DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 70 <-- 70 --> PDF |
UVOD INTRODUCTION Iako se u gospodarenju nizinskim šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj osnivanje mreže izvoznih putova i uzgojnih staza u sastojinama pomlatka provodi već četrdesetak godina, mišljenja oko toga još su uvijek podijeljena. U šumarskoj praksi također se ne postupa jedinstveno. Razlikuju se metode osnivanja i gustoća mreže, a negdje se mreža uzgojnih staza uopće ne izrađuje. Početak izrade uzgojnih staza u mladim sastojinama seže u 1977. godinu. Ideja je došla prilikom posjeta stručnjaka iz tadašnjega Šumsko-privrednog poduzeća „Slavonska šuma“ Francuskoj 1975. godine, gdje su sudionici ekskurzije vidjeli pokuse njege mladih sastojina sa staza. Pokusna primjena započela je već dvije godine nakon toga, najprije u šumarijama Đurđenovac i Cerna. Odbor za proizvodnju ŠPP „Slavonska šuma“ preporučio je 1980. godine ovu metodu za širu primjenu na temelju provjere prvih rezultata. Na našičkome području metoda je zaživjela već u osamdesetima, a na vinkovačkome u devedesetima.Na temelju iskustava brojnih primjena tehnologija usvojena je kao službena. Razlog je bio taj što su prednosti značajno nadmašivale nedostatke. Radovi potrebni za uzgajanje kvalitetnih šuma i pridobivanje drva iz njih mogu se napraviti na više načina, korištenjem različitih tehnologija, alata i strojeva. Za najbolji rezultat treba uzgajanje šuma i pridobivanje drva promatrati kao neodvojivu cjelinu u gospodarenju šumama, i to u svjetlu cijele ophodnje. Potrebno je odabrati strategiju gospodarenja uvažavajući prednosti i nedostatke svih poznatih radova i tehnologija, kao i korištenja ovih ili onih strojeva i alata da se postigne cilj gospodarenja uz što niže troškove. Izvozni putovi i uzgojne staze izrađuju se ponajprije iz organizacijskih razloga. Cilj osnivanja izvoznih putova je unaprijed odrediti trase izvoza radi što jednostavnijega i učinkovitijega izvoženja drvnoga materijala, ali i da samo na njih budu ograničena oštećenja tla pri budućem izvoženju drva, dok se ostatak sastojine nastoji sačuvati u što boljem, po mogućnosti u netaknutom stanju. Ako se tijekom izvoženja tlo na trasama putova značajnije ošteti, sanacija je relativno jednostavna i moguće ju je obaviti dozerom, bagerom ili traktorom sa specijaliziranim priključkom, dok to u sastojini bez putova nije jednostavno napraviti. Uzgojne staze izrađuju se s ciljem jednostavnijega, bržega, lakšega i učinkovitijega rada u njezi pomlatka i mladika ili pri popunjavanju sadnicama, kao i zbog lakše i učinkovitije kontrole rada svakoga pojedinog radnika. S obzirom da ova problematika prožima cjelokupni način gospodarenja tijekom cijele ophodnje, cilj rada je, uz opis postojećega stanja i navođenje prednosti i nedostataka osnivanja mreže, pokrenuti raspravu |