DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 75 <-- 75 --> PDF |
odnjegovane površine. Zna se poimence tko je radio u kojemu segmentu i bilo kada ga se može vratiti da nešto popravi (svakako bilo kakvu uočenu pogrešku treba nastojati popraviti istoga dana). Ad 5) Ponekad drvenaste vrste koje ugrožavaju hrast (grab, klen, brijest, lipa, topola, vrba, jasen itd.) mogu biti vrlo bujnoga rasta. Zbog toga odsječene dijelove stabala nije uvijek moguće rasporediti pokraj hrastovih biljaka jer bi ih ti bujni presječeni dijelovi savili i prekrili. U tome slučaju radnici veći dio odsječenoga materijala odlažu na staze (Slika 8). Iduće godine pri održavanju staza rotosjekač usitni te, do tada potpuno isušene biljne dijelove. Ad 6) Za obračun učinka samo treba zbrojiti segmente koje je pojedini radnik napravio u obračunskome razdoblju i pomnožiti ih s površinom pojedinačnoga segmenta, koja je 172,5 m2 (34,5 m × 5 m = 172,5 m2). Ad 7) U zonama slabijega uspjeha obnove površina popunjavanja je manja za površinu izvoznih putova i staza. Obilježba i kartiranje radi se po segmentima, zone popunjavanja na taj je način vrlo jednostavno pronaći, kontrola rada uvijek je moguća poimenično po segmentima. Ad 8) Iz svega do sada navedenoga razvidno je da je rad organizacijski značajno jednostavniji u svim fazama: planiranja, provedbe, kontrole i obračuna učinka radnika. Ad 9) Budući da površina izvoznih putova i uzgojnih staza formirana na opisani način zauzima 29 % ukupne površine odjela, jasno je da je za toliko manja i površina koju treba njegovati ručno. U nestašici radne snage to je vrlo značajna prednost. Ad 10) Ukupni troškovi njega u odjelima s formiranom mrežom uzgojnih staza manji su nego u slučaju da staze nisu napravljene, što će biti prikazano u raspravi. RASPRAVA DISCUSSION U raspravi ćemo pokušati odgovoriti na pitanja treba li formirati mrežu izvoznih putova i uzgojnih staza, ako da kada je najbolje vrijeme za to, koje bi bile preporučene širine putova i staza i njihovi međusobni razmaci te kojom tehnologijom provoditi rad. Na kraju ćemo izračunati cijene rada po hektaru za različite tehnologije rada i njihove kombinacije. Zasebno će se raspraviti opravdanost osnivanja budućih izvoznih putova i uzgojnih staza. Način izrade izvoznih putova pitanje je cjelokupne organiziranosti šumarstva, a posebice načina rada na pridobivanju drva. Njihova širina i razmaci kasnije izravno utječu na odabir strojeva koji će izvoziti drvo, a što je opet povezano s nosivosti tla te vrstom i dimenzijama sortimenata koji će biti izvoženi iz šume na cestu. Brojni autori bavili su se problematikom izrade izvoznih putova u sastojinama. Slabak (1983) među prvima navodi da se prilikom uvođenja izvoženja drva forvarderima u nizinske šume Hrvatske pojavila potreba za izradom mreže traktorskih putova. Greulich i dr. (2004) iznose spoznaje da se površina gaženja tla pri neograničenome kretanju strojeva koji privlače drvo povećava za 25 % u odnosu na njihovo ograničeno kretanje po mreži planski projektiranih putova. Autori koji su proučavali ovu problematiku slažu se da se na gaženje tla, osim nekim značajkama vozila, najviše može utjecati pripremom rada i drugim organizacijskim mjerama (Poršinsky 2005, Pandur i dr. 2014), od kojih je planska izrada izvoznih putova sigurno u samome vrhu. Brojna su nastojanja istraživača na globalnoj razini vezana uz smanjenje sabijanja šumskoga tla uslijed kretanja vozila za privlačenje i izvoženje drva (Allman i dr. 2015, Borchert i dr. 2015, Cambi i dr. 2016, Cudzik i dr. 2017, Labelle i dr. 2015, Poršinsky i dr. 2011, Solgi i dr. 2015, Solgi i dr. 2017). Zbog toga formiranje mreže izvoznih putova |