DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 74     <-- 74 -->        PDF

pijeskom. Tlo služi za zadržavanje viška vlage koju propušta pijesak. Takve ukopane gredice se prekrivaju najlonom zbog povećanja temperature i vlažnosti. Kad reznice razviju korijenski sustav i započnu s rastom nekoliko izbojaka one se vade iz pijeska i presađuju u matičnjak rasadnika. Ova metoda omogućava proizvodnju jeftinog sadnog materijala velikih količina.
Fiziologija razmnožavanja biljaka korijenskim reznicama
Physiology of plant propagation by root cuttings
U svim svjetskim knjigama o razmnožavanju biljka slabo je ili nikako obrađena problematika fiziološkog aspekta razmnožavanja biljaka korijenskim reznicama. Sve počinje tijekom klijanja peludnog zrnca gdje se generativna stanica dijeli na 2 spermalne stanice. Jedna od njih oplodi jajnu stanicu i nastaje diploidna zigota iz koje se razvija klica (embrio). Druga od njih se stopi sa sekundarnom jezgrom megaspore pa nastaje triploidna stanica i razvija se hranidbeno staničje ili endosperm.
Razvitak klice
Development of embrio
Zigota koja je okružena endospermom se dijeli na 2 stanice: klicu i staničje koje učvršćuje klicu i prenosi hranu do nje. Važno je istaknuti kako sama zigota pokazuje polarnost, što znači da se iz gornjeg dijela razvijaju nadzemni organi a iz donjega korijen. Polarnost ostaje zapisana do kraja života biljke. Auxin kao važan biljni hormon za zakorjenjivanje ne prolazi kroz stanične membrane već proteinske prenositelje. Postoji protein za ulaz i izlaz auxina. Proteini za izlaz nalaze se uvijek u bazalnom dijelu stanice - donjoj membrani. Auxini putuju odozgo prema dolje i dolje se nakupljaju. Tamo gdje je najveća koncentracija auxina formira se adventivno korijenje a iz dijela sa najmanjom koncentracijiom formiraju se izbojci.
Postoje tri faze zakorjenjivanja:
1. Inicijacija-ključna faza
2. Indukcija-dioba stanica
3. Ekspresija
Faza inicijacije traje svega od 2-3 sata do 48 h, nema diobe stanica, auxini se nakupljaju, šećeri putuju prema dolje, počinje reprogramiranja kambija-kod jedne ili na nekoliko stanica dolazi do promjene na DNK (aktivacija i inaktivacija).
Postoje dva tipa indukcije:
1. Direktna-korijen se razvija iz kambija.
2. Indirektna-nastanak adventivnog korijenja, stvara se kalus koji se počne diferencirati, razlike nisu do kraja poznate. Najosjetljiviji trenutak je povezivanje provodnih elemenata korjenčića i dijela stanice. Ksilem se mora povezati sa korjenčićem. Ponekad ne dolazi do povezivanja.
Uspješnost pojave korjenčića ovisi o:
– fiziološkom stanju matične biljke,
– količini šećera,
– metabolizamu auxina, što znači da li se oni iz vršnog dijela translociraju prema korijenu,
– mineralnoj ishrani (ako postoji deficijencija cinka (Zn) onda je loša sinteza auxina). Fe i Mn su bitni za enzime i
– metabolizmu fenola, koji je važan za enzime u I fazi.
Postoje 4 faze razmnožavanja paulovnije uzgojenih korijenskim reznicama (Drvodelić, 2018), kao što pokazuje ilustracija slike 5.
1.  Uzimanje i dorada korijenskih reznica sa matične biljke u matičnjaku
Korijenske reznice uzimaju se u matičnjaku rasadnika od prosinca do ožujka u vrijeme mirovanja vegetacije kada tlo nije smrznuto ili pod snijegom. Matične biljke s kojih se uzimaju reznice moraju biti stare jednu ili maksimalno dvije godine. Korijenski sustav matične biljke se vadi bagerom zbog učinkovitosti.
Nakon uzimanja, reznice treba očistiti od tla i tretirati fungicidom. Reznice trebaju biti debljine od 1,5-3,0 cm i duljine 10-ak cm. Od jednog korijenskog sustava jednogodišnje matične biljke može se uzeti od 20-30 korijenskih reznica. Od dvogodišnje biljke, broj korijenskih reznica nije duplo veći.
Korijenski sustav trogodišnjih istraživanih hibrida, na obje plohe, pružao se u dubinu do maksimalno 50-ak cm. Na plitko zakorjenjivanje utjecalo je i obilno površinsko navodnjavanje.