatskoga šumarstva. Svečanost obilježavanja Dana inženjera RH u 2017. godini održana je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. U tijeku je proces odobravanja Feani inženjerske iskaznice za inženjere drvno-tehnološke struke kojom je omogućena inženjerska mobilnost na europskom tržištu, a isto se očekuje i za inženjere šumarske struke. Ministarstvo poljoprivrede i Odbor za poljoprivredu U proteklom četverogodišnjem mandatu bilo je dosta promjena u resornom ministarstvu, kako kadrovskih, tako i smjera djelovanja ministarstva. Nažalost, samo jedna promjena koju smo svi priželjkivali nije se dogodila, da se vrati naziv šumarstva u ime resornog ministarstva. Tako smo 12. listopada 2016. godine poslali tajniku Hrvatskoga sabora dopis s inicijativom za vraćanje imena šumarstva u naziv resornog Ministarstva, sa zamolbom da ga podijeli zastupnicima 9. saziva Hrvatskoga sabora prije rasprave o konstituiranju vlade. Nakon toga u svim medijskim istupima ponavljali smo želju za povratom naziva. Trenutni ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je početkom ožujka 2018. godine da će se naziv vratiti, što se još nije dogodilo. Krajem 2015. godine, nakon održanih parlamentarnih izbora, svim novoizabranim parlamentarnim strankama dostavili smo naše stavove uobličene u dopisu „Kako Hrvatsko šumarsko društvo promišlja šumarstvo Hrvatske“. Kroz 11 iskazanih točaka zazvali smo formiranje ministarstva koje okuplja sektore povezane sa šumarstvom, ali i povratak naziva struke u imenu ministarstva, izradu potrebnih strategija, zakona i pravilnika, depolitizaciju i decentralizaciju trgovačkog društva Hrvatske šume te multidisciplinarno gospodarenje šumama. Godina 2016. ostala je upamćena po tri resorna ministra. Početkom godine došlo je do imenovanja novog ministra poljoprivrede prof. dr. sc. Davora Romića s Agronomskog fakulteta, koji je zamijenio bivšeg ministra Tihomira Jakovinu, te imenovanja novog pomoćnika ministra za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju mr. Ivice Francetića umjesto mr. Domagoja Križaja. Uz čestitke na imenovanjima uputili smo u ministarstvo stavove koje smo usuglasili sa stožernim šumarskim institucijama: Akademijom šumarskih znanosti, Šumarskim fakultetom, Hrvatskim šumarskim institutom te Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Zajedno s predstavnicima navedenih institucija imali smo 16. svibnja 2016. godine priliku sastati se s ministrom i pomoćnikom ministra te obrazložiti naša stajališta. Nakon još jednih izbora treći ministar u 2016. godine postao je Tomislav Tolušić. I s novim ministrom još smo 2016. godine zatražili sastanak koji nikada nije održan, iako je i od samog |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 105 <-- 105 --> PDF |
ministra usmeno bilo potvrđeno održavanje sastanka na kojemu smo htjeli iznijeti svoja stajališta o stanju u sektoru s mjerama za poboljšanje. Zato je u veljači 2016. godine u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak s tadašnjim pomoćnikom ministrice gospodarstva mr. sc. Željkom Pravdićem, na kojem se razgovaralo o prodaji sirovine i stanju u našoj drvnoj industriji. Ta tematika je stalno jako aktualna i značajno utječe na odnose u sektoru. Kako je opet bilo naznaka oko ukidanja naknade za općekorisne funkcije šume, zajedno s ostalim najvažnijim šumarskim institucijama u ožujku 2017. godine supotpisali smo pismo akademika Igora Anića kojim se obrazlažu razlozi za opstanak naknade za općekorisne funkcije šume. Pismo je poslano premijeru Vlade Andreju Plenkoviću, ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću, ministrici gospodarstva Martini Dalić i predsjedniku saborskog Odbora za poljoprivredu