DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 88 <-- 88 --> PDF |
DAN INŽENJERA 2018. GODINE Damir Delač 2. ožujka 2018. godine u Zagrebu, na Građevinskom fakultetu obilježen je Dan inženjera RH. Uz brojne goste i članove HIS-a skupu su nazočili potpredsjednik vlade RH Predrag Štromar, ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras te domaćin, dekan Građevinskog fakulteta, Neven Kuspilić. TEMA – „INDUSTRIJA 4.0“ Izazovi i perspektive Kvantni skok u području digitalizacije, otvaranje novih mogućih kreativnih zanimanja, digitalizacija društva i gospodarstva zahtijeva bitne promjene, ne samo u sustavu formalnog obrazovanja, već intenzivno i kontrolirano uključivanje neformalnog i informalnog obrazovanja, odnosno cjeloživotnog obrazovanja, ali i obrazovanja široke javnosti, koja može utjecati pozitivno, međutim i vrlo negativno, poticana ambicijama neobrazovanih, neodgovarajuće obrazovanih i neinformiranih, o čemu svjedočimo gotovo svakodnevno. UVODNA IZLAGANJA PREDSJEDNICA HIS-A Prof. dr. sc. VJERA KRSTELJ - HRVATSKI INŽENJERSKI SAVEZ - 140 GODINA (1878. – 2018.) Povijesni razvoj: • 1878. osnovan Klub inžinirah i arhitektah u Zagrebu • 1884. mijenja ime u Društvo inžinira i arhitekta u Zagrebu • 1891. inicira prve rasprave o visokom tehničkom obrazovanju • 1894. mijenja ime u Društvo inžinira i arhitekta u Hrvatskoj i Slavoniji • 1898 podnosi molbu za ustrojenje inženjerskog odjela Visoke tehničke škole u Zagrebu – odbijeno • 1903. ponovljeni postupak • 1919/20 osnovanu Tehničku visoku školu upisalo je prvih 255 studenata • Ona je 1926. kao Tehnički fakultet ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu. DAN INŽENJERA REPUBLIKE HRVATSKE obilježavamo u cilju promicanja strateškog pozicioniranja inženjerstva u interesu održivog razvoja Misija: Okupljanje inženjera / inženjerskih udruga i potrebnih institucija radi zajedničkog djelovanja, uključujući također promociju i bolje razumijevanje potrebnog utjecaja inženjera na razvoj znanosti, tehnologije i obrazovanja, a time na unapređenje gospodarstva što donosi bolju kvalitetu života. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Danas: • 32 članice različitih inženjerskih struka, 20 000 inženjera • Putem članstva u FEANI-u povezuje se u veću obitelj od 34 nacionalne članice i približno 3,5 milijuna inženjera u Europi. Prioriteti : • Razvoj tehnologije i gospodarstva Hrvatske jako ovisi o utjecaju inženjera u postizanju znanstvenog, stručnog, javnog i službenog stajališta o bitnim tehničkim, ekonomskim, proizvodnim i drugim pitanjima. • Poticanje i podupiranje članica u nastojanjima da se ovaj potrebni utjecaj inženjerskih struka što prije ostvari. Teme Dana inženjera: • 2015. godine, domaćin: Ministarstvo gospodarstva RH - OBRAZOVANJE • 2016. godine, domaćin: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva - PRIORITETI U ENERGETSKOJ STRATEGIJI • 2017. godine, domaćin: Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet - ŠUME, DOBRA OD INTERESA I OSOBITE DRŽAVNE ZAŠTITE, ULOGA DRVNE TEHNOLOGIJE I ŠUMARSTVA U KRUŽNOJ EKONOMIJI. Ciljevi i djelatnost HIS-a – obrazovanje; • Utjecaj na svim razinama formalnog obrazovanja za poticanje i stjecanje znanja i kompetencija u STEM području; • Organiziranje i podrška cjeloživotnog neformalnog obrazovanja, evidencija te evaluacija informalnog obrazovanja za potrebe mobilnosti unutar Europske unije i šire; • Sudjelovanje u projektima, pretežno europskim projektima, s temom usklađivanja i priznavanja inženjerskih kvalifikacija u Europi, te projektima za unapređenje i usklađivanje obrazovanja potrebama razvoja. Projekt – „Zelena gradnja” • Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju – P.04.2.1.02.0127; Ugovor - 1.3.2018 • Iznos: Dodjeljuju se bespovratna sredstva u iznosu od 1.160.156,28 kuna. • Formalono obrazovanje; Cilj projekta je osposobiti 40 studenata diplomskih studija s različitih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu praktičnim znanjima i vještinama za provođenje projekata na području zelene gradnje, kroz suradnju udruga i fakulteta, čime će se izgraditi i osnažiti obrazovni, stručni i analitički kapaciteti udruga, te uspostaviti održivi program društveno korisnog učenja na fakultetima. Partneri HIS-a na projektu: • Udruge HIS-a: – HSZG, Hrvatski savjet za zelenu gradnju. – HSGI, Hrvatski savez građevinskih inženjera • Sveučilište u Zagrebu: – Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu – Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Progospodarska politika mora uvažiti sljedeće činjenice: Ako gospodarstvo Hrvatske čine poljoprivreda, prehrambena, drvoprerađivačka i metaloprerađivačka industrija, brodogradnja, graditeljstvo, elektroindustrija, kemijska/naftna, tekstilna industrija, uz telekomunikacije i komunikacije kopnom, zrakom, vodama, uz potrebnu sigurnost ljudi i dobara te zaštitu okoliša onda ta područja moraju osmisliti i upravljati stručnjaci STEM područja treba osigurati “ravnopravnu zastupljenost inženjera” u svim tijelima kojima se utječe na gospodarstvo od lokalnih uprava do uprava na razini države. Preporuka Vijeća EU o Nacionalnom programu reformi - za Hrvatsku: • Vijeće EU uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju EU Sudjelovanje u programima obrazovanja odraslih vrlo je nisko, kao i rashodi za aktivne politike tržišta rada, mjere prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje te njihova pokrivenost. • Osposobljavanje nije dovoljno usmjereno na starije i niskokvalificirane radnike i dugotrajno nezaposlene, koji se obično suočavaju s posebnim izazovima u pogledu zapošljavanja. • Kasni se s izradom novog zakonodavstva kojim bi se poboljšala kvaliteta ustanova, programa i nastave za obrazovanje odraslih. Preporuka Vijeća EU o Nacionalnom programu reformi – program konvergencije-EU-kohezijska politika Konstatacija Vijeća EU: • Još nije uveden sustav za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, NFIF. HIS - Odgovor • Trebamo i očekujemo podršku u primjeni razvijenih i stečenih znanja za evaluaciju neformalnog i validaciju informalnog obrazovanja tako potrebnog na tržištu. (NFIF ERASMUS +) U očekivanju smo podrške. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Energy and Industry 4.0 Conclusions • Wind and solar are coming, but difficult to integrate • Integration of power, heating, cooling, water and transport system necessary - > smart energy systems - > Industry 4.0 • Great time for engineers, developers, regions, small companies, prosumers! • Demand response by DHC + HP + EV critical for transition |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 91 <-- 91 --> PDF |
IZLAGANJA Mr. sc. ŽELJKO UHLIR, MINISTARSTVO GRADITELJSTVA, DRŽAVNI TAJNIK: KAMO IDE HRVATSKO GRADITELJSTVO? Udio graditeljstva u bruto domaćem proizvodu u Republici Hrvatskoj i EU Kamo ide hrvatsko graditeljstvo? • Globalizacija • Slobodan promet roba i usluga (u svim smjerovima). • Prostorni razvoj • Prema novoj Strategiji prostornog razvoja RH posebno se naglašavaju preporuke za odmjereno korištenje prostorom te orijentacija prema unapređivanju već korištenog prostora i to: • urbanom preobrazbom napuštenih prostora i boljim gospodarenjem nekretninama, posebno onima u javnom vlasništvu, • urbanom sanacijom prostora s narušenim prostorno-funkcionalnim odnosima kao što su prostori nezakonite gradnje. • 4. industrijska revolucija • Umrežavanje velikih područja kao što su robotika, Big Data analiza i umjetna inteligencija omogučavaju brži napredak i otvaranje novih područja (autonoman promet, autonomne zgrade, visoka en. učinkovitost...). • Edukacija • Novi materijali, nove tehnologije, specijalizacija + interdisciplinarnost. Globalni trendovi u graditeljstvu Daljnji razvoj graditeljstva • Graditeljstvo u RH čvrsto je povezano sa: energetikom, prometom i turizmom. • Za značajniji razvitak graditeljstva nužna je uska suradnja: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Prof. dr. sc. NEVEN DUIĆ, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE: ENERGETSKA TRANZICIJA I INDUSTRIJA 4.0 Global installed generation capacity net change, 2016 [GW] Wind share in electricity demand 2015/16/17 Elektrifikacija transporta je počela Solar share in electricity demand 2016 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 90 <-- 90 --> PDF |
PREDSJEDNIK AKADEMIJE TEHNIČKIH ZNANOSTI (ATZ), Prof. dr. sc. VLADIMIR ANDROČEC, PRIKAZAO JE RAD AKADEMIJE KROZ 25 GODINA NJEZINA POSTOJANJA. Akademija tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ – www.hatz.hr), utemeljena je 19. siječnja 1993. u Zagrebu, kao znanstvena organizacija eminentnih vrhunskih znanstvenika iz područja tehničkih i biotehničkih znanosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Akademija je 2009. uvrštena u Registar znanstvenih organizacija Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Vizija i misija Akademije: • Biti vodeća kreativna i inovativna multidisciplinarna zajednica znanstvenika inženjerskih struka; • Vrsno i aktivno doprinositi razvoju tehničkih i biotehničkih znanosti i prijenosu tehničkih znanja važnih za probitak i napredak hrvatskog gospodarstva i dobrobit ljudi; • Zagovarati sigurnu i korisnu uporabu tehnologija, zaštitu okoliša i ljudi od njihove neprikladne primjene; • Promicati profesionalizam i odgovorno ponašanje uz uvažavanje visokih etičkih normi. Dosadašnji predsjednici Akademije 1993-2018.: • Akademik Josip Božičević, prvi predsjednik Akademije (1993-1995. i 1995-1997.) • prof. dr. sc. Juraj Božičević (preminuo 2016.), drugi predsjednik Akademije (1997-1999., 1999-2001. i 2001-2003.) • Prof. emer. dr. sc. Zlatko Kniewald, treći predsjednik Akademije (2003-2005. i 2005-2009.) • Prof. emer. dr. sc. Stanko Tonković, četvrti predsjednik Akademije (2009-2013.) • Prof. dr. sc. Vladimir Andročec, peti predsjednik Akademije (2013-2017. i 2017-2021. – drugi mandat u tijeku). Akademija u svom članstvu trenutno broji: Članovi Akademije 88 Emeritusi Akademije 84 Suradnici Akademije 81 Međunarodni članovi Akademije 13 Počasni članovi Akademije 10 Podupirući članovi Akademije 59 UKUPNO 335 Rad Akademije organiziran je u: • 14 odjela • 5 stalnih odbora • 7 centara • Znanstvenom vijeću • Gospodarskom vijeću • Skupštini • Predsjedništvu • Upravi. Odjeli Akademije: 1. Odjel arhitekture i urbanizma 2. Odjel bioprocesnog inženjerstva 3. Odjel elektrotehnike i elektronike 4. Odjel energijskih sustava 5. Odjel građevinarstva i geodezije 6. Odjel grafičkog inženjerstva 7. Odjel informacijskih sustava 8. Odjel kemijskog inženjerstva 9. Odjel komunikacijskih sustava 10. Odjel prometa 11. Odjel rudarstva i metalurgije 12. Odjel strojarstva i brodogradnje 13. Odjel sustava i kibernetike 14. Odjel tekstilne tehnologije. Odbori Akademije: 1. Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju 2. Odbor za međunarodnu suradnju 3. Odbor za etiku 4. Odbor za nagrade 5. Odbor Znanstvenog fonda Centri Akademije: 1. Biotehnički centar 2. Centar za razvojne studije i projekte 3. Centar za zaštitu okoliša i razvoj održivih tehnologija 4. Centar za geoinformacije i kartografiju 5. Centar za grafičko inženjerstvo 6. Centar za prometno inženjerstvo 7. Centar za cjeloživotno obrazovanje. Međunarodna suradnja: • Akademija je od 2000. godine članica CAETS-a (International Council of Academies of Engineering and Technological Sciences – www.caets.org), sa sjedištem u Washingtonu, DC, SAD. • Akademija je od 2005. članica Euro-CASE-a (European Council of Academies of Applied Sciences, Technologies and Engineering – www.euro-case.org), sa sjedištem u Parizu, Francuska. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Prof. dr. sc. IVAN PETROVIĆ, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA: INDUSTRIJA 4.0 – IZAZOVI I PERSPEKTIVE Četiri industrijske revolucije Što je Industrija 4.0 ? • Industrija 4.0 je kolektivni pojam za aktualne trendove automatizacije i razmjene podataka u proizvodnji. • Vizija pametnih tvornica zasniva se na tehnološkim konceptima kibernetsko-fizikalnih sustava (CPS), Interneta stvari i Interneta usluga. CPS Temeljne tehnologije I4.0 I4.0 – CPS, IoT i IoS • Briše granice između digitalnog, fizičkog i biloškog • Brzina promjena • Eksponencijalna, a ne linearna kao u I1.0 do I3.0 • Opseg djelovanja • Sve industrijske grane u svim državama • Utjecaji na sustave • Širina i dubina promjena transformirat će ne samo proizvodne sustave nego i društvene i političke sustave |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 95 <-- 95 --> PDF |
I4.0 - izazovi i prilike 10 glavnih vještina relevantnih za I4.0 Prof. dr. sc. GORDANA HRELJA KOVAČEVIĆ, SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, GRAĐEVINSKI FAKULTET: PROJEKT PELJEŠKI MOST Položaj mosta: • južni dio Hrvatske, uključujući grad Dubrovnik, trenutačno je odvojen od ostatka Hrvatske uskim obalnim pojasom koji pripada Bosni i Hercegovini • novi most koji premošćuje zaljev između hrvatskog kopna i Pelješkog poluotoka omogućit će njihovo povezivanje i daljnji razvoj Pelješkog poluotoka i pridruženih otoka |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 96 <-- 96 --> PDF |
• na sjeverozapadu uvale, kod Neuma nalazi se dio koji pripada Bosni i Hercegovini • pomorska granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine nalazi se u ekvidistantnoj liniji između poluotoka Pelješac (Hrvatska) na jugozapadu i poluotoka Klek (Bosna i Hercegovina) na sjeveroistoku • most se nalazi u vrlo osjetljivom ekološkom području Malostonskog zaljeva koji je zaštićen Naturom 2.000 • područje Malostonskog zaljeva je ekološki vrlo osjetljivo i bilo kakav veći morski promet može ugroziti osjetljivu biološku ravnotežu jednog od posljednjih europskih prirodnih staništa školjaka • širina prepreke na razini mora iznosi približno 2.140 m • na najvećem dijelu prijelaza dubina mora je približno stalna i iznosi oko 27 m. Prva rješenja mosta počela su se razrađivati 2003, 2004. godine • gredne, ovješene i viseće varijante • čelični, betonski i spregnuti rasponski sklopovi |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Geološki profil temeljnog tla • dubina do stijene varira uzduž mosta, između 75 m i 102 m na središnjem dijelu prijelaza i oko 39 m uz Pelješku obalu • prijelaz je širok oko 2.140 m na razini mora i 2.380 m na razini nivelete • dubina mora se približno kreće oko 27 m. Seizmički uvjeti • potres magnitude M > 6 zabilježen unutar 100 km udaljenosti od mosta. Vjetar • prema Meteorološkoj podlogi za izradu SUO Most kopno – poluotok Pelješac, koju je izradio Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske, Komarna, a time i čitavo područje mosta kopno-poluotok Pelješac pripada u III zonu opterećenja vjetrom (30 m/s < Vo < 35 m/s) • maksimalne trenutne brzine vjetra (maksimalni udari) za koje možemo očekivati da budu premašene u prosjeku jednom u 50 godina iznose 44,2 m/s za vjetar NNE smjera |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Plovni profil • plovni profil u fazi idejnog rješenja, definiran od Hrvatskih cesta: 150,0 m x 30,0 m • nakon toga visina slobodnog profila povećana je sa 30 na 35 metara, što se činilo dovoljno za sve brodove koji bi u budućnosti mogli uplovljavati u luku Neum • područje Malostonskog zaljeva je ekološki vrlo osjetljivo i bilo kakav veći morski promet može ugroziti osjetljivu biološku ravnotežu jednog od posljednjih europskih prirodnih staništa školjaka. Osnovni podaci / zahtjevi za projektiranje mosta • lokacija mosta nalazi se u zoni velike seizmičke aktivnosti, u blizini aktivnih rasjeda • jaki vjetrovi • glavni zahtjevi kod projektiranja mosta • visoka niveleta mosta (50 - 90 m iznad morskog dna) • nepovoljni uvjeti temeljenja • visoka seizmička aktivnost na lokaciji mosta • zbog ovih ograničenja, bilo je potrebno smanjiti ukupnu vlastitu težinu mosta, pogotovo vlastitu težinu rasponskog sklopa, što je ostvareno odabirom čeličnog sklopa • širina mosta ? Idejni projekti: razrađeno je preko 10 različitih idejnih rješenja, uključujući grede, rešetke, lukove i ovješene mostove • Četiri gredne inačice sa čeličnim rasponskim sklopom za širinu prometnice od 10,9 m i ukupnu širinu mosta od 12,5 m • Šest različitih inačica (gredne, lučne i ovješene inačice) razmatrane su za povećanu širinu mosta od 15,0 m. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 99 <-- 99 --> PDF |
• rasponski sklop je kontinuiran od upornjaka U1 na strani kopna (Komarna) do upornjaka U18 na Pelješcu (Brijesta) L=72,00+96,00+5x120,0+150,0+568,0+150,0+5x120,0+96,0+72,00=2.404,0 • konstruktivni sustav rasponskog sklopa nad plovidbenim otvorom i obostrano priležećim otvorima je ovješeni most s lateralnim ovješenjem, koji dominira cijelim prijelazom, a prilazni rasponi od obje obale premošteni su grednim konstruktivnim sustavom • ovješeni most je simetričan, glavnog raspona l=568,0 m, s obostranim priležećim rasponima od po 150,0+120 m • kose zatege završavaju na stupovima S7 i S12 • sa po dva stupa u postranim otvorima ostvarena je dovoljna krutost glavnog raspona od 568,00 m • rasponski sklop glavnog mosta pridržan je kosim vješaljkama na uzdužnom razmaku od 20,0 m, samo prve vješaljke kod pilona ugraditi će se na udaljenosti od 30,0 m od osi pilona • usvojena je prometna širina mosta sa širinom kolnika 17,00 m i obostranim servisnim trakovima od 2,00 m u koje su smještene odbojna ograda i sidra za zatege na ovješenom dijelu mosta • ukupna širina mosta iznosi 21,00 m • ova povećana širina ponajprije je odabrana za ostvarivanje dovoljne poprečne krutosti mosta u glavnom rasponu L=568,0 m • osim toga ova širina kolnika dopušta prenamjenu mosta u četverotračni most sa srednjim razdjelnim pojasom, širine od 2,0 m, kada se za to ukaže potreba |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 100 <-- 100 --> PDF |
• 2010. godine provedeni su dodatni istražni radovi za svako stupno mjesto • Investitor je najprije usporio, a 2012 godine konačno i u potpunosti zaustavio gradnju zbog ekonomske krize. 2013. godina • Nakon stupanja Hrvatske u Europsku uniju došlo je do promjena u prometnim zahtjevima, te se javila potreba za novim, alternativnim rješenjima Pelješkog mosta • Zahtijevajući ekonomski isplativije rješenje investitor – Hrvatske Ceste potpisali su ugovor o novom rješenju sa Konzorcijem: Građevinski Fakultet Zagreb i Ponting/Pihenbaher Consulting Engineers • Ugovorom su propisani sljedeći zahtjevi: • Most sa dvije prometne trake i razdjelnim pojasom • Obavezni vjetrobrani za zaštitu od vjetra, kako bi se osigurali prometni uvjeti i u situacijama ekstremnog vjetra • Linija nivelete projektirana u originalnom rješenju je prihvaćena • Krajnji rasponi, kao i ukupna duljina mosta ostavljena je jednaka kao i u prvotnom rješenju kako bi se iskoristili već izgrađeni djelovi donjeg ustroja • Ranije spomenuti Konzorcij ponudio je dva alternativna rješenja: • Gredni čelični most sandučastog poprečnog presjeka • Ekstrados most sa kosim zategama • Gradnja mosta je započela 2008. izgradnjom upornjaka i stupova na kopnenoj i pelješkoj strani • 2010. godine provedeni su dodatni istražni radovi za svako stupno mjesto • investitor je najprije usporio, a 2012 godine konačno i u potpunosti zaustavio gradnju zbog ekonomske krize. |