DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2018 str. 14 <-- 14 --> PDF |
porasta cijene drva, pada poljoprivredne proizvodnje, ali i poticanja gospodarenja šumama od strane države. Stanje strukture, sječa i prirasta ukazuje na činjenicu kako je generacija šumoposjednika na odlasku znala gospodariti i sačuvati svoju šumu unatoč izostanku stručne podrške uglavnom na temelju naslijeđenog znanja i iskustva. S druge strane, šuma je ekosustav koji se uspješno razvija i bez intervencija posebice u uravnoteženom okolišu. Aktualne mlađe, a poglavito buduće generacije neće se moći osloniti na naslijeđena znanja jer vrlo rano napuštaju ruralni prostor, stoga je nužno njihovo zadržavanje i naknadne edukacije (Lopez i dr. 2015), ustupanje gospodarenja profesionalcima ili odricanje od vlasništva. Stručna potpora iznimno je važna u kontekstu klimatskih promjena i posljedično sve izraženijih vremenskih ekstrema. Upravo zato iznimno je važna institucionalna i zakonodavna potpora države. Prosječna obilježja šumoposjednika i šumoposjeda nisu odlučujuća za unapređenje gospodarenja privatnim šumama – An average characteristics of private forest owners are no precedent for improvement of forest management Oblikovanje strategija gospodarenja privatnim šumama oslanja se na poznavanje obilježja i zahtjeva šumoposjednika koje su predmet brojnih znanstvenih istraživanja (Ní Dhubháin i dr. 2007, Eggers i dr. 2004, Boon i Melby 2007). Na nacionalnoj razini utvrđeno je da prosječan šumoposjednik je muškarac, starosne dobi iznad 60 godina sa završenom ili nezavršenom osnovnom ili srednjom školom (Tablica 1), što se podudara s prije provedenim istraživanjima (Čavlović 2004, Posavec i dr. 2014). Dobna struktura privatnih šumoposjednika značajno odstupa od opće populacije sa dvostruko većim udjelom dobnih skupina iznad 50 godina (Slika 5). Stanje i rast razine obrazovanja šumoposjednika bolje se podudara s općom populacijom, uz određena odstupanja s obzirom na povećani udio šumoposjednika bez formalnog obrazovanja i izrazito mali udio visokoobrazovanih (Slika 6). Prikazani rezultati sociodemografskih obilježja nisu ohrabrujući, slično kao i u nekim drugim zemljama (npr. Haugen i dr. 2016), a takvi trendovi se mogu očekivati i dalje. U tome smjeru iznimno je važna raščlamba šumoposjednika u skupine s obzirom na spremnost za aktivnim gospodarenjem i zahtjeve prema šumoposjedu. Stoga su nužna istraživanja tipologije šumoposjednika i njihovih preferencija (Ingemarson i dr. 2006, Ficko i dr. 2017) radi oblikovanja modela gospodarenja prilagođenih različitim zahtjevima uz zadržavanje visoke razine stručno utemeljenog gospodarenja na dijelu privatnih šuma. Pri tome, zbog razmjerno niske razine sređenosti imovinsko-pravnih odnosa, potpuno i objektivno spoznavanje obilježja privatnih šumoposjeda je vrlo složen i otežavajući proces. Podaci koji se uobičajeno koriste pri općenitom prikazu privatnih šuma i šumarstva su: 600.000 šumoposjednika od kojih 99 % ima šumoposjed manji od 1 ha; izostanak gospodarenja i degradiranje šuma. Potpunim aktiviranjem gospodarenja šumskog resursa na 620.000 ha s godišnjim prirastom od 2,2 mil. m3 ostvarila bi se velika gospodarska korist za zajednicu. Navedene informacije bez detaljnije raščlambe stanja, potencijala i bitnih činjenica mogu imati površno i u nekim slučajevima manipulativno značenje. Postavlja se osnovno pitanje: smatraju li se posjednicima i svi oni koji posjeduju čestice koje su u prirodi šuma? Informacije o obilježjima šumoposjednika i šumoposjeda mogu se pridobiti pomoću dva pristupa: postojeće baze podataka i |