Davoru Romiću. Danas znamo da naknada za OKFŠ nije ukinuta, ali je u novom Zakonu o šumama uz visinu stare, stopa od 0,0265 posto od godišnjih prihoda zadržana samo na visinu godišnjeg prihoda više od 3 milijuna kuna. Na tako umanjeni iznos najveći dio je prenamijenjen za razminiranje i vatrogasnu operativu, tako da jako malo ostaje za gospodarenje šumama na kršu. Od uvođenja ove naknade 1990. godine iznos sredstava se skoro svakom zakonskom promjenom smanjivao. Vlada formirana u listopadu 2016. godine u svom programu za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj šumarstvo je spomenula samo u jednom potpoglavlju „Aktivno upravljanje šumama, veća proizvodnja i više radnih mjesta u domaćoj drvnoj industriji. Izmjenom zakonske regulative Vlada će poboljšati i otkloniti teškoće u načinu raspolaganja šumama i šumskim zemljištima, provoditi razminiranje šuma i šumskog zemljišta, sprječavati ilegalne sječe i trgovine i poticati razvoj domaće drvne industrije koja proizvodi drvni proizvod“. Iz programa se očituje da se šumu i nadalje doživljava samo kao izvor sirovine, a „otklanjanje poteškoća u načinu raspolaganja šumama i šumskim zemljištem“ može skriti razne manipulacije. Nakon dvije godine vladavine vidljivo je da se taj program jako dobro ispunjava kroz donošenje zakonskih akata i ostalih aktivnosti usmjerenih na raspodjelu državne drvne sirovine bez tržišnih načela, kao i na dodjelu zemljišta iz Šumskogospodarske osnove područja u raznim oblicima zakupa. Čini se da je jedino izostao rezultat u sprječavanju ilegalne sječe i trgovine. Zadnjih godina imali smo prilike sudjelovati na dvije sjednice Odbora za poljoprivredu Sabora RH 30. svibnja 2016. godine u Opatiji u okviru Drvnotehnološke konferencije i 14. ožujka 2018. godine u Zagrebu s temama o utjecaju štetnih organizama i klimatskih promjena na šumske sastojine te novom zakonu o šumama. Zakon o šumama U proteklom razdoblju na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 94/14 na snazi od 8. kolovoza 2014.) te njegovi brojni podzakonski akti koji svojim promjenama utječu na šumarsku operativu. Dolaskom nove Vlade RH početkom 2016. godine pokrenut je postupak izrade novoga zakona o šumama te strategije šumarstva. Društvo je imenovalo mr. sc. Petra Jurjevića za svoga predstavnika u procesu izrade zakona, a osim njega u rad se uključila i središnjica na četiri posebno organizirana sastanka od strane Ministarstva poljoprivrede, od čega su dva sastanka bila organizirana u Šumarskom domu. Dobar dio 2017. godine protekao je u usuglašavanju zakona koji je nakon prolaska vladine i saborske procedure u ipak izmijenjenom obliku usvojen te je stupio na snagu 4. kolovoza 2018. godine (NN 68/18). Društvo je sudjelovalo i u e-savjetovanjima vezanim za taj zakon, ali i za neke pravilnike. O prijedlogu zakona, kao i o samom zakonu nakon usvajanja, pisali smo u uvodnicima Šumarskog lista. Zakon je uvažio dosta primjedbi koje su došle izvan šumarske struke, što se osim već spomenute naknade za općekorisne funkcije šuma tiče i povećanja stope za plaćanje šumskog doprinosa jedinicama lokalne samouprave. U biti zakonom su šumarstvu smanjeni prihodi, a nametnuti veći troškovi. Hrvatske šume Državno trgovačko društvo Hrvatske šume d.o.o. velika su i značajna karika u šumarskom sektoru, a najveći dio našega članstva zaposlen je u njemu. Zato je sve što se događa u toj tvrtci bitno i za Hrvatsko šumarsko društvo. Navest ću kratku kronologiju našeg odnosa s Hrvatskim šumama. Krajem rujna 2014. godine vezano za proces reorganizacije Hrvatskih šuma d.o.o. uputili smo dopis s našim stavovima predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivanu Paveliću. Ovo