DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Utjecaj poboljšivača tla „Herbafertil“ na uspijevanje Kineskog javora (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) u rasadničkom pokusu The influence of soil conditioner „Herbafertil“ on the growth and development of amur maple (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) in a nursery trial Mladen Ognjenović, Ivica Čehulić, Ante Kaliger, Maja Križanec, Anamarija Laslo, Ivan Seletković, Nenad Potočić Sažetak Prilikom sadnje stabala u urbanom okruženju često postoji potreba za popravljanjem kvalitete tla, što se može postići primjenom mineralnih gnojiva (utjecaj na kemijska svojstva tla) ili poboljšivača tla (utjecaj na kemijska i fizikalna svojstva tla). Kineski javor (Acer tataricum L. ssp. ginnala Maxim.) je listopadni grm ili niže stablo zanimljivo za uporabu u hortikulturi zbog atraktivne boje lišća, otpornosti na sušu i patogene, te dobrog podnošenja onečišćenja. Istraživanje je provedeno radi testiranja utjecaja poboljšivača tla „Herbafertil“ na prirast i stanje ishrane sadnica kineskog javora u usporedbi s klasičnom gnojidbom kompleksnim mineralnim gnojivom u poljskom pokusu. Pokus je postavljen kao slučajni blok dizajn s tri tretiranja i četiri ponavljanja. Najveći postotak visinskog prirasta ostvaren je kod tretiranja Herbafertilom, a najveća vrijednost postotka debljinskog prirasta utvrđena je u tretiranju Yara Mila Complex gnojivom. U oba ta tretiranja postignute su adekvatne koncentracije dušika u biljnom materijalu, ali uz neravnotežu prema ostalim biogenim elementima, što posebice vrijedi za tretiranje Herbafertilom. Ključne riječi: poboljšivač tla, stanje ishrane, postotak prirasta, gnojidba, YaraMila Complex UVOD INTRODUCTION Stabla kao hortikulturni element u urbanom okruženju zahtijevaju posebnu brigu, pri čemu je potrebno osigurati kompromis između potreba stabala i zahtijeva pri gradnji. U praksi, zbog sigurnosnih i ekonomskih razloga zdravstveno stanje stabala često je stavljeno u drugi plan (Munson, 2001). Zbog toga, unatoč genetskom potencijalu da rastu desetljećima u svom prirodnom okruženju, prosječni životni vijek stabala posađenih u urbanom okruženju rijetko prelazi 10 godina (Foster and Blaine, 1977; Gilbertson and Bradshaw, 1990; Nowak et al., 1990). Građevine zahtijevaju kompaktno |