DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 94     <-- 94 -->        PDF

zaštićenih ptica koje obitavaju na području Parka. Riječ je o orlu štekavcu, crnoj rodi, crnoj žuni, velikom djetliću i orlu kliktašu.
Povijesni osvrt na hrastove sastojine i problematiku sušenja dao je Mario Sladin, student Šumarskog fakulteta. Kronološki je naveo tijek više ili manje intenzivnih sječa starih hrastika koje su počele u 19. st. Te su sječe dovele do toga da je od starih hrastika ostala samo sekundarna prašuma Prašnik. Na to se nadovezao na aktualnu problematiku odumiranja stabala lužnjaka, a najveće do sada dogodilo se u razdoblju od 1995. do 2006. godine kada je posječeno 2,7 milijuna m3. Zaključio je kako nepovoljni morfološki odnosi utječu na smanjenje vitalnosti stabala, a to dovodi do smanjenja prirasta i smanjene otpornosti na abiotske i biotske čimbenike.
Uz izlagače tema, skupu su se još uvodno obratili domaćini i ostali uvaženi gosti, Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani, Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i Ivor Stanivuković, ravnatelj PP Lonjsko Polje.
Svoj doprinos i ukras Danima Josipa Kozarca dalo je Hrvatsko šumarsko društvo izložbom Šuma okom šumara, već tradicionalnom u Lipovljanima. Prisutne je pozdravio Tomislav Lukšić, Predsjednik Općinskog vijeća Općine Lipovljani, a izložbu otvorio Damir Miškulin, voditelj UŠP Zagreb i predsjednik HŠD ogranak Zagreb. Postav je tradicionalno nekoliko dana otvoren za posjetitelje, a već nekoliko godina HŠD ogranak Zagreb organizira ekskurzije u istom tjednu u Lipovljane za svoje umirovljenike.
Uz Dane Josipa Kozarca, Dan župe sv. Josipa u Lipovljanima, Dan osnovne škole Josipa Kozarca, isti dan je održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Lipovljani, gdje je Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena plaketa Općine Lipovljani radi dugogodišnje promocije Općine putem prisustnosti sveučilišne nastave šumarstva i zasluga u pokretanju Dana J. Kozarca.
Zahvaljujući ukupnom doprinosu svih uvaženih partnera i sudionika skupa, Kozarac bi vjerojatno bio ponosan na svoje nasljednike šumare, kao i na svoje današnje zabito slavonsko seoce u kojemu je deset godina radio i uživao i gdje je imao svoja tri blaga (Prostrane hrastove šume - malo kraljevstvo, tihi seoski mir i ničim pomućeno duševno zadovoljstvo).
120 GODINA ŠUMARSKE AKADEMIJE - DAS FORSTHEIM ZU AGRAM
Branko MEŠTRIĆ
Povodom obilježavanja 120. obljetnice Šumarskog doma, ali isto toliko i Šumarske akademije, preteče našeg Šumarskog fakulteta tj. sveučilišne šumarske nastave u Hrvatskoj, potrudili smo se pronaći u našim bogatim zbirkama manje poznate tekstove koji se odnose na to razdoblje i događaje u i oko Šumarske akademije. Počet ćemo nečim što nam se u današnje internetsko vrijeme ne čini ničim posebnim, ali u vrijeme kraja pretprošloga stoljeća svakako jest značajno. Dakle, 3. veljače 1899., samo tri mjeseca iza događaja, u broju 840 bečkih novina  »​​Oesterreichische Forst- und Jagdzeitung« ​izlazi liep članak sa slikom o našem Šumarskom domu, družtvenom muzeju, otvorenju šumarske akademije i tom prigodom obdržavane 22. glavne skupštine našega društva. Ujedno donesena je u istom broju slika Šumarskog doma izradjena polag fotografije tvrdke Mosinger i Brejer, kao i tlorisi prizemlja, I. i II. kata.
Oestereichische Forst-Zeitung inače izlazi u Beču od 1883. a i dan danas njegov slijednik - Forstzeitung - stiže na adresu redakcije Šumarskog lista. Knjižnica HŠD ponosni je vlasnik i prvog broja od 3. siječnja 1883. Godine, kojega je potpisao kao urednik poznati nam profesor Ernst Gustav Hempel. List je izlazio svaki petak, dakle tjedno, u novinskom formatu i slogu, i zaista je funkcionirao kao prave šumarske novine.