pismo, kao i odgovor koji smo dobili od Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. objavljeni su u Šumarskom listu 9-10/2014. Najveće neslaganje iskazali smo prema tadašnjem prijedlogu Pravilnika o kategoriziranju uprava šuma podružnica, šumarija i revira u Hrvatskim šumama d.o.o., prema kojemu je u prvi plan stavljena vrijednost šumskih sastojina nasuprot količini propisanih i ostalih radova koje je potrebno učiniti da bi se optimalno gospodarilo šumama. Kada bi to bio osnovni postulat šumarstva, onda ono ne bi ni postojalo kao znanost i struka. Nažalost, takav Pravilnik je proveden u praksi i do danas nije promijenjen. Odnos HŠD-a s Upravom Hrvatskih šuma iskazao se jednako nepovoljno i glede pretplate na Šumarski list. Zbog po nama opravdanih kritičkih tonova iskazanih u uvodnicima Šumarskog lista, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma mr. sc. Ivan Pavelić otkazao je pretplatu na časopis. Samo zahvaljujući pristanku Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije da postane suizdavač i dodatno financijski pomogne izdavanje Šumarskog lista nije došlo do poremećaja u izlaženju časopisa. Odnosi s trgovačkim društvom Hrvatske šume nakon postavljanja nove Uprave Društva početkom 2017. godine poboljšani su, a tijekom |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Osvrnuo se i na problematiku znanstvenog statusa Šumarskog lista koja se ogleda u SCI vrjednovanju lista. Šumarski list, kroz svoju dugogodišnju povijest, profilirao se, ne samo kao znanstveni list, već i kao strukovno i staleško glasilo. U slučaju da je Šumarski list isključivo znanstveni list, njegov SCI bio bi viši, no izgubio bi svoj prvobitni smisao. No, kako bi zadržali i neophodan znanstveni karakter objavljujemo članke ne samo naših, nego i vanjskih autora. Kako bi postigli citiranost, ti su znanstveni radovi na engleskom jeziku, što često potiče kritike nekih naših kolega. Na kraju se zahvalio na podršci cijelom timu Središnjice HŠD-a, a posebice tehničkom uredniku Hranislavu Jakovcu, dipl. ing., bez kojeg Šumarski list ne bi bio to što je danas. c) Izvješće je podnijela predsjednica Nadzornog odbora Marina Mamić, dipl. ing. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Ad. 4. Pod ovom točkom Dnevnog reda mr. sc. Damir Delač, tajnik HŠD-a, iznio je stanje sa Šumarskim domom. Izvijestio je o potpisivanju Ugovora o najmu s Goethe institutom, 27. srpnja 2018. godine, kojim su objedinjeni svi dosadašnji Ugovori s Goethe institutom. Ukupna površina zakupa je 1.298,85 m² i to: 263,26 m² u prizemlju, 662,11 m2 na I. etaži, 373,48 m2 na II. etaži po cijeni od 9,6 € m2. Posebno je ugovorena naknada za korištenje holova po cijeni od 4,8 € m2. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 106 <-- 106 --> PDF |
prošle i ove godine održano je i nekoliko sastanaka na više tema s predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma i njegovim suradnicima. Organizirano je i više zajedničkih aktivnosti, a na internetskim stranicama i u časopisu Hrvatske šume opet se objavljuju vijesti vezane za HŠD i ostale sektorske institucije, što je bilo zabranjeno od kraja 2015. godine. Predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić redovito se odaziva na naše pozive na sjednice Upravnog odbora na kojima informira o aktualnostima unutar tvrtke. Hrvatske šume d.o.o. obnovile su pretplatu na Šumarski list te je time ponovno povećana naklada lista. Medijski istupi Tijekom mandata nastojalo se biti prisutno u medijskom prostoru. Poznato je kako često govorimo da uvijek pričamo sami sebi i da nas mediji ne prate. Nažalost zbog stanja u medijima ponekad je i bolje da nismo medijski eksponirani, jer