DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 80     <-- 80 -->        PDF

– južnom stranom staklenika gdje je prisutno jače zagrijevanje od popodnevnog sunca.
Prilikom daljnjih istraživanja zakorjenjivanja, mora se obratiti pažnja na navedene uvjete.
Razmnožavanje korijenskih reznica hibrida paulovnije 9501 u vodi
Propagation of root cuttings of the Paulownia hybrid 9501 in water
U laboratoriju za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postavljen je zanimljivi pokus zakorjenjivanja korijenskih reznica hibrida paulovnije 9501 u običnoj vodi. Korijenske reznice stavljene su u pvc posudu s običnom vodom u kontrolirane uvjete u zatvorenoj klijalici Snijders Scientific B.V., ECD01E. U klijalici su namješteni uvjeti bez svjetla (zbog rasta i razvoja korijena) i konstantna temperatura od 20 °C. Reznice su stavljene u klijalicu dana 21.12.2017. a fotografirane 21.02.2018. odnosno 62 dana od stavljanja u vodu. Aktivirani izbojci rasli su u uvjetima bez svjetla zbog čega je došlo do pojave etiolacije što je biljni sindrom uvjetovan nedostatkom svijetla a manifestira se u obliku žućkastih listova i abnormalno izduženih internodija (primjer je proizvodnja šparoge). Na slikama 8. i 9. prikazan je uzorak tankih i debelih reznica podjednake duljine zakorijenjen u čistoj vodi.
Literatura
References
Drvodelić, D., 2018: Plantažni uzgoj paulovnije. Gospodarski list (mali gospodarski savjetnik 15.03.2018.)
Dujmović, M., 2014: Morfološko-biološke značajke i ispitivanje klijavosti sjemena paulovnije (Paulownia elongata S. Y. Hu.). Završni rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 35 str.
Essl, F., 2007: From ornamental to detrimental? The incipient invasion of Central Europe by Paulownia tomentosa. Preslia, 79: 377–389.
Freeman, C. C., R. K. Rabeler, W. J. Elisens, 2012: Flora of North America, Provisional Publication,Vol. 17. http://floranorthamerica.org/files/Paulowniaceae04%20SI.CH%20for%20web.pdf
Zhu, Z. H., C. J. Chao, X. Y. Lu, Y. G. Xiong, 1986:: Paulownia in China: Cultivation and Utilization, Asian Network for Biological Sciences and International De- velopment Research Centre, Singapore, 1-65 str.
http://www2.ca.uky.edu/forestryextension/kwm/paulownia.pdf (08.02.2016.)
Summary
The genus Paulownia, family Paulowniaceae, contains about nine species and several natural hybrids which are native to China. Some important species in this genus include P. albiflora, P. australis, P. catalpifolia, P. elongata, P. fargesii, P. fortunei, P. kawakamii and P. tomentosa. More recently, numerous hybrids have been obtained by hybridisation for the purpose of increasing the rate of growth and increment, as well as develop resistance to low temperatures. In Croatia, the most commonly propagated are the Paulownia hybrids Shan Tong and 9501, although there are also other hybrids obtained by selections in some “in vitro” laboratory. The goal of this article is to explore different propagation methods of Paulownia in the nature, the problem of its invasiveness and nursery propagation by means of autovegetative macropropagation method from root cuttings. There are three phases of rooting the cuttings: initiation, induction and expression. There is direct and indirect induction. The most sensitive moment is the connecting of the conductive elements of small roots with parts of a cell. The success of root development on the cutting depends on the physiological status of the parent plant, sugar quantity, auxin metabolism, mineral nutrition, phenol metabolism and others. There are four stages