DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 94     <-- 94 -->        PDF

zaštićenih ptica koje obitavaju na području Parka. Riječ je o orlu štekavcu, crnoj rodi, crnoj žuni, velikom djetliću i orlu kliktašu.
Povijesni osvrt na hrastove sastojine i problematiku sušenja dao je Mario Sladin, student Šumarskog fakulteta. Kronološki je naveo tijek više ili manje intenzivnih sječa starih hrastika koje su počele u 19. st. Te su sječe dovele do toga da je od starih hrastika ostala samo sekundarna prašuma Prašnik. Na to se nadovezao na aktualnu problematiku odumiranja stabala lužnjaka, a najveće do sada dogodilo se u razdoblju od 1995. do 2006. godine kada je posječeno 2,7 milijuna m3. Zaključio je kako nepovoljni morfološki odnosi utječu na smanjenje vitalnosti stabala, a to dovodi do smanjenja prirasta i smanjene otpornosti na abiotske i biotske čimbenike.
Uz izlagače tema, skupu su se još uvodno obratili domaćini i ostali uvaženi gosti, Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani, Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i Ivor Stanivuković, ravnatelj PP Lonjsko Polje.
Svoj doprinos i ukras Danima Josipa Kozarca dalo je Hrvatsko šumarsko društvo izložbom Šuma okom šumara, već tradicionalnom u Lipovljanima. Prisutne je pozdravio Tomislav Lukšić, Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lipovljani, a izložbu otvorio Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i predsjednik HŠD ogranak Zagreb. Postav je tradicionalno nekoliko dana otvoren za posjetitelje, a već nekoliko godina HŠD ogranak Zagreb organizira ekskurzije u istom tjednu u Lipovljane za svoje umirovljenike.
Uz Dane Josipa Kozarca, Dan župe sv. Josipa u Lipovljanima, Dan osnovne škole Josipa Kozarca, isti dan je održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Lipovljani, gdje je Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena plaketa Općine Lipovljani radi dugogodišnje promocije Općine putem prisustnosti sveučilišne nastave šumarstva i zasluga u pokretanju Dana J. Kozarca.
Zahvaljujući ukupnom doprinosu svih uvaženih partnera i sudionika skupa, Kozarac bi vjerojatno bio ponosan na svoje nasljednike šumare, kao i na svoje današnje zabito slavonsko seoce u kojemu je deset godina radio i uživao i gdje je imao svoja tri blaga (Prostrane hrastove šume - malo kraljevstvo, tihi seoski mir i ničim pomućeno duševno zadovoljstvo).
120 GODINA ŠUMARSKE AKADEMIJE - DAS FORSTHEIM ZU AGRAM
Branko MEŠTRIĆ
Povodom obilježavanja 120. obljetnice Šumarskog doma, ali isto toliko i Šumarske akademije, preteče našeg Šumarskog fakulteta tj. sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj, potrudili smo se pronaći u našim bogatim zbirkama manje poznate tekstove koji se odnose na to razdoblje i događaje u i oko Šumarske akademije. Počet ćemo nečim što nam se u današnje internetsko vrijeme ne čini ničim posebnim, ali u vrijeme kraja pretprošloga stoljeća svakako jest značajno. Dakle, 3. veljače 1899., samo tri mjeseca iza događaja, u broju 840 bečkih novina  »​​Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung« ​izlazi liep članak sa slikom o našem Šumarskom domu, družtvenom muzeju, otvorenju šumarske akademije i tom prigodom obdržavane 22. glavne skupštine našega društva. Ujedno donesena je u istom broju slika Šumarskog doma izradjena polag fotografije tvrdke Mosinger i Brejer, kao i tlorisi prizemlja, I. i II. kata.
Oestereichische Forst-Zeitung inače izlazi u Beču od 1883. a i dan danas njegov slijednik - Forstzeitung - stiže na adresu redakcije Šumarskog lista. Knjižnica HŠD ponosni je vlasnik i prvog broja od 3. siječnja 1883. Godine, kojega je potpisao kao urednik poznati nam profesor Ernst Gustav Hempel. List je izlazio svaki petak, dakle tjedno, u novinskom formatu i slogu, i zaista je funkcionirao kao prave šumarske novine.

