DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 69     <-- 69 -->        PDF

ZAKLJUČCI
CONCLUSIONS
Kvalitetna geometrijska obrada starih šumarskih karata zahtijeva dobro poznavanje teorije kartografskih projekcija, matematičke i geodetske osnove karte, sustava koordinata na elipsoidu i u ravnini, procesa izrade kartografskih izvornika, uzroka geometrijskih distorzija sadržaja skeniranih karata i transformacije koordinata u ravnini. Provedenim istraživanjem pokazana je uloga ispravnog izbora osnove transformacije (veznih točaka) i odgovarajućeg funkcionalnog transformacijskog modela u uspješnom otklanjanju sustavnih pogrešaka prouzročenih deformacijama crtaćeg materijala, nepravilnostima skeniranja i pogreškama prvobitne izrade i reprodukcije analogne karte. Dobiveni pokazatelji ocjene planimetrijske točnosti transformirane karte jasno pokazuju veoma loše rezultate postupka georeferenciranja koji se često koristi u praksi, a koji podrazumijeva dovođenje lista karte u teorijske dimenzije i pozicioniranje u izabrani koordinatni sustav upotrebom samo četiri rubne točke okvira karte. Pristup koji rezultira izrazito homogenim podacima transformirane karte temelji se na uključenju svih točaka koordinatne mreže u transformacijski model. Rezultati provedenih analiza daju upečatljivu sliku eliminiranja heterogenosti sadržaja karte uporabom odgovarajućih funkcijskih modela transformacije. Sveprisutne kartografske deformacije ne mogu se značajnije popraviti globalnim transformacijama temeljenim na malom broju parametara. Kompleksne geometrijske distorzije lista karte uspješno se obuhvaćaju i u najvećoj mjeri uklanjaju tek primjenom složenih polinomnih transformacija i lokalno osjetljivih transformacija. Ispravnim pristupom geometrijskoj obradi lista ŠKBIH starog više od 130 godina, tiskanog na običnom kartografskom papiru i čuvanog u neadekvatnim uvjetima, postignuto je da preostala odstupanja transformiranih točaka imaju slučajni karakter, odnosno ostvarena je vrlo visoka unutarnja položajna točnost korigirane karte. Provedenom geometrijskom obradom karta je pozicionirana u odnosu na horizontalni datum Bečkog sveučilišnog opservatorija, te bi nastavak istraživanja trebalo usmjeriti ka iznalaženju najpogodnijeg načina njezine transformacije u današnji službeni koordinatni sustav BiH.
LITERATURA
REFERENCES
Brovelli, M. A., M. Minghini, 2012: Georeferencing old maps: a polynomial-based approach for Como historical cadastres, e-Perimetron, 7 (3): 97-110.
Cetl, V., B. Barišić, I. Šarušić, 2010: Prevođenje katastarskih podataka u novi državni koordinatni sustav HTRS96/TM, Šumarski list, CXXXIV (11–12): 593-602.
Čada, J., K. Janečka, 2017: Localization of Manuscript Müller’s Maps, The Cartographic Journal, 54 (2): 126-138.
Čarni, A., M. Jarnjak, K. Oštir-Sedej, 1998: Past and present forest vegetation in NE Slovenia derived from old maps, Applied Vegetation Science, 1 (2): 253-258.
Dimitz, L., 1905: Die Forstlichen Verhältnisse und Einrichtungen Bosniens und der Hercegovina, Wilhelm Frick, k. u. k. Hofbuchhandlung, 390 p., Vienna.
FGDC (Federal Geographic Data Committee), 1998: Geospatial Positioning Accuracy Standards, Part 3: National Standard for Spatial Data Accuracy (NSSDA), FGDC-STD-007.3, 28 p., Washington.
Gašparović, R., 1970: Bosna i Hercegovina na geografskim kartama od prvih početaka do kraja XIX vijeka, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 339 str., Sarajevo.
Glusic, A. M., 1959: Mapping of the Countries in Danubian and Adriatic Basin, Corps of Engineers, U.S. Army, Army Map Service, 406 p., Washington.
Goshtasby, A. A., 2005: 2-D and 3-D Image Registration for Medical, Remote Sensing, and Industrial Applications, John Wiley & Sons, Inc., 284 p., Hoboken, New Jersey.
Hamre, L. N., S. T. Domaas, I. Austad, K. Rydgren, 2007: Land-cover and structural changes in a western Norwegian cultural landscape since 1865, based on an old cadastral map and a field survey, Landscape Ecology, 22 (10): 1563-1574.
Jenny, B., L. Hurni, 2011: Studying cartographic heritage: Analysis and visualization of geometric distortions, Computers &Graphics, 35 (2011): 402–411.
Lovrić, P., 1988: Opća kartografija, Sveučilišna naklada Liber, 291 str., Zagreb.
Marković, M., 1998: Descriptio Bosnae & Hercegovinae : Bosna i Hercegovina na starim zemljovidima, AGM, 485 p., Zagreb.
Miladinović, M., 2005: Geodetski planovi, http://www.scribd.com/doc/203228058/ 91Geodetski-Planovi-MM#scribd (posjećeno: prosinca 2016).
Mugnier, C., 2013: Grids & Datums - Boznia and Herzegovina, Photogrammetric Engineering & Remote Sensing, 79 (3): 229-230.
Mulahusić, A., 2007: Kartografija Sarajeva, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 228 str., Sarajevo.
Onursal, G., Z. Kizilsu, 2000: Determining Angular and Linear Distortions on the Map Base, Journal of Surveying Engineering, 126 (4): 123-144.
Pernar, R., 2016: Šumarske karte i planovi – iz povijesti gospodarenja šumama Hrvatske, Šumarski list, CXXXX (1-2): 100-103.
Richards, J. A., Jia, X., 2006: Remote sensing digital image analysis : an introduction, Springer-Verlag, 439 p., Berlin Heidelberg.
Stanga, I. C., L. Niacsu, 2016: Using old maps and soil properties to reconstruct the forest spatial pattern in the late 18th century, Environmental Engineering & Management Journal, 15 (6): 1369-1378.
Tuno, N., A. Mulahusić, M. Kozličić, Z. Orešković, 2011: Rekonstrukcija granice sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata, Kartografija i geoinformacije, 10 (16): 26-55.
Yang, Y., S. Zhang, J. Yang, L. Chang, K. Bu, X. Xing, 2014: A review of historical reconstruction methods of land use/land cover, Journal of Geographical Sciences, 24: 746–766.
Zhu, X., 2016: GIS for environmental applications : a practical approach, Routledge, 471 p., London.