DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 79     <-- 79 -->        PDF

od drva a takve reznice ili propadaju ili tjeraju iz nižih adventivnih pupova. Svakako bi se korijenske reznice hibrida paulovnije Shan Tong i 9501 trebale uzimati odmah nakon vađenja korijenskog sustava matične biljke a prosječne temperature zraka trebale bi biti iznad 0 °C. U ovim istraživanjima dokazana je štetnost temperatura od -4 °C i -5,6 °C na korijenske reznice jer su one dovele do njihovog smrzavanja. Najbolje kalendarsko vrijeme za vađenje korijenskih reznica, ovisno o godini, bilo bi u mjesecu ožujku.
Otpornost biljke a samim time i reznica na visoke temperature ovisi o vrsti, dužini trajanja visokih temperatura te periodu kaljenja (aklimatizacije). Tijekom povećanja temperature do određene granice i u određenom vremenu povećava se termostabilnost enzima i zahvaljujući tome otpornost biljaka ili reznica. Dolazi do stvaranja zaštitnih tvari (šećera, aminokiselina i dr.) koje stabiliziraju strukturu proteina ili ubrzavaju njihovu sintezu. Na otpornost biljaka i reznica prema visokim temperaturama utječe i mineralna ishrana na način da visoke koncentracije mineralnih tvari povećavaju osjetljivost na visoke temperature. Jednovalentni alkalni ioni i NO3- izazivaju bubrenje protoplazme i smanjuju njezinu otpornost dok Ca2+ smanjuje hidrataciju i izaziva skupljanje staničnih membrana djeluje suprotno. Na otpornost biljaka i reznica prema visokim temperaturama nepovoljno utječu višak dušika (problem pretjerane aplikacije u rasadnicima) i nedovoljna opskrba biljaka kalcijem. Pri povećanju suše usporava se fosforilacija šećera i smanjuje se količina fosforno-organskih spojeva, povećava se količina glukoze i fruktoze, smanjuje se količina organskih kiselina Krebsova ciklusa i količina aminokiselina. Korijen je osjetljiviji na visoke ali i niske temperature od nadzemnog dijela biljke. Kod nekih poljoprivrednih vrsta, npr. paprika, ukoliko se korijen samo jednom zalije sa hladnom vodom to izaziva termički šok za biljku a kao posljedicu ima smanjenje rasta i razvoja biljke i ukupnu produkciju plodova koji ostaju sitni.
Veći postotak zakorjenjivanja i veće visine izbojaka iz zadnja dva reda iz tretmana sušenje (slika 7), unatoč homogenim uvjetima, mogu se pripisati:
– većom temperaturom od cijevi kojima cirkulira vruća voda,
– zbog veće temperature bila je i manja vlaga supstrata,
– debljim reznicama koje pokazuju veći postotak zakorjenjivanja u odnosu na tanke i