DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Zdravko Dolenec Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes Caeruleus L.) u listopadnim šumama sjeverozapadne Hrvatske Results of long-term monitoring of timing of laying in deciduous forest Blue tit (Cyanistes Caeruleus L.) in northwestern Croatia Sažetak Evidentno, posljednjih stotinu godina došlo je do klimatskih promjena na našem planetu. Brojne promjene kod biljaka i životinja povezuju se sa klimatskim zatopljenjem, što je dokumentirano u velikom broju znanstvenih radova posljednjih dvadesetak godina. U većini slučajeva, glavni pokretač tih promjena je temperatura zraka. Najviše publiciranih članaka u vezi klimatskog zatopljenja i ptica odnosi se na fenologiju. Između ostalog, studije upućuju da je kod brojnih ptičjih vrsta došlo do ranijeg gniježđenja u posljednjih nekoliko desetljeća. Tijekom ovog istraživanja utvrđivan je trend nesidbe na temelju uzorkovanja nesenja prvog jajeta u gnijezdu lokalne populacije ptice stanarice i dupljašice plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus) u nizinskim listopadnim šumama (prevladava hrast lužnjak Quercus robur L. i obični grab Carpinus betulus L.) u razdoblju od 1982. do 2016. godine na dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Analiziran je i odnos između početka nesidbe i srednje proljetne temperature zraka. Podaci o polaganju jaja uzimani su iz drvenih škrinjica (umjetnih duplji) za gniježđenje ptica. Brojni ornitološki radovi temelje se na korištenju spomenutih umjetnih duplji. Sva uzorkovanja obavio je autor ovog članka. Srednja se proljetna temperature zraka značajno povećala tijekom istraživanja (od 1982. do 2016. godine). Odnos između datuma polaganja jaja i godina istraživanja bio je također statistički signifikantan. Datum početka nesidbe plavetne sjenice uznapredovao je za 11 dana u 35-godišnjem razdoblju. Dobiveni rezultati sugeriraju da je porastom proljetnih temperatura zraka tijekom dugogodišnjeg razdoblja došlo do ranijeg gniježđenja plavetne sjenice u nizinskim listopadnim šumama sjeverozapadne Hrvatske kao posljedica fenotipske plastičnosti. Očito, istraživana šumska populacija plavetne sjenice u stanju je nositi se s porastom proljetne temperature, čemu u prilog nam govori i relativna stabilnost populacije. KLJUČNE RIJEČI: plavetna sjenica, Cyanistes caeruleus, proljetna temperatura zraka, datum nesenja, listopadne šume UVOD INTRODUCTION Posljednjih stotinjak godina došlo je do globalnih i regionalnih klimatskih promjena na našem planetu (IPCC 2013), a utjecaj tih promjena, ponajprije zatopljenja, dobro je dokumentiran za živi svijet u posljednjih nekoliko desetljeća (npr. Parmesan 2006). Međutim, sve su brojniji radovi koji govore o utjecaju i u širem kontekstu, primjerice, utjecaj na turizam (npr. Pintassilgo i sur. 2016), kulturnu baštinu (npr. Bonazza i Brimblecombe 2016) itd. Klimatske |