DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 65 <-- 65 --> PDF |
podataka), kojom se kvaliteta ocjenjuje usporedbom s odgovarajućim referentnim informacijama. Glede toga bilo je neophodno definirati kontrolne (testne) točke (engl. check points), koje su predočene na ŠKBiH, a čije su koordinate u ciljnom koordinatnom sustavu određene većom točnošću u odnosu na podatke koji se testiraju. Kako je ranije istaknuto, izvornici za izradu ŠKBiH bili su listovi karte mjerila 1:12 500. Na tim su listovima tijekom geodetske izmjere grafičkim putem izravno određivane 2D koordinate točaka triangulacije nižih redova i ostalih točaka neophodnih za izmjeru detalja geodetskim stolom. S obzirom na to da su iste točke prikazane na ŠKBiH sa znatno lošijom položajnom kvalitetom u odnosu na kartu 1:12 500 (zbog četiri puta sitnijeg mjerila i pogrešaka pri sastavljanju karte), ispunjen je kriterij neophodne točnosti za referentne podatke, odnosno te su se točke mogle koristiti kao kontrolne. Kako se spomenutom ISO normom definiraju samo opći principi i procedure, ovdje se primijenila Američka norma za točnost prostornih podataka (engl. National Standard for Spatial Data Accuracy, skraćeno NSSDA). NSSDA za ocjenu horizontalne točnosti koristi korijen srednje kvadratne pogreške – RMSEr (engl. Root Mean Squared Error), s pouzdanošću 68,3%, te horizontalnu točnost s pouzdanošću 95% koja se označava kao Accuracyr. Detaljan opis mjera točnosti te norme, statistika koje se koriste prigodom izvještavanja o kvalitetu i metodologiji dobivanja ocjene dan je u (FDGC 1998). REZULTATI I RASPRAVA RESULTS AND DISCUSSION Ispitivanje utjecaja gustoće istovjetnih točaka na kvalitetu geometrijske obrade karte – Examining the influence of the density of identical points on the quality of geometric map processing Točnost geometrijskih transformacija umnogome ovisi o broju i rasporedu (gustoći) istovjetnih točaka (Cetl i sur. 2010). Kako bi se ispitalo na koji način gustoća istovjetnih točaka (IT) utječe na horizontalnu točnost transformacije ŠKBiH, odabrano je 5 različitih gustoća istovjetnih točaka, pri čemu se vodilo računa o njihovom pravilnom rasporedu. Za razliku od broja kontrolnih točaka koji je stalan (ukupno 331 točka), istovjetne točke su se mijenjale po broju i rasporedu ovako (pozicije točaka predočene su na slici 3): • 1. varijanta: 4 IT (1 IT / 69.8 km2) – točke 1, 9, 73 i 81, • 2. varijanta: 9 IT (1 IT / 31.0 km2) – točke 1, 5, 9, 37, 41, 45, 73, 77 i 81, • 3. varijanta: 15 IT (1 IT / 18.6 km2) – točke 1, 3, 5, 7, 9, 37, 39, 41, 43, 45, 73, 75, 77, 79 i 81, • 4. varijanta: 25 IT (1 IT / 11.2 km2) – točke 1, 3, 5, 7, 9, 19, 21, 23, 25, 27, 37, 39, 41, 43, 45, 55, 57, 59, 61, 63, 73, 75, 77, 79 i 81, • 5. varijanta: 81 IT (1 IT / 3.4 km2) – sve raspoložive točke. Izloženim načinom omogućena je usporedba rezultata transformacija provedenih s različitim gustoćama istovjetnih točaka. Pritom je kao funkcijski model transformacije korištena lokalno osjetljiva metoda tankoslojnog splajna (TPS). Korištenjem koordinata kontrolnih točaka (i = 1, 2, ... , 331) dobivenih s karte mjerila 1:12 500 (xi, yi) i transformiranih koordinata sa ŠKBiH (xitr., yitr.), provedena je ocjena horizontalne točnosti TPS transformacija prema standardu NSSDA. Tablica 1 prikazuje kvalitetu transformirane ŠKBiH, procijenjenu na temelju odstupanja koordinata kontrolnih točaka, transformirane ŠKBiH, procijenjenu na temelju odstupanja koordinata kontrolnih točaka, i , te položajnih odstupanja . Analiza podataka iz tablice 1 pokazuje da su nakon 1. varijante transformacije (četiri IT definirane rubnim točkama okvira karte) prisutna velika apsolutna odstupanja i unutarnja nehomogenost podataka lista ŠKBiH. Vrijednosti iz tablice 1 jasno pokazuju kako se povećanje broja istovjetnih točaka povoljno odražava na smanjenje položajnih odstupanja, koja se javljaju pri transformaciji lista ŠKBiH. Najbolje rezultate dala je najveća gustoća IT, gdje RMSEr iznosi 5.0 m (0.1 mm · M, gdje je M imenitelj mjerila karte), a |