DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Perić, S., T. Dubravac, M. Tijardović, 2017: Izvješće o obvezatnom stručnom nadzoru nad proizvodnjom šumskih sadnica u rasadnicima «Hrvatskih šuma» d.o.o. Zagreb i rasadniku Hrvatskog šumarskog instituta za 2016. g. Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko.
Perić, S., M. Tijardović, T. Dubravac, 2014: Production of forest reproductive material in Croatia. International Scientific & Expert Conference: Natural resources, green technologies and sustainable development. 26. – 28. 11. 2014., Zagreb, Hrvatska.
Perić, S., M. Tijardović, T. Dubravac, 2013 a: Osvrt na prošlost te pogled na budućnost rasadničke proizvodnje šumskog reprodukcijskog materijala u Hrvatskoj. Book of Proceedings – The 2nd International Symposium „Vera Johanides“ – Biotehnology in Croatia by 2020., Zagreb, 10 – 11. svibnja 2013.
Perić, S., M. Tijardović, M. Županić, 2013 b: Šumski reprodukcijski materijal kao osnova stabilnosti i adaptabilnosti šumskih kultura. Zbornik radova sa znanstvenog skupa: Proizvodnja hrane i šumarstvo – temelj razvoja istočne Hrvatske, Osijek, 14. – 15. lipnja 2013: 295 – 311.
Perić, S., M. Tijardović, M. Oršanić, J. Margaletić, 2009: Nursery production and the importance of forest reproductive material in Croatia. Rad Šumars Inst, 44 (1): 17– 27.
Perić, S., Tijardović, M., Medak, J., Pilaš, I., Vrbek, B., 2008: Production of forest reproductive material in Croatia. „Forestry in achieving millennium goals”, November 13 - 15, 2008, Novi Sad, Serbia, Book of abstracts, p 86.
Perić, S., M. Tijardović, A. Jazbec, 2011: Rezultati istraživanja provenijencija zelene duglazije u ekološki različitim područjima kontinentalne hrvatske. Šumar list, Special issue (13): 190 – 201.
Perić, S., A. Jazbec, M. Tijardović, J. Margaletić, M. Ivanković, I. Pilaš, J. Medak, 2009: Provenance studies of Douglas-fir on the locality “Kontija” (Istria). Period Biol, 111 (4): 487 – 493.
Perić, S., S. Orlić, A. Dokuš, 2006a: An overview of established provenance tests and conifer cultures of the forest research institute Jastrebarsko. Rad Šumars Inst 41 (1 – 2): 115 – 126.
Perić, S., I. Seletković, J. Medak, I. Pilaš, V. Topić, 2006b: Research of thriving of six coniferous species in ecologically characteristic regions of Croatia, Rad Šumars Inst, Izvanredno izdanje 9: 99 – 108.
Perić S., M. Tijardović, M. Oršanić, J. Margaletić, 2010: Rasadnička proizvodnja i važnost šumskoga reprodukcijskog materijala u RH. Rad Šumars Inst, 44 (1): 17 – 27.
Perić, S., S. Orlić, M. Ivanković, 2004: Growth of six coniferous species in different bioclimates in Croatia. Ekol (Bratislava), 23 (1): 86 – 98.
Pilipović, A., B. Klašnja, S. Orlović, 2003: Uloga topola u fitoremedijaciji zemljišta i podzemnih voda. Topola 169/170, 57 – 66.
Porth, I., Y. A. El-Kassaby, 2014: Assessment of the Genetic Diversity in Forest Tree Populations Using Molecular Markers. Diversity, 6: 283 – 295.
Rédei, K., Z. Osváth-Bujtás, I. Veperdi, 2008: Black Locust (Robinia pseudoacacia L.) Improvement in Hungary: a Review. Acta Silv Lign Hung, 4, 127 – 132.
Stanturf, J. A., P. A. Kant, P. B. Lilleso, S. Mansourian, M. Kleine, L. Graudal, P. Madsen, 2015: Forest Landscape Restoration as a Key Component of Climate Change Mitigation and Adaptation. Vienna: IUFRO World Series, 34: 72 p.
Stephan, B. R., 1981: Douglasienschütte. Merkblätter der Forstlichen Versuchs- und Forschungsanstalt Baden-Württemberg 1981, Vol 2, Verlag Paul Parey, Hamburg, Berlin.
Stevanov, M., S. Krajter, S. Orlović, D. Vuletić, H. Marjanović, B. Klašnja, 2010: Obnovljivi izvori energije i održiva gradnja: konceptualni elementi i zakonski okvir u Srbiji i Hrvatskoj. Topola 185/186, 69 – 86.
Stojanović, D., B. Matović, S. Orlović, A. Kržič, B. Trudić, Z. Galić, S. Stojnić, S. Pekeč, 2014: Future of the main important forest tree species in Serbia from the climate change perspective. South-east Eur for, 5: 117 – 124.
Thorpe, J., N. Henderson, J. Vandall, 2006: Ecological and policy implications of introducing exotic trees for adaptation to climate change in the western boreal forest. (Saskatchewan Research Council Publication 11776-1E06): p. 16.
Willis, C. G., B. R. Ruhfel, R. B. Primack, A. J. Miller-Rushing, J. B. Losos, C. C. Davis, 2010: Favorable climate change response explains non-native species’ success in Thoreau’s woods. PLoS ONE 5(1): e8878. doi:10.1371/journal.pone.0008878
Tijardović, M., S. Perić, 2013: Croatian Norway spruce cultures in European concept of culture management. Period Biol, 115 (3): 355 – 361.
Sažetak
Gospodarenje alohtonim vrstama ima tradiciju u hrvatskome šumarstvu, ali njihov potencijal se treba ponovno razmotriti i ocijeniti u novonastalim okvirima klimatskih promjena te rastućim potrebama društva za šumskim proizvodima i uslugama. Unatoč činjenici da svaka država ima svoj popis introduciranih vrsta, uključujući i Hrvatsku, autori prihvaćaju definiciju COST Akcije FP1403 NNEXT te rad baziraju na šumskim vrstama drveća kojima se prirodni areal nalazi izvan granica Europe. Ovaj pregledni rad doprinos je saznanjima o introdukciji i aktivnoj uporabi alohtonih vrsta u zemlji, a obuhvaća dostupne znanstvene i stručne studije te primjere uspješne uporabe u gospodarenju šumama. Zbog složenosti ove problematike autori će objaviti pregled rizika i izazova uporabe alohtonih vrsta u zasebnome radu. Dostupni podaci o prisutnosti alohtonih vrsta na pokusnim objektima te u šumarskoj praksi ukazuju kako se u praksi koristi tek manji broj vrsta (Tablica 1), dok su stvarni potencijal i njihove koristi daleko veće. Analiza podataka ukazuje kako su najzastupljenije alohtone vrste u šumarskoj praksi: Robinia pseudoacacia L. (12003.88 ha), Pinus strobus L. (3218.69 ha), Juglans nigra L. (2376.66 ha), F. pennsylvanica Marshall. i Fraxinus americana L.(1099.77 ha), Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. (393,05 ha) i L Quercus rubra. (51,99 ha). Podaci o proizvodnji šumskoga