DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 65     <-- 65 -->        PDF

podataka), kojom se kvaliteta ocjenjuje usporedbom s odgovarajućim referentnim informacijama. Glede toga bilo je neophodno definirati kontrolne (testne) točke (engl. check points), koje su predočene na ŠKBiH, a čije su koordinate u ciljnom koordinatnom sustavu određene većom točnošću u odnosu na podatke koji se testiraju. Kako je ranije istaknuto, izvornici za izradu ŠKBiH bili su listovi karte mjerila 1:12 500. Na tim su listovima tijekom geodetske izmjere grafičkim putem izravno određivane 2D koordinate točaka triangulacije nižih redova i ostalih točaka neophodnih za izmjeru detalja geodetskim stolom. S obzirom na to da su iste točke prikazane na ŠKBiH sa znatno lošijom položajnom kvalitetom u odnosu na kartu 1:12 500 (zbog četiri puta sitnijeg mjerila i pogrešaka pri sastavljanju karte), ispunjen je kriterij neophodne točnosti za referentne podatke, odnosno te su se točke mogle koristiti kao kontrolne. Kako se spomenutom ISO normom definiraju samo opći principi i procedure, ovdje se primijenila Američka norma za točnost prostornih podataka (engl. National Standard for Spatial Data Accuracy, skraćeno NSSDA). NSSDA za ocjenu horizontalne točnosti koristi korijen srednje kvadratne pogreške – RMSEr (engl. Root Mean Squared Error), s pouzdanošću 68,3%, te horizontalnu točnost s pouzdanošću 95% koja se označava kao Accuracyr. Detaljan opis mjera točnosti te norme, statistika koje se koriste prigodom izvještavanja o kvalitetu i metodologiji dobivanja ocjene dan je u (FDGC 1998).
REZULTATI I RASPRAVA
RESULTS AND DISCUSSION
Ispitivanje utjecaja gustoće istovjