DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 78     <-- 78 -->        PDF

pritisne i savije hrastove biljke. Na dijelovima površine pod amorfom, kupinom i sl. hrastove biljke između dvaju zahvata njege nerijetko propadnu. Obračun učinka u slučaju rada bez staza najčešće se mora raditi za cijelu skupinu radnika, čime se izjednače oni koji bolje i lošije rade, što djeluje demotivirajuće na najbolje radnike. Kontrola kvalitete rada i učinka vrlo je teška zbog slabe prohodnosti po odnjegovanome dijelu površine, a sam rad je skuplji. Zbog svega toga napravljeni su pokusi osnivanja uzgojnih staza još krajem sedamdesetih godina prošloga stoljeća, i to s međusobnim razmacima od 30, 10 i 5 metara (Sabljak 1990). Zaključeno je da od ta tri slučaja pozitivni učinci uzgojnih staza dolaze do izražaja tek pri razmaku staza od 5 m i ta je tehnologija preporučena za primjenu u tadašnjoj Složenoj šumsko-gospodarskoj organizaciji „Slavonska šuma“. Pri izradi staza svi navedeni nedostatci rada njege po površini bivaju otklonjeni ili umanjeni. Zbog toga, prema dosadašnjemu iskustvu, možemo reći da prednosti osnivanja uzgojnih staza nadmašuju nedostatke. Formiranje mreže izvoznih putova treba napraviti istodobno s izradom uzgojnih staza. Tu svakako savjetujemo, uz postojeću mrežu putova međusobnih udaljenosti 34,5 m i na njih okomitih staza međusobnih razmaka 5 m, pokušati pokusno položiti mrežu putova međusobno udaljenih 22 m s po dvije paralelno položene staze između njih međusobnih udaljenosti 6,33 m. Time bi udio obrasle površine odjela narastao sa sadašnjih 71 % na 76 %, a putove bi se do 20. godine starosti sastojine rabilo kao uzgojne staze. U svrhu pokusa na manjim bi površinama trebalo istražiti prednosti i nedostatke i gušće mreže putova, kao i različitih položaja i razmaka uzgojnih staza. Mreža putova razmaka osi od 25 m pri kasnijemu gospodarenju sastojinama olakšala bi radove doznake i sječe, a posebice izvoženja drva. Svuda bi mogli raditi forvarderi bez napuštanja izvoznih putova, čime bi se izbjegla vožnja kroz sastojinu pri kojoj nastaju najveća oštećenja dubećih stabala, smanjila bi se površina gaženja, a vjerojatno bi se i učinci povećali. Formet ekipaže opremljene vitlima, koje mogu raditi bez napuštanja putova i pri njihovim većim razmacima, u slučaju međusobnoga razmaka putova od 22 m sigurno bi postizale veće učinke nego pri 34,5 m. Na područjima pridolaska hrasta lužnjaka gdje odjeli nisu pravilni treba formirati najpogodniju mrežu putova i uzgojnih staza, s tim da međusobni razmak putova nikako ne bi trebao biti veći od 40 m, a uzgojnih staza od 7 m, jer se s njegovim povećanjem gubi većina pozitivnih učinaka. Sve navedeno svjedoči da je tehnologija vrijedna sustavnoga proučavanja i istraživanja učinkovitosti radova njege u prvih 20 godina života hrastove sastojine, ostvarenih troškova i utjecaja izrade mreže uzgojnih staza na rast i razvoj stabala u sastojini. Također treba istražiti koji je optimalni razmak izvoznih putova, uzimajući pritom u obzir štete na tlu i sastojini, troškove privlačenja i ostale relevantne parametre. Kad se provedu takva istraživanja, na temelju njih Hrvatske bi šume trebale donijeti obvezujuću tehnologiju rada, ili barem onu preporučenu.
LITERATURA
REFERENCES
Allman, M., Ferenčík, M., Jankovský, M., Stanovský, M., Messingerová, V., 2015: Damage Caused by Wheeled Skidders on Cambisols of Central Europe. Croat. j. for. eng. 36(2): 205–215.
Borchert, H., Huber, C., Göttlein, A., Kremer, J., 2015: Nutrient Concentration on Skid Trails under Brush-Mats – Is a Redistribution of Nutrients Possible? Croat. j. for. eng. 36(2): 243–252.
Cambi, M., Grigolato, S., Neri, F., Picchio, R., Marchi, E., 2016: Effects of Forwarder Operation on Soil Physical Characteristics: a Case Study in the Italian Alps. Croat. j. for. eng. 37(2): 233–239.
Cudzik, A., Brennensthul, M., Białczyk, W., Czarnecki, J., 2017: Damage to Soil and Residual Trees Caused by Different Logging Systems Applied to Late Thinning. Croat. j. for. eng. 38(1): 83–95.
Greulich, F. R., Hanley, D. P., McNeel, J. F., Baumgartner, D., 2004: A Primer for Timber Harvesting. Cooperative Extension – College of Agriculture and Home Economics, Washington State University Pullman, Washington, 1 – 33.
Labelle, E.R., Jaeger, D., Poltorak, B.J., 2015: Assessing the Ability of Hardwood and Softwood Brush Mats to Distribute Applied Loads. Croat. j. for. eng. 36(2): 227–242.
Pandur, Z., Poršinsky, T., Šušnjar, M., Zorić, M., Vusić, D., 2014: Gaženje tla pri izvoženju drva forvarderom u sječinama hrasta lužnjaka. Nova meh. šumar. 35: 23–34.
Poršinsky, T., 2005: Djelotvornost i ekološka pogodnost forvardera Timberjack 1710 pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske, disertacija, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Poršinsky, T., Stankić, I., Bosner, A., 2011: Ecoefficient Timber Forwarding Based on Nominal Ground Pressure Analysis. Croat. j. for. eng. 31(1): 345–356.
Posarić, D., 2007: Vodič za revirničke poslove s primjerima iz spačvanskih nizinskih šuma, 232 str., Hrvatske šume d.o.o., Zagreb
Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, NN 17/2015, 57/2017
Sabljak, S., 1990: Prilog za uvođenje novih metoda na njezi podmlatka hrasta lužnjaka, Šumarski list 5-6, Zagreb
Slabak, M., 1983: Forvarderi u svijetu i kod nas. Zbornik radova „Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi“, Opatija, 351 – 361.
Solgi, A., Naghdi, R., Tsioras, P.A., Nikooy, M., 2015: Soil Compaction and Porosity Changes Caused During the Operation of Timberjack 450C Skidder in Northern Iran. Croat. j. for. eng. 36(2): 217–225.
Solgi, A., Naghdi, R., Tsioras, P.A., Ilstedt, U., Salehi, A., Nikooy, M., 2017: Combined Effects of Skidding Direction, Skid Trail Slope and Traffic Frequency on Soil Disturbance in North Mountainous Forest of Iran. Croat. j. for. eng. 38(1): 97–106.
Stankić, I., 2010.: Višekriterijsko planiranje izvoženja drva forvarderima iz nizinskih šuma Hrvatske, (Multicriterial planning of timber forwarding in Croatian lowland forests), Disertacija, Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet, str. 1-123.
Tonković, D., 1983: Organiziranost šumarstva Slavonije od prvih početaka do danas Šumarski list 9-10, Zagreb