DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 40     <-- 40 -->        PDF

promjene utječu izravno i neizravno na mnoge sastavnice složenih šumskih ekosustava i šumarstva općenito; primjerice, na floru (npr. Mo i sur. 2017), faunu (npr. Netherer i Schopf 2010), gospodarenje šumama (npr. Sohngen i Tian 2016), tržište (Shugart i sur. 2003) itd. Reakcije čimbenika ekosustava na klimatske promjene nisu jednoznačne, a na to nas upućuju i recentna istraživanja u šumama na području Španjolske (Hidalgo-Galvez i sur. 2017). U spomenutom radu, između ostalog, prezentirani su rezultati dugogodišnjeg monitoringa cvjetanja lijeske (Corylus avellana) koji ukazuju na različita reagiranja lijeske na odvojenim lokalitetima. Prema regresijskoj analizi na lokalitetu Oviedo došlo je do signifikantnog pomaka prema ranijem cvjetanju, ali ne i na lokalitetu Tineo. Kod ptica klimatsko zatopljenje utječe na morfologiju (npr. Van Buskirk i sur. 2010), dinamiku populacija (npr. Sillett i sur. 2000), broj jaja u gnijezdu (npr. Vengerov 2017), broj potomaka (npr. Dolenec 2009a), geografsku rasprostranjenost (npr. Brommer 2004) itd. Posebice se to odnosi na njihovu fenologiju, pa je tako kod mnogih vrsta ptica došlo do promjena tijekom proljetne (npr. Croxton i sur. 2006; Dolenec i Dolenec 2010a, 2010b) i jesenske selidbe (npr. Jenni i Kéry 2003; Ożarowska i Zaniewicz 2015) te početka gniježđenja (npr. Dyrcz i Halupka 2009; Bauer i sur. 2010).
Cilj ovoga rada je utvrđivanje mogućeg trenda prema ranijem gniježđenju tijekom 35-godišnjeg monitoringa (od 1982. do 2016. godine) te istražiti eventualni utjecaj srednje proljetne temperature zraka (ožujak/travanj) na početak nesidbe plavetne sjenice na istraživanom području. Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus L.) prema Gillu i Wrightu (2006) pripada porodici sjenica (Paridae) i redu vrapčarki (Passeriformes), a u našim je kontinentalnim šumama među češćim pticama (npr. Kirin i sur. 2011). Ovaj je rad rezultat proširenog (nastavljenog) istraživanja praćenja trenda nesidbe plavetne sjenice na istom lokalitetu.
MATERIJAL I METODE
MATERIAL AND METHODS
Istraživanje je obavljeno u listopadnim šumama uz naselje Mokrice (46º00’N, 15º87’E, porječje rijeke Krapine na oko 140 m nadmorske visine, sjeverozapadna Hrvatska) u razdoblju od 1982. do 2016. godine. Šume kao dio mozaičnog krajobraza čine ostaci nekad raširene šume hrasta lužnjaka i običnog graba – Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969 [(Vukelić i Rauš 1998)]. Listopadne šume su povoljnije za gniježđenje ove vrste u odnosu na crnogorične pa ih plavetne sjenice (kao i većina ostalih sjenica) češće naseljavaju. Razlog je zbog povoljnija ponuda hrane u razdoblju hranidbe potomaka (npr. Riddington i Gosler 1995), ali, ovisno o intenzitetu uzgajanja šuma, više povoljnih duplji za gniježđenje (npr. Newton 1998). Dio parova plavetnih sjenica gnijezdio je i u drugim staništima na području Mokrica. Ti parovi plavetne sjenice nisu analizirani budući da su prijašnji ornitološki radovi ukazali kako ekološki čimbenici različitih staništa imaju različiti utjecaj na gniježđenje ptica. Primjerice, prema Solonenu i Hildénu (2014) plavetne sjenice gnijezde ranije u suburbanim parkovima nego u ruralnim staništima, a različiti utjecaj staništa zabilježen je i u drugih vrsta ptica (npr. Wawrzyniak i sur. 2015). Tijekom ovog istraživanja uzorkovanja su obavljana uz pomoć škrinjica za gniježđenje (umjetnih duplji) veličine 12x12x23 cm. U jesen 1982. godine postavljeno je 50 škrinjica, a 40 je bilo postavljeno prijašnjih godina. Ukupno je bilo oko 90 škrinjica na raspolaganju pticama tijekom razdoblja monitoringa. Dio starih i oštećenih škrinjica zamijenjivan je novima tijekom 35-godišnjeg razdoblja. Od godine do godine 16 do 41 škrinjica bilo je naseljeno istraživanom vrstom. Sagrađene su od dasaka debljine 2,5 cm i sve su imale pokretnu gornju dasku („krov“) kako bi se moglo pristupiti gnijezdu. Postavljane su (vješane) na debla stabala na visinu 2,5 do 4 m (najčešće 3 m) iznad tla, a međusobno su bile udaljene ne manje od 50 m. Škrinjice za gniježđenje su uobičajeno „pomagalo“ za razna ornitološka istraživanja (npr. Dolenec i sur. 2011a; Skwarska i sur. 2012; Kocijan i sur. 2014) budući da ih ptice dupljašice rado prihvaćaju, odnosno naseljavaju (Slika 1.).