DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 17     <-- 17 -->        PDF

visinskog prirasta ostvaren je u tretiranju HF, a najniži u kontroli. Tukey HSD testom utvrđeno je da se tretiranje KON, koje ima najmanji postotak visinskog prirasta, značajno razlikuje od tretiranja HF i YM koja se međusobno ne razlikuju. Kod postotka debljinskog prirasta najveća je vrijednost utvrđena u tretiranju YM (Slika 3.) Kao i kod visinskog prirasta, post-hoc testom je utvrđeno da se tretiranje KON, koja ima najmanji postotak debljinskog prirasta, značajno razlikuje od ostalih tretiranja koja se međusobno ne razlikuju.
Budući da biljke zahtijevaju velike količine dušika, u odnosu na druge mineralne elemente, nedostatak dušika predstavlja ograničavajući faktor za rast biljaka (Coruzzi i Bush, 2001; Coruzzi, 2003; Miller et al., 2007; Schachtman and Shin, 2007; Krouk et al., 2010), te smo očekivano u kontrolnom tretiranju zabilježili najmanji prirast. Usporedbom postotka visinskog prirasta (Slika 3.) i koncentracija dušika u lišću (Slika 1.), vidimo da su najveće vrijednosti postotka visinskog prirasta ostvarene u tretiranju HF, gdje je također utvrđena najveća koncentracija dušika, a sličan odnos vrijedi i za ostala dva tretiranja, iako u svim slučajevima ne postoje značajne razlike. Međutim, kod debljinskog prirasta tretiranje HF nije polučilo najbolji rezultat. Učinci gnojidbe dušikom, koji utječu na status hraniva i morfologiju biljaka na različite načine, dobro su istraženi (e.g. Moorby and Besford, 1983; Newton, 1991): obično gnojidba dušikom potiče u najvećoj mjeri visinski prirast, što je u skladu s rezultatima našeg istraživanja (Slika 3.).
Dodavanjem visokih doza dušika može se smanjiti visinski prirast zbog posljedičnog nedostatka kalija u biljkama (Baule i Fricker 1971). Poznato je kako kalij u biljkama aktivira enzimatske reakcije, sudjeluje pri sintezi proteina i fotosintezi, pa iako sam nema gradivnu ulogu, utječe na stvaranje biomase. Potočić (2006) je utvrdio da odnos N/K iznad 2,0 utječe na smanjenje prirasta kod Populus deltoides Marsh. klona ‘S 6-36’, a Harrington, Radwan i DeBell (1997) pozitivan utjecaj koncentracija K u lišću na visinski prirast P. deltoides x P. trichocarpa. Nedostatak kalija izaziva smanjenje rasta biljaka, smanjenu otpornost na patogene, sušu i mraz (Tisdale i Nelson 1975, Bergmann 1992, Marschner 2002, Diminić, Potočić i Seletković 2012) tako da poremećeni odnos dušika i kalija može imati i druge negativne posljedice osim pada prirasta. Međutim, iako je primjena gnojiva i poboljšivača tla u našem pokusu utjecala na smanjenje koncentracija K u lišću, nismo primijetili nepovoljan utjecaj nedostatka K na prirast.
ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Tretiranjima poboljšivačem tla Herbafertil i gnojivom YaraMila Complex postignute su adekvatne koncentracije dušika u biljnom materijalu, ali uz neravnotežu prema ostalim biogenim elementima, što pogotovo vrijedi za tretiranje Herbafertilom (osim u slučaju kalija).. Za razliku od nekih drugih poboljšivača tla, na primjer Hungavita (Seletković, Potočić i Šango 2011), koji se oslanja na djelovanje bioaktivnih spojeva, Herbafertil je u osnovi supstrat obogaćen mineralnim gnojivom produženog djelovanja. Stoga možemo reći da se Herbafertil ponaša više kao gnojivo nego kao poboljšivač tla, što je u vezi ne samo sa sastavom, nego i s velikom od proizvođača preporučenom količinom HF. Svakako prednost Herbafertila u odnosu na klasično mineralno gnojivo je u tome što se može primijeniti nakon sadnje, pri čemu ima učinak i na dublje slojeve tla. Preporuka proizvođaču bi bila da smanji količine dušičnog gnojiva dodanog supstratu kako bi se smanjilo luksuzno usvajanje i neracionalno trošenje dušika, te moguće ispiranje iz zone rizosfere u pjeskovitim tlima. U isto vrijeme zadržala bi se mogućnost korištenja dvije, tri ili (kod većih stabala) četiri doze Herbafertila po stablu radi ostvarivanja poboljšanog disanja korijena u zbijenim tlima, što je česta potreba u urbanim uvjetima.
ZAHVALA
ACKNOWLEDGEMENT
Autori se zahvaljuju gospodinu Maksu Udovu, dipl. ing.šum., i poduzeću Herbafarm magnolija d.o.o., proizvođaču poboljšivača tla „Herbafertil“, na ustupljenom materijalu i pomoći pri osnivanju pokusa.
LITERATURA
REFERENCES
Baule, H., C. Fricker, 1971: Đubrenje šumskog drveća, Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar, Dokumentacija za tehniku i tehnologiju u šumarstvu br. 78.
Bergmann,W., 1992: Nutritional Disorders of Plants: Development, Visual and Analytical Diagnosis, Gustav Fischer Verlag, 741 str., Jena
Buates, J., P. Chawakitchareon, R. Anuwattana, 2014: The effect of ph in the tap water on nutrient release from slow release fertilizers, Advanced Materials Research, 931-932: 754-757, Switzerland
Cho, S.E., J.H. Park, Y.J. Choi, S.H. Lee, C.K. Lee, H.D. Shin, 2016: Occurrence of leaf spot caused by Cristulariella depraedans on Acer ginnala, Forest Pathology: 1-4.
Cools, N., B. De Vos, 2016: Part X: Sampling and Analysis of Soil. In: UNECE ICP Forests Programme Co-ordinating Centre (ed.): Manual on methods and criteria for harmonized sampling, assessment, monitoring and analysis of the effects of air pollution on forests. Thünen Institute of Forest Ecosystems, Eberswalde, Germany, 115 p. [http://www.icp-forests.org/Manual.htm]
Coruzzi, G.M., 2003: Primary N-assimilation into Amino Acids in Arabidopsis, The Arabidopsis Book, American Society of Plant Biologists, http://doi.org/10.1199/tab.0010