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Ovom prigodom napravili smo sken i transkripciju članka u bečkim novinama (može se pronaći u našoj digitalnoj zbirci), a u ovoj obljetničkoj godini donosimo i prijevod ovog za nas posebno zanimljivog članka.
Šumarski dom u Zagrebu i njegovo otvorenje povodom 22. glavne skupštine Hrvatsko-slavonskog šumarskog udruženja.
22. glavna skupština Hrvatsko-slavonskog šumarskog udruženja, koja je, kako smo saopćili, održana od 18. - 20. listopada prošle godine, bila je posebno značajna za hrvatsko-slavonsko šumarstvo. 18. listopada navečer u Reisingerovom restoranu u Zagrebu, u Gajevoj ulici, sastali su se mnogobrojni članovi Šumarskog udruženja i srdačno pozdravili svog predsjednika grofa M. Bombellesa i vladinog predstavnika banskog vijećnika Dr. I. Mallina. 19. listopada prijepodne preko 100 učesnika odvezlo se posebnim vlakom do oglednog posjeda Božjakovina, gdje su detaljno razgledali ovo uzorno uređeno dobro u svim njegovim dijelovima. Nakon toga, na bogato pripremljenoj zakusci učesnici su opetovano nazdravljali otvorenju šumarske nastave na Univerzitetu Franz Josef u Zagrebu, njenom kreatoru, Sr. Erc. Banu grofu Khuen-Hedervaryju, te njegovom predstavniku, banskom vijećniku Dr. I. Mallinu, kao izraz zaslužene zahvalnosti. Poslije podne 19. listopada u velikoj dvorani Glazbenog zavoda, zajedno s postavljanjem novog rektora Dr. Šilovića, otvorena je i šumarska nastava na Univerzitetu Franz Josef. Rektor na odlasku Dr. Dočkal kao i novi Rektor su u svojim govorima naglasili radosni trenutak otvaranja ove nastave i pozdravili ju kao veliko dostignuće hrvatskog naroda. Na svečanosti su bili članovi Šumarskog udruženja; njima su bila dodijeljena počasna mjesta, posebno njihovom predsjedništvu. 20. listopada prije podne u novom Šumarskom domu, kojeg je izgradio hrvatsko-slavonski šumarski savez, skupili si se mnogobrojni članovi Udruženja kako bi se nakon otvorenja svečano ukrašenog Šumarskog doma u njemu nastanili uz Šumarski muzej na drugom katu i Šumarsku akademiju na prvom.
Uz osobito poštovanje presjedništva Šumarskog udruženja na čelu s grofom Markom Bombellesom, pojavio se predstavnik Bana, šef unutarnjeg odjela Otto v. Krajčović u pratnji banskog vijećnika Dr. I. Mallina, koji je srdačno odgovorio na njemu upravljen govor te u ime pokrovitelja Šumarskog udruženja, bana grofa Khuen- Hedervaryja, proglasio Šumarski dom otvorenim. Nakon toga je počelo razgledavanje prostorija Šumarskog doma hrvatsko-slavonskog šumarskog udruženja, Hrvatskog lovačkog udruženja, Šumarske akademije i na kraju Šumarskog muzeja. Predstavnik Bana je zatim ispraćen na prag Šumarskog doma i uz klicanje “Živio!” napustio zgradu.
Zatim je u novim prostorijama Udruženja počela glavna skupština hrvatsko-slavonskog šumarskog udruženja pod predsjedanjem uzoritog predsjednika. Od strane hrvatsko-slavonsko-dalmatinske pokrajinske vlade prisutni su bili banski vijećnik Dr. I. Mallin i predstavnici gotovo svih udruženja i tijela, s kojim je Šumarski savez povezan. Pročitani su pozdravni telegrami od Sr. Erc. bana grofa Khuen- Hedervary-ja, rektorata bečke Visoke škole za poljoprivredu, mađarske Planinske i šumske akademije iz Schemnitza, od profesora Hempela iz Beča, itd., a posebno je razveselio telegram kraljevskog mađarskog ministra za poljodjelstvo Daranyi-ja. Nakon što je otvorio glavnu skupštinu, predsjednik Udruženja je dirljivim riječima govorio o užasnom zločinu u Genovi, u kojem je njeno veličanstvo carica-kraljica Elizabeta pala žrtvom, istaknuo je zgražanje hrvatskog naroda nad sramotnim činom i duboko suosjećanje nacije, te zaključio s riječi “Slava!” u čast carice-kraljice Elizabete, u čemu su dirnuti prisutni sudjelovali. Predsjednik je zatim govorio o otvorenju Šumarskog doma, Šumarskog muzeja i Šumarske akademije, čime je interesna sfera Šumarskog udruženja bitno proširena, tako, da je objasnio kako je potrebna promjena dotadašnjeg Statuta, a koja je zatim postavljena na dnevni red. Sekretar Udruženja Borošić je zatim dao godišnje izvješće iz kojeg se čulo, da Savez broji 1120 članova, da ima imetak od 80.000 forinti, te da Šumarski muzej ima vrijednost od preko 20.000 forinti. Za izgradnju Šumarskog doma skupljeno je 18.000

