DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 74     <-- 74 -->        PDF

prvu njegu pomlatka. Ako se radi samo strojno barem dvije godine nakon toga održavanje se mora raditi svake godine, a dalje prema potrebi, najčešće svake druge godine. Ako se osnivanje radi tretiranjem staza herbicidom, tada one ostaju vidljive dvije do čak tri godine. U godini iduće ručne njege održavanje rotosjekačem obvezno se napravi prije zahvata. Unatoč tomu, ukupni troškovi pri nekoliko strojnih održavanja u odnosu na samo ručni rad (bez staza) u godini potrebe su niži, jer cijena izrade i održavanja staza strojno značajno je niža od cijene klasičnoga ručnoga zahvata. Pri održavanju staza tretmanom herbicidom troškovi su još niži, jer je ovakav način jeftiniji od strojnoga rada, a učestalost održavanja manja.
Ad 3) Stabalca neposredno uz uzgojne staze, a posebice uz izvozne putove često su dijelom nagažena ili oguljena od traktora ili priključka. Većina tih vidljivo oštećenih stabala biva kasnijim prorednim zahvatima izlučena iz sastojine, a koliki su stvarni razmjeri ovih šteta tijekom života i rasta sastojine te koliki je eventualni iznos gubitka zbog smanjene vrijednosti drvnih sortimenata nije poznato.
Ad 4) Stabla rastu otklanjajući se prema svjetlu. Budući da relativno često održavanje uzgojnih staza dovodi biljkama više svjetla s jedne strane, stabalca koja ostaju neposredno uz staze mogu biti nagnuta prema njima. Uz izvozne putove ovaj je problem još izraženiji, jer njihova širina je 3 m i u dobi najintenzivnijega rasta sastojine (okvirno između 15. i 20. godine života) stabla uz putove mogu razviti nepravilnu krošnju.
Ad 5) Postoje određeni prigovori da se izradom izvoznih putova i uzgojnih staza gubi dojam prirodnosti sastojina i da one počinju sličiti na umjetno podignute nasade (Slika 1). Bez obzira na takav dojam ostaje činjenica prirodnoga porijekla i nastanka šuma. Stazice se održavaju otprilike do 15. godine života sastojine, već nakon 20. godine obrastu do te mjere da se jedva razaznaju (na Slici 7 stanje u starijemu mladiku). U mladim sastojinama dobi oko 30 godina položaj staza najčešće više nije vidljiv.
Prednosti osnivanja mreže izvoznih putova i uzgojnih staza s razmacima 34,5 × 5 m su:
1) bolja je preglednost, prohodnost i olakšan rad njege sastojina,
2) veći su učinci radnika u njegama i manja je mogućnost njihove ozljede,
3) na dijelovima površina gusto obraslim trnovitim ili agresivnim biljnim vrstama (crni trn, glogovi, kupina, divlja ruža, amorfa itd.) njega sa staza gotovo da je jedini način da se cijela površina odsjeka ravnomjerno i kvalitetno odnjeguje,
4) jednostavna je i pregledna kontrola, točno se zna koji radnik je radio koji segment,
5) u slučaju velikoga broja i bujnoga rasta nepoželjnih vrsta presječeni dijelovi mogu se odlagati na staze,
6) jednostavniji je obračun učinka pojedinog radnika,
7) u slučaju slabijega uspjeha obnove, površine za popunjavanje su manje, jednostavna je obilježba i kartiranje zona koje treba popuniti
8) rad je organizacijski kudikamo lakši,
9) potrebno je manje ljudskoga rada u njegama, što je u nestašici radne snage vrlo značajno,
10) rad je u sadašnjim uvjetima jeftiniji.
Ad 1) Osnovna prednost izrade uzgojnih staza je značajno lakši rad njege u stadiju pomlatka i mladika. Radnici se kreću stazama i sasijecaju nepoželjne vrste od staze prema unutra, svaki radnik sa svoje strane radeći polovicu širine segmenta, ili samo jedan radnik najprije s jedne, a poslije s druge strane. Rad je pregledniji, a kretanje po pokošenim stazama jednostavnije i ugodnije, pa se radnici manje umaraju.
Ad 2) Budući da se radnici ne moraju svo vrijeme probijati kroz gustiš već dio vremena rade sa staze, mogućnost ozljede je manja, a radnici mogu odnjegovati nešto više površine.
Ad 3) Dijelovi površine obrasli kupinom ili drugim trnovitim biljkama mogu biti djelomično neprohodni radnicima, pa hrastove biljke unutar njih propadnu. Slično je u slučaju širenja agresivnih vrsta poput amorfe, koja vrlo brzo naraste i sklopi krošnje iznad hrasta. Staze otvore dio svjetla hrastu, pa barem rubno uz njih hrast ne propadne između dvaju zahvata njege. Osim toga, sa staza je moguće puno kvalitetnije odnjegovati hrast i u ovakvim nepovoljnim uvjetima, jer radnici uspiju zaći potrebnih oko 1,5 m u dubinu segmenta i preostali 1 m dohvate kosirom.
Ad 4) Pri kontroli kvalitete rada poslovođa, revirnik, upravitelj ili stručni suradnik uopće se ne moraju probijati kroz trnovite mlade šume već sa staze točno vide svaki detalj