DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 93 <-- 93 --> PDF |
treba njima prilagoditi. Kao zanimljivost, iznio je činjenicu kako je Kozarac bio prvi koji je u Hrvatskoj zabilježio pojave sušenja i propadanja. Domagoj Trlin, mag. ing. silv. znanstveni novak sa Šumarskog fakulteta, govorio je o novim spoznajama o specijalnom rezervatu šumske vegetacije Prašnik. Kao glavni uzrok poremećaja u nizinskim hrastovim šumama pokazala se suša kroz nekoliko generacija, a sušna razdoblja pokretači su razvoja sastojina i izmjene generacija u nizinskim šumama. Dinko Hace, dipl. ing. šum, upravitelj šumarije Lipovljani iznio je temu Šumarija Lipovljani kroz povijest, s posebnim osvrtom na Kozarčevo vrijeme. Hace je prisutne upoznao s činjenicom kako je Kozarac od svojih kolega tražio neka se uzgajanje šuma prilagodi ekološkim prilikama te ga možemo smatrati pretečom moderne ekologije u šumarstvu. Također, iznesao je i niz zanimljivih manje poznatih činjenica iz poslovanja šumarije od osnutka. Upravitelj Hace osvrnuo se i na današnje stanje opisavši gospodarske jedinice Josip Kozarac i Jamaričko brdo te na aktualnu problematiku sušenja poljskog jasena, pojave poplava i dr. Prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić s Filozofskog fakulteta u Osijeku govorila je o jeziku Josipa Kozarca. Tijekom izlaganja prisutne je upoznala s tezom jezikoslovaca, kako je Kozarčev jezik krivotvoren i zbog toga su istovremeno krivotvoreni ritam i sklad rečenica. Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad u Vinkovcima izložila je rad Prâva žèna i práva žená u muškim narativima Josipa Kozarca. Prisutnima je pojasnila kako se Kozarčeve žene bore za slobodan izbor partnera, pravo na razvod i majčinstvo. Zaključila je kako je Kozarac moderan pisac koji ne podliježe patrijarhalnim zahtjevima svoga vremena. Dr. sc. Tatjana Tkalčec ispred Instituta za arheologiju govorila je o odličnoj suradnji šumarske i arheološke struke u praksi, s temom Tragovi prošlosti sačuvani u šumama: primjeri dobre suradnje dviju struka. Opisala je tijek arheološkog istraživanja na području šumarije Grubišno polje, što je za posljedicu imalo otkriće i iskapanje nekoliko srednjovjekovnih građevina. Dr. Tkalčec je prošle godine na skupu u Lipovljanima također imala vrlo zanimljivo izlaganje Arheološka baština na području Općine Lipovljani kao održiva spona prošlosti i budućnosti. Dr. Tkalčec više je puta podsjetila kako je 2018. godina, godina europske baštine. Maja Sabljak, mag. ing. silv., stručna suradnica za šumarstvo u Javnoj ustanovi Park Prirode Lonjsko polje izložila je temu Šumske ptice Parka prirode Lonjsko polje, gdje je nazočnima govorila o biologiji i mjerama zaštite strogo |