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 96     <-- 96 -->        PDF


ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 97     <-- 97 -->        PDF

forinti priloga, a gradska uprava Zagreba je bespovratno dala gradilište u vrijednosti od 12.000 forinti ; Savez je uložio od 33.000 forinti vlastitih sredstava za izgradnju, a imovna općina Slavonskog Broda je dala 70.000 forinti za istu svrhu uz otplatu u anuitetima. Onima koji su pri gradnji najviše sudjelovali izražena je zahvala i potom je prihvaćeno izvješće. Odobren je proračun za 1899. s 9.909 u prihodima, te 8.719 u rashodima. Nakon kraće debate o imenu Udruženja, prihvaćeni su novi statuti, pri čemu je većina bila za zadržavanje istog imena. O zahtjevu g. Nanicinija zaključeno je, da se prigodom sljedeće glavne skupštine druge godine organizira izlet u Bosnu. Isto tako je s oduševljenjem prihvaćen prijedlog prvog zamjenika predsjednika, savjetnika sekcije Zikmundowkog, da Savez povodom pedesetog jubileja vladavine Cara ustanovi stipendiju od 300 forinti godišnje za sinove članova Udruženja za šumarski studij na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, s dodatkom prema prijedlogu g. Kosovića, da se tim stipendistima odobre dodatnih 40 forinti godišnje za studijska putovanja. Potom je predsjednik grof Bombelles zaključio skupštinu uz riječi zahvale predstavniku vlade banskom vijećniku Dr. I. Mallinu i prisutnim gostima skupštine, koji su predsjedniku živo aplaudirali.
Sr. Erc. Ban Khuen-Hedervary nije propustio po povratku u Zagreb 24. listopada 1898. u pratnji banskog vijećnika Dr. I. Mallina i prezidijskog koncipista I. v. Hervoića razgledati Šumarsku akademiju, Šumarski muzej i prostorije Lovačkog udruženja. Pritom je, u pratnji odbora Šumarskog udruženja s prvim podpredsjednikom, sekcijskim vijećnikom Zikmundowskim na čelu, s najvećim štovanjem pozdravljen, proveden kroz sve prostorije, pri čemu je izrazio svoje veliko zadovoljstvo viđenim. Slučaj je htio da je Profesor Dr. Segen upravo održavao prvi sat nastave matematike; 30 novih akademskih građana bili su svjedocima počasnog govora njihovog šefa države.
I tako vidimo kako je taj projekt, planiran prigodom milenijske izložbe u Budimpešti u vodećim šumarskim krugovima Hrvatske i kojeg smo predvidjeli u broju 744 Lista (str. 109), slavno proveden u djelo; našim čitateljima nudimo na slikama 22 -25 sliku gradnje koju je hrvatsko-slavonski Šumarski savez složnim radom unatoč mnogim poteškoćama tako blistavo doveo do konca na dobrobit i slavu hrvatskih šumara, prema projektu budimpeštanskog arhitekta A. von Aignera. Prednja strana zgrade (Sl. 22) sadrži sve prostorije za javne poslove: desno u visokom prizemlju (Sl. 23) nalaze se prostorije Šumarskog udruženja i Hrvatskog lovačkog udruženja; lijevo su dvije prostorije Šumarske akademije; u prvom katu (Sl. 24) Šumarska akademija ima tri učionice i tri profesorska kabineta, pokraj crtaone; u drugom katu (Sl.25) je Šumarski muzej. U oba se krila na zapadu i istoku nalaze po tri privatna stana, uglavnom nastanjena s članovima Šumarskog udruženja.
Zaključujemo sa željom, da novi hrvatski Šumarski dom ostane u trajnom sjećanju šumarima i prijateljima zelene struke kao čvrsti znak zajedničkog stremljenja i rada.