DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Prof. dr. sc. Tomislav Poršinsky, dr. sc. Andreja Đuka
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Kako smanjiti oštećenja vlažnog šumskog tla pri privlačenju drva?
Dr. sc. Vlado Topić1, dr. sc. Lukrecija Butorac1, dr. sc. Goran Jelić1, dr. sc. Anamarija Durbešić2
1Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split
2Hrvatske šume d.o.o. Zagreb
Erozija tla na slivnom području Jadra i Žrnovnice nakon šumskih požara
Doc. dr. sc. Krunoslav Teslak, prof. dr. sc. Jura Čavlović, doc. dr. sc. Mislav Vedriš, dr. sc. Karlo Beljan
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Promjene stanja i strukture šuma Gorskog kotara uslijed štetnog utjecaja ledoloma
Prof. dr. sc. Davorin Kajba, dr. sc. Ivan Andrić
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Dinamika cvjetanja poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskim sjemenskim plantažama
Doc. dr. sc. Damir Drvodelić, prof. dr. sc. Milan Oršanić, dr. sc. Igor Poljak, doc. dr. sc. Vinko Paulić, Valentino Pintar, mag. ing. silv.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski Fakultet
Sezonska varijabilnost plodova i utjecaj klimatskih promjena na prirodnu rasprostranjenost oskoruše (Sorbus domestica L.) u Hrvatskoj
Akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Uzgajanje šuma u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda.
NEKE ZANIMLJIVOSTI S PUTA NA KOSOVO
Jozo Franjić
U razdoblju od 13-16. srpnja 2017. godine boravio sam na 37. Simpoziju Istočno-alpsko dinarskoga društva za istraživanje vegetacije (37th Meeting oft the EADSVE, Eastern Alpine and Dinaric Society for Vegetation Ecology), koji je održan u Prizrenu (Kosovo). Simpozij su organizirali uz Društvo (EADSVE) i Sveučilišta Haxhi Zeka iz Peći i Ukshin Hoti iz Prizrena. Simpoziju je nazočilo ukupno 42 sudionika iz 12 europskih zemalja. Na Simpoziju je Hrvatsku predstavljalo devet sudionika (Šumarski fakultet 3, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskoga 1, Sveučilište J. J. Štrosmayer iz Osijeka 2, Sveučilište u Dubrovniku 2 i JU za zaštićene prirodne vrijednosti Požeško-slavonske županije 1).
Tijekom održavanja simpozija održane su dvije stručne ekskurzije. Na prvoj smo se ekskurziji upoznali s Nacionalnim parkom Šar-planina (Malet e Sharrit), koji je osnovan 1986. godine na površini od 39.000 ha. Šar-planinu karakterizira njeno prostrano bilo, čija je dužina 80-85 km, a širina od 10-20 km, te dvije visoravni Vraca i Rudoka. Bilo se proteže od Uroševca preko Kačaničke klisure na sjeveroistoku (Kosovo), s vrhom Ljuboten (2498 m), pa sve do gornjega toka rijeka Radike i Vrutoka na jugu u Makedoniji. Obuhvaća površinu od 1600 km2, od čega je 56,25 % u Makedoniji, 43,12 % na Kosovu i 0,63 % u Albaniji. Najviši vrh je Titov vrh (2747 m). U Parku se nalaze četiri stroga prirodna rezervata:
• Kanjon Rusenice – mješovite listopadne šume i kamenjari (ujedno i stanište balkanskoga risa /Lynx lynx ssp. balcanicus Buresh, 1941/),
• Popovo prase – čiste i mješovite šume munike,
• Ošljak (Oshlak, 2212 m n.v.) – šume munike, grmaste zajednice bora krivulja i molike, čiste smrekove šume,
• Golem bor – očuvane stare šume munike.
Biogeografski i ekološki Nacionalni park Šar-planina predstavlja jedno od najvažnijih zaštićenih područja u središnjem Balkanu. Tu se nalazi više od 1800 vaskularnih biljnih vrsta, od čega je njih 175 strogo zaštićeno, 247 su endemi Balkana, a 18 vrsta se mogu naći samo na Šar-planini (usp. sl. 4-17). Vegetacija i ekosustavi su vrlo raznoliki, od submediteranskih zajednica u podnožju planine, subalpskih šuma endemskih balkanskih borova munike (Pinus heldreichii) i molike (P. peuce) do najviših vrhova planina prekrivenih različitim grmastim i travnjačkim zajednicama na silikatnim,

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 104     <-- 104 -->        PDF

vapnenčkim i serpentinskim podlogama. Od ostalih višegodišnjih biljaka važno je istaknuti – šarplaninski karanfil (Dianthus scardicus Wettst.), stolisnik kralja Aleksandra (Achillea alexandri-regis, sl. 12), Heliosperma nikolicii (A. Seliger et Wraber) Niketić et Stevan., Bornmuellera dieckii Degen, makedonski šafran (Colhicum macedonicum Košanin) i reliktnu Natalijevu ramondu (Ramonda nathaliae Pančić et Petrović), koja je izumrla u većem dijelu Europe tijekom posljednjega ledenoga doba, a danas raste kao endemska vrsta u nekoliko kanjona na Kosovu, u Srbiji, Makedoniji i Grčkoj.
Fauna je također bogata brojnim rijetkim vrstama. Sa 147 vrsta leptira, Šar-planina je najbogatije područje Europe. S preko 200 vrsta ptica (orao bradan, bjeloglavi sup, suri orao, tetrijeb gluhan), ona je jedno od najbogatijih

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Balkanskih lokaliteta. Na nepreglednim prostranstvima Šar-planine, mogu se vidjeti endemične i reliktne vrste sitnih glodavaca, kao što su dinarska voluharica, kuna zlatica, kuna bjelica, vidra, ali i divlja mačka, ris, medvjed i divokoza. Ukupno je zabilježeno i 37 vrsta sisavaca i 45 vrsta vodozemaca i reptila.
S brojnim ledenjačkim jezerima i raznovrsnim oblicima glacijalnoga reljefa, Šar-planina predstavlja pravi muzej glacijalnoga reljefa pod otvorenim nebom.
Bogato kulturno-povijesno nasljeđe predstavljaju 34 srednjovjekovne crkve i samostana, poput manastira Sv. Petra Koriškoga iz 13. stoljeća i manastira Sv. Arhanđela iz 15.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 106     <-- 106 -->        PDF

stoljeća nadomak Prizrena. Turistima je na raspolaganju i ski-centar na Brezovici.
Druga ekskurzija je bila reducirana zbog loših vremenskih uvjeta te je obavljena u neposrednoj blizini Prizrena, gdje smo se upoznali s florom i vegetacijom kanjona (sl. 14-16) i posjetili stanište endemične vrste Dioscorea balcanica Košanin (sl. 17).
U okviru Simpozija održana je izborna skupština Društva na kojoj je dr. Christian Eichberger (Austrija) izabran za predsjednika, a doc. dr. sc. Daniel Krstonošić ponovno za

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 107     <-- 107 -->        PDF

tajnika društva na mandat od četiri godine. Također je odlučeno da će 2019. godine Italija (Camerino) biti domaćin 38. Simpozija.

ŠUMARSKI LIST 7-8/2018 str. 108     <-- 108 -->        PDF