se uglavnom prodaju samo negativne vijesti vezane za kakve afere. Tako je bilo i u slučaju vezanom za bivšeg ministra Tihomira Jakovinu i Upravu Hrvatskih šuma, koju ju postavio u svom mandatu, kada su u drugoj polovici 2016. godine bili aktualni menadžerski ugovori, koji su omogućili stjecanje bonusa na ostvarenu dobit Hrvatskih šuma. Hrvatsko šumarsko društvo se o tome očitovalo svojim stavom koji se može pročitati na vlastitoj internetskoj stranici pod naslovom „Svi mediji napokon o hrvatskom šumarstvu“, ali i u nekim dnevnim novinama i elektroničkim medijima. Nažalost dnevno-politički interesi nadilaze dugoročnija promišljanja o struci te se naši glasovi slabije probijaju u javnosti. Više koristi je bilo od medijskih nastupa kojima se promicalo i propagiralo šumarstvo i šumare koji trenutno imaju znatno niži rejting od pojma šume. Samo ustrajni rad u dužem razdoblju kroz edukaciju i pojašnjavanje promijenit će odnos javnosti prema nama. Naravno da i svojim svakodnevnim djelovanjem na poslu treba doprinositi boljem ugledu struke. Zaključak Na kraju ovoga izvješća moram zaključiti da je proteklo četverogodišnje razdoblje bilo dosta nepovoljno za djelovanje Hrvatskoga šumarskog društva, ali da su se ipak stvorile pretpostavke za bolju budućnost. Nekadašnja povezanost struke i znanosti po vertikali od resornog ministarstva preko znanstvenih institucija do tvrtki i udruga, dobrim dijelom se smanjila. U njihovom ponovnom povezivanju vidim priliku za djelovanje na korist šume, šumara i šumarstva. Zato pozivam sve kolegice i kolege zaposlene u resornom ministarstvu, kao i u drugim ministarstvima, u Akademiji šumarskih znanosti, na Šumarskom fakultetu, u Hrvatskom šumarskom institutu, u Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije, u Hrvatskim šumama d.o.o., u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi te u svim drugim tvrtkama, obrtima i udrugama u sektoru, da sinergijskim djelovanjem činimo struku otpornijom na sve pritiske, da ju činimo ugodnijom za rad i da svojim djelima ostavimo kvalitetnije i zdravije šume budućim generacijama. Budući završava četverogodišnji mandat, iskoristit ću priliku zahvaliti se zaposlenicima Stručnih službi HŠD-a koji su u proteklom razdoblju vrlo odgovorno, savjesno i profesionalno odrađivali svoje obveze te skrbili za Šumarski dom. Zahvaljujem se i svim članovima Upravnog i Nadzornog odbora te uredništvu Šumarskog lista za njihov rad i suradnju od 2014. godine do danas. Također hvala i svim članovima HŠD-a koji svojim djelovanjem po ograncima doprinose ugledu struke. Bila mi je iznimna čast i zadovoljstvo biti na čelu tako ugledne, značajne i dugovječne institucije kao što je Hrvatsko šumarsko društvo. Zahvaljujem se na strpljenju i pozornosti! b) Izvješće je podnio glavni urednik Šumarskog lista prof. dr. sc. Josip Margaletić Uredništvo Šumarskog lista preuzeo sam 2015. godine od kolege prof. dr. sc. Borisa Hrašovca. U 2014. god. časopis sadrži: 25 znanstvenih, 4 prethodna, 1 pregledni, 2 stručna članka i 92 teksta u ostalim rubrikama (počam od Zaštite prirode do In memoriam). U 2015. god.: 30 izvornih, 2 prethodna, 1 pregledni, 2 stručna članka i 69 tekstova u ostalim rubrikama. U 2016. god.: 24 izvorna, 6 prethodnih, 5 preglednih, 2 stručna članka i 83 teksta u ostalim rubrikama. U 2017. god.: 23 izvorna, 12 prethodnih, 3 pregledna, 1 stručni članak i 72 teksta u ostalim rubrikama. U 2018. godini do sada su objavljena 4 dvobroja (1/2, 3/4, 5/6 i 7/8), dok dvobroj 9/10 sutra (23.10.) ide u tisak. ČLANCI Objavljeno: ukupno 29 članaka (16 izvornih znanstvenih, 6 prethodnih priopćenja, 5 preglednih i 2 stručna članka), a sutra ide u tisak 7 izvornih znanstvenih