DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Van Wagner C., 1968: The line intersect method in forest fuel sampling. - Forest Science 14 [1]: 20-26.
Velichkov I., Zlatanov Tz., Nikolov B., Georgieva M., Hinkov G., 2011: State and perspectives of the population of chestnut in Belasitza: adaptation to climate change; maintenance of biodiversity and sustainable management of ecosystems. Forest Research Institute, BAS, Sofia, 36 p.
Warren W., Olsen P., 1964: A line intersect technique for assessing logging waste. - Forest Science, 10: 267-276.
WRB IUSS Working Group. World reference base for soil resources 2006. 2 nd edition. - World Soil Resources Reports, FAO, Rome, p.128.
UNECE/FAO Report., 2000.
Zlatanov Ts., Gogushev G., Panayotov M., Dunchev Al., Hinkov G., 2013: Index for identification and complex assessment of old age forests in Bulgaria. - Science Forest, 1/2: 17-28.
Zingstra H., Kovachev A., Kitnaes K., Tzonev R., Dimova D., Tzvetkov P. (eds)., 2009: Guidance for Assessing Favourable Conservation Status of Natura 2000 Species and Habitat Types in Bulgaria. Final report of project of BBI/Matra “Favourable nature conservation status for species and types natural habitats according Natura 2000 in Bulgaria”, Sofia, 847 pp. Published by: Bulgarian Biodiversity Foundation, ISBN: ISBN 978-954-9959-49-9
Sažetak
Mrtva stabla imaju važnu ulogu u funkcioniranju i produktivnosti šumskih ekosustava kroz utjecaj na biološku raznolikost, akumulaciju ugljičnog dioksida, promet hranjivih tvari i tok energije, hidrološke procese, zaštitu tla te regeneraciju šumskih vrsta. Isto tako, mrtvo drvo osigurava uvijete za očuvanje važnih staništa. Povijesno gledano, uklanjanje mrtvog drva iz sastojine provodi se već dugi niz godina kao mjera zaštite od štetnih insekata i gljiva koji se smatraju prijetnjom zdravoj šumi. Takva praksa dovodi do smanjenja količine mrtvog drveta u šumskim ekosustavima do kritično niskih razina, koje nisu dovoljne za održavanje vitalnih populacija mnogih šumskih vrsta. Tijekom zadnjih godina, nacionalno zakonodavstvo uvelo je nove postavke, posebno one koje se odnose na razvoj i upravljanje Natura 2000 područjima, a kojima se, za procjenu stanja šumskih staništa, zahtijeva informacija o količini ove komponente. U tom smislu, cilj ovog istraživanja bio je dobiti kvantitativne podatke o zalihama mrtve šumske biomase u bukovim zajednicama u zapadnom Balkanu.
Količina dubećeg mrtvog drva izračunata je pomoću tablice visinskih klasa i promjer; metoda uzorkovanje na linijskim transektima korištena je za određivanje zalihe ležećeg mrtvog drva. Thomasova ljestvica korištena je za procjenu stupnja raspadanja dubeće mrtve biomase a 4-stupanjska harmonizirana ljestvica ležeće mrtvo drvo (Tablica 2) i panjeve (Tablica 3). Kao rezultat istraživanja provedenih u bukovim zajednicama,utvrđeno je da ukupna zaliha biomase mrtvog drva varira u rasponu od 14,48 do 41,8 m3 ha–1. Biomasa dubećeg mrtvog drva bila je 6,7-17,5 m3 ha–1, a biomasa ležećeg mrtvog drva bila je 3,4-26,5 m3 ha–1, dok je biomasa panjeva bila 0,28-6,4 m3 ha–1 (Tablica 5). Promatrano dubeće mrtvo drvo bilo je uglavnom u četvrtom stupnju razgradnje. Pretežna stopa razgradnje za ležeću biomasu bila je B, a za panjeve C i D (Tablica 6).
Prema rezultatima ovih istraživanja može se generalizirati da je postotak ukupne količine mrtvog drva u ukupnoj šumskoj zalihi nedostatan iz perspektive povoljnog stanja očuvanja.
Ključne riječi: mrtvo drvo, zaliha, zajednice bukve.