DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Patka lastarka (Anas acuta L.) Krunoslav Arač Opisane su tri podvrste, nominalna koja je široko rasprostranjena i dvije endemske koje nastanjuju područja na otocima u južnom dijelu Indijskog oceana. Po veličini je možemo usporediti s patkom gluharom od koje je malo manja, vitkija i dugovratija po čemu je na prvi pogled razlikujemo i od ostalih vrsta pataka. Ženke narastu u dužinu 51-56 cm te imaju od 0,60 do 0,85 (1,14) kilograma težine. Mužjaci narastu u dužinu do 66 (76) cm te imaju od 0,75 do 1,05 (1,35) kilograma težine. Rasponom krila im je od 80 do 95 cm. Mužjak je svojstven po produženim središnjim repnim perima (duže su za oko 15 cm, pa nalikuju na oblik repa lastavice po čemu je dobila naziv) koje su crne boje. Glava, grlo i stražnji dio vrata su tamnosmeđi, a prsa kao i pruga između grla, stražnjeg dijela vrata i glave je bijele boje. Zadnji dio na donjem dijelu trbuha je žute, a ostali gornji dijelovi tijela i bokovi su sivkasto crne boje. Ženka je svijetlo smeđa pjegasto prošarana tamnijim nijansama, dok joj je grlo i prednji dio vrata svijetlije boje perja od ostatka tijela. Kljun im je svijetlo sive, dok su noge sive boje. Gnijezdo gradi u plitkoj udubini u tlu u bujnoj obalnoj vegetaciji od biljnih dijelova vodene vegetacije koje oblaže s paperjem. Svrstana je u skupinu patka plivarica. Gnijezdi samotno ili u rahlim skupinama od travnja do lipnja. Nese 7-9 (12) zelenkastih jaja veličine oko 54 mm. Na jajima sjedi ženka 21-24 dana. Mlade ptice su potrkušci koji se osamostale i postanu sposobni za letenje sa 35-40 (45) dana kada se i osamostaljuju. Hrane se uglavnom vodenim biljem te ličinkama vodenih kukaca, manjim vodenim beskralježnjacima, manjim vodozemcima i sitnom ribom. Hranu pronalazi na površini vode ili gnjureći prednjim dijelom tijela kada uz pomoć dugog vrata hranu pronalazi na dubini od oko 30 cm. Rijetko roni, a djelomično se hrani i na tlu. Stanište joj je vezano uz plića vodena područja čiji su rubovi obrasli vegetacijom koji su uklopljeni u prostrane otvorene dijelove koji su privremeno plavljeni. Rasprostranjena je u Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi. U Europi je najbrojnija gnjezdarica u sjevernom i istočnom dijelu, a raštrkane manje populacije gnijezde u južnom dijelu do Španjolske i Grčke. Europske populacije sele u jatima u razdoblju od kraja veljače do travnja i od rujna do studenoga, kada odlazi na zimovanje u južnije europske predjele te u umjerena i tropska područja najčešće zapadne Afrike do područja uz ekvator. Na selidbu najprije odlaze mužjaci, a zatim iza njih i ženke. Nalazi prstenovanih ptica ukazuju na različite selidbene puteve, odnosno na eliptičnu selidbu (ujesen uz obalu Atlanskog oceana, a u proljeće preko područja Sredozemlja). U Hrvatskoj je brojna preletnica (Kopački rit, ribnjaci kod Draganića, Vransko jezero kod Pakoštana…), malobrojna zimovalica (od rujna do travnja na područjima od Istre do doline Neretve, te na vodama uz Dravu, Savu i Kupu) i izumrla gnjezdarica (gnijezdila se na području Kopačkog rita krajem 19. stoljeća). Patka lastarka je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. |