i 1 pregledni članak. OSTALE RUBRIKE = 38 + 5 iz broja 9/10 Zaštita prirode = 9 tekstova + 3 iz broja 9/10 Aktualno = 1 Obljetnice = 2 Knjige i časopisi = 6 + 1 iz broja 9/10 Znanstveni i stručni skupovi = 10 Novi dr. znanosti = 1 Međunarodna suradnje = 2 Iz HŠD-a = 5 + 1 iz broja 9/1 In memoriam = 2 Na naslovnicama su fotografije parkova prirode, zadnji omot prilozi prof. dr. sc. Marilene Idžojtić, a na posebnoj stranici unutar časopisa promidžbena stranica 120. obljetnice Šumarskoga doma i Šumarskoga fakulteta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Ugovor je potpisan na rok od 5 godina, uz mogućnost automatskog produženja na još 5 godina. Zakupnina i Naknada za korištenje naplaćuju se od dana potpisivanja Primopredajnog zapisnika, odnosno najkasnije od 31. siječnja 2019. godine. Potpisan je i Aneks A Ugovora kojim se definira sudjelovanje u troškovima preuređenja prostora koji predviđa sljedeće radove: 1. Strukturalne izmjene – uklanjanje pomoćnih pregradnih zidova te proširenje otvora između ostaloga u središnjem ulazu, pripadajućem predvorju te stubištu; 2. Zidovi – rušenje, ugradnja novih zidova, obnova i uređenje postojećih zidova, keramike i akustike prostora; 3. Podovi – Popravci i zamjena podova, posebice u hodnicima; 4. Stropovi – Popravci žbuke, ugradnja lukova i spuštenih svodova; 5. Vrata i prozori – Ugradnja novih unutarnjih vrata te, prozora s akustičnom izolacijom, a pritom, ukoliko je to moguće, sačuvati postojeće prozore u stanju podobnom za kasniju ponovnu ugradnju itd.; 6. Električarski radovi – Ugradnja nove jedinice napajanja, svjetlosnih instalacija, računalnih sustava, protupožarnih alarma itd.; 7. Ugradnja centralnih sustava grijanja i hlađenja; 8. Pristup za osobe s invaliditetom – Ugradnja rampe/klizne platforme za pristup osoba s invaliditetom; 9. Namještaj i oprema – Popravak i osvježenje postojećeg namještaja i opreme. Nositelj investicije (cca 850 tis. €) je Goethe institut, u kojoj će HŠD sudjelovati sa 100 tis. €. Radovi još nisu započeli zbog Projekta protupožarne zaštite. Prvotno je Projekt napravljen za uvjet da se osigura 90 minuta sigurnog boravka u prostoru u slučaju požara, na što je novi glavni projektant Goethe instituta gospodin Espinoza, zbog skupoće investicije, dao primjedbu. Sada se ishoduju dozvole za blaži oblik (30 min.). Tu se pokazuju nelogičnosti našeg Zakona o protupožarnoj zaštiti. Cilj bi trebao biti što ranije napustiti ugroženi prostor, a ne zatvarati se u njega. Pokrenut je postupak legalizacije i etažiranja zgrade Šumarskoga doma, što smo dužni napraviti u skladu s Ugovorom s Goethe institutom. Ad. 5. Kako se za raspravu nije nitko javio, prišlo se usvajanju izvješća: a) Izvješće predsjednika jednoglasno je usvojeno. b) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista jednoglasno je usvojeno. c) Izvješće Nadzornog odbora jednoglasno je usvojeno. Ad. 6. a) Razrješnica Upravnog odbora HŠD-a jednoglasno je usvojena. b) Razrješnica Nadzornog odbora HŠD-a jednoglasno je usvojena. Ad. 7. • Predsjednik Verifikacijsko-kandidacijsko-izbornog povjerenstva Branko Meštrić, dipl. ing. pročitao je predsjednike Ogranaka HŠD-a, 1-19, koji su izabrani na Izbornim Skupštinama svojih Ogranaka i time u skladu s člankom 39. stavkom 2. Statuta HŠD-a, nakon verifikacije postaju članovi Upravnog odbora HŠD-a. To su: OGRANAK IME I PREZIME Bjelovar Martina Pavičić Buzet Čedomir Križmanić Delnice Goran Bukovac Gospić Mandica Dasović Karlovac Ivan Grginčić Koprivnica Marina Juratović Našice Darko Mikičić Nova Gradiška Mario Bošnjak Ogulin Daniela Kučinić Osijek Zoran Šarac Požega Boris Miler Senj Boris Belamarić Sisak Goran Gobac Slavonski Brod Marijan