DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 73     <-- 73 -->        PDF

tijekom izvoženja drva, jer prijemnik se u pravilu nalazi na krovu traktora, koji pri nailasku na prepreku ima najveći bočni otklon. Prelazak panjeva ne predstavlja toliko velik problem, jer je otklon u stranu vremenski kratak. Da bi se doskočilo ovome problemu prijemnik se može premjestiti na niže mjesto na traktoru, čime odstupanja postaju manja. Satelitskim navođenjem omogućen je precizan rad bez pomoćnih radnika. Treba napomenuti da se osim sitnilicom stazice mogu osnovati i kemijskim tretmanom, što je jeftinija opcija. U tome slučaju u vegetaciji kada će se raditi prvi zahvat njege, ali barem mjesec dana ranije, ili čak u vegetaciji koja joj prethodi traktorom sa specijaliziranim priključkom tretira se herbicidom samo širina staze (Slika 5). Nakon toga održavanje ne treba raditi dok god se razaznaje položaj staza (Slika 6), što je u pravilu dvije do tri godine, a tada održavanje napraviti rotosjekačem. U godini idućega zahvata njege iznova pokositi stazice rotosjekačem, odnjegovati površinu te opet iduće godine tretirati staze herbicidom. Na taj način ušteda je najveća, jer nema potrebe za svakogodišnjim održavanjem.
Njega sastojine s uzgojnih staza: Ako dvojica radnika njeguju isti segment sastojine rad započinju jedan preko puta drugoga sa susjednih staza i tijekom rada kreću se približno usporedno. Svaki radnik njeguje širinu od oko 2,5 m, tj. do polovice segmenta dok ne završe, nakon čega nastavljaju rad na segmentu u produžetku. Ako radnik radi sam najprije njeguje jednu stranu, pa u povratku drugu, nakon čega prelazi na idući segment. Ovisno o gustoći sastojine u kojoj radi, dužini ruke i drške kosira radnik sa staze može dohvatiti oko 1 metar sa svake strane ili nešto više, a središnja 2,5 - 3 metra mora ući koji korak unutar segmenta i odnjegovati. No kretanje stazama znatno je ugodnije od neprestanoga probijanja kroz gustiš mladih sastojina. Poslovođa ili revirnik pri kontroli točno znaju koji je radnik što radio i ako dio posla nije dobro napravljen radnike koji su lošije radili vraćaju da poprave. Radnici se ne mogu pravdati da je to napravio netko drugi, kao u skupnom radu širinom cijele površine, kad se u slučaju lošijega rada najčešće moraju vratiti svi, i oni koji su radili dobro i oni koji nisu, jer je teško utvrditi tko je pogriješio. U radu sa uzgojnih staza jasno je tko je pogriješio te se vrlo brzo uspostavlja ispravan način rada svih radnika. Poslovođa obavezno vodi svakodnevnu poimeničnu evidenciju radnika po segmentima, tako da je kontrola uvijek moguća.
Popunjavanje nedovoljno pomlađenih površina s uzgojnih staza: Ako se utvrdi da neke dijelove pomladne površine nakon dovršnoga sijeka treba popuniti, formiranje mreže izvoznih putova i uzgojnih staza može također pomoći u organizaciji toga posla. Nakon osnivanja mreža se kartira i pregleda se cijela površina. Oboje se čitavi segmenti ili njihovi dijelovi koje treba popuniti te izračuna ukupna površina, na temelju koje se određuje i ukupan broj sadnica (odredi se vrsta drveća i broj sadnica po hektaru za popunjavanje te pomnoži s ukupnom površinom). Poslovođa i radnici ne moraju lutati tražeći mjesta popunjavanja, jer sve je razvidno s karte. Sadnju treba provoditi u dogovorenim razmacima, a od staze se odmaknuti 0,5 – 1 m.
PREDNOSTI I NEDOSTATCI
ADVANTAGES AND DISADVANTAGES
Objektivno uočeni nedostatci primjene mreže izvoznih putova i uzgojnih staza s razmacima 34,5 × 5 m su sljedeći:
1) mreža izvoznih putova i uzgojnih staza međusobno udaljenih 5 m zauzima 29 % prethodno pomlađene površine,
2) nakon osnutka mreža se mora održavati košnjom,
3) stabla uz izvozne putove i uzgojne staze često su oštećena od strojeva za održavanje,
4) stabla uz staze u prvim godinama mogu razviti nepravilnu krošnju, a uz izvozne putove ova opasnost postoji sve do dobi od tridesetak godina,
5) šumske površine ispresijecane pravilnom mrežom uzgojnih staza djeluju pomalo umjetno, poput šumskih kultura.
Ad 1) Činjenica je da se nakon ravnomjernoga unosa žira na pomladnu plohu 29 % površine pri osnivanju mreže izvoznih putova i uzgojnih staza pokosi, čime se uništavaju i uspješno ponikle hrastove biljke. Time se dio biljaka u koje su uložena određena sredstva svjesno žrtvuje radi kasnijega jednostavnijega i učinkovitijega gospodarenja. No, raspored staza takav je da preostala obrasla površina osigurava dobru pokrovnost, a krošnjice postojećih stabalaca do 15. ili najkasnije 20. godine potpuno se spajaju tvoreći suvislo obraslu cjelinu (Slika 7).
Ad 2) Mreža izvoznih putova i uzgojnih staza osniva se nakon dovršnoga sijeka, u godini kad je potrebno raditi