DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Također, škrinjice se postavljaju i sa svrhom naseljavanje ptica dupljašica u staništa gdje nedostaje prirodnih duplji kako bi se smanjio broj štetnih kukaca. Primjerice, Estonski centar za upravljanje šumama propisuje postavljanje škrinjica (umjetnih duplji) u mlade crnogorične šume (Mänd i sur. 2005). Za početak nesidbe populacije plavetne sjenice na istraživanom području koristila se srednja vrijednost prvog snesenog jajeta dobivena iz prvih deset gnijezda u kojima su ženke počele najranije nesti (izbjegnute veće oscilacije pojedinih parova). Gnijezda su tijekom istraživanja posjećivana svakih dva do pet dana, a početak nesidbe odredio se na temelju broja jaja u gnijezdu budući da plavetne sjenice u pravilu snesu svaki dan jedno jaje. Sva uzorkovanja obavljao je autor ovog članka. Parovi koji su gnijezdili u prirodnim dupljama (ne više od 5%) nisu analizirani.
Srednja proljetna temperatura zraka (za razdoblje od 1982. do 2016. godine) izračunata je iz podataka za mjesece ožujak i travanj (razdoblje nesidbe plavetne sjenice na istraživanom području), a korišteni su podaci s postaje Maksimir Državnog hidrometeorološkog zavoda u Zagrebu. Maksimir-Zagreb je najbliža meteorološka postaja koja je bilježila podatke od 1982. godine te je približno iste nadmorske visine kao i područje istraživanja. Udaljenost od područja fenoloških uzorkovanja plavetne sjenice iznosi 20 km (slične nadmorske visine). Istraživanje dugogodišnjeg utjecaja temperature zraka na fenologiju ptica nalazimo i u mnogim drugim radovima (e.g. Dunn 2004; Dolenec i Dolenec 2011b; Dolenec 2017). Statistička analiza obavljena je pomoću programskog paketa SPSS 17.0 za Windowse. Prikupljeni podaci tijekom istraživanja obrađeni su jednostavnom linearnom regresijom i Pearsonovim koeficijentom linearne korelacije (signifikantnost p < 0,05).
REZULTATI
RESULTS
Početak nesenja plavetne sjenice varirao je od godine do godine tijekom 35-godišnjeg istraživanja. Prosječni datum nesidbe (prosjek u deset gnijezda s najranije snesenim prvim jajetom) od 1982. do 2016. godine je 3. travanj (SD = 6,86). Ptice su počele najranije nesti 2007. godine (21. ožujak), a najkasnije 1993. godine (18. travnja), što znači da je fenotipska plastičnost omogućila prilagođavanje početka gniježđenja istraživane populacije plavetne sjenice u rasponu od 28