Miškić Split Lukrecija Butorac Varaždin Davor Topolnjak Vinkovci Krasnodar Sabljić Virovitica Emil Balint Zagreb Ivan Krajačić Skupština je jednoglasno verificirala navedene predsjednike ogranaka kao članove Upravnog odbora HŠD-a. Skupština verificira i predsjednike Sekcija HŠD-a koji isto tako sačinjavaju Upravni odbor HŠD-a. To su: SEKCIJA IME I PREZIME Hrvatska udruga za biomasu Josip Dundović ProSilva Croatia Igor Anić Ekološka sekcija Ivica Tikvić Sekcija za zaštita šuma Milan Glavaš Sekcija za sport, kulturu i rekreaciju Damir Miškulin Skupština je jednoglasno verificirala navedene predsjednike Sekcija kao članove Upravnog odbora HŠD-a. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2018 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Skupština verificira i predstavnike šumarskih institucija koje predlažu same institucije, a isto tako sačinjavaju Upravni odbor HŠD-a. To su: INSTITUCIJA IME I PREZIME Ministarstvo poljoprivrede Davor Prnjak Akademija šumarskih znanosti Slavko Matić Šumarski fakultet, Šumarski odsjek Dinko Vusić Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odsjek Ružica Beljo Lučić Hrvatski šumarski institut Sanja Perić Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec Skupština je jednoglasno verificirala navedene predstavnike šumarskih institucija kao članove Upravnog odbora HŠD-a. Po članku 39. Statuta Upravni odbor čine i glavni urednik Šumarskoga lista i ugledni predstavnik struke. To su Josip Margaletić i Petar Jurjević. Skupština je jednoglasno verificirala navedene osobe kao članove Upravnog odbora HŠD-a. Delegati Skupštine biraju predsjedništvo HŠD-a tj. predsjednika i dva dopredsjednika. Predloženi su: Predsjednik: Oliver Vlainić; dopredsjednik: Ivica Tikvić; dopredsjednik: Mandica Dasović. Kako drugih prijedloga nije bilo, isti je dan na usvajanje. Delegati su jednoglasno izabrali Olivera Vlainića za predsjednika te Ivicu Tikvića i Mandicu Dasović za dopredsjednike HŠD-a. Delegati Skupštine biraju Nadzorni odbor HŠD-a. Biraju se četiri člana. Predloženi su: Marina Mamić, Stjepan Blažičević, Vlado Topić i Herman Sušnik. Drugih prijedloga nije bilo te se prišlo glasanju. Delegati su jednoglasno izabrali predloženi Nadzorni odbor. Nadzorni odbor je za predsjednicu izabrao Marinu Mamić, za člana Stjepana Blažičevića, za člana Vladu Topića i za pričuvnog člana Hermana Sušnika. Zaključak: Upravni odbor Hrvatskog šumarskog društva čine 33 člana. Predsjednik: Oliver Vlainić Dopredsjednici: Ivica Tikvić i Mandica Dasović Članovi: Igor Anić, Emil Balint, Boris Belamarić, Ružica Beljo Lučić, Mario Bošnjak, Goran Bukovac, Lukrecija Butorac, Josip Dundović, Milan Glavaš, Goran Gobac, Ivan Grginčić, Marina Juratović, Petar Jurjević, Ivan Krajačić, Čedomir Križmanić, Daniela Kučinić, Josip Margaletić, Slavko Matić, Darko Mikičić, Boris Miler, Marijan Miškić, Damir Miškulin, Martina Pavičić, Sanja Perić, Davor Prnjak, Krasnodar Sabljić, Zoran Šarac, Davor Topolnjak, Dinko Vusić i Silvija Zec. Nadzorni odbor HŠD-a čine: Marina Mamić, predsjednica, Stjepan Blažičević, član, Vlado Topić, član i Herman Sušnik, zamjenik člana. Skupština bira i predstavnike HŠD-a u Hrvatskom inženjerskom savezu (HIS). Prema Statutu HŠD-a to su predsjednik HŠD-a, predsjednik Nadzornog odbora HŠD-a i tajnik HŠD-a. Poimence to su Oliver Vlainić, Marina Mamić i Damir Delač. Isti su jednoglasno verificirani. Ad. 8. Novi, stari predsjednik, Oliver Vlainić, dipl. ing., prigodnim riječima zahvalio se skupštinarima na iskazanom povjerenju da još jedan mandat bude na čelu Hrvatskoga šumarskog društva. Predsjednik Radnog predsjedništva prof. dr. sc. Josip Margaletić u 1130 sati zaključio je rad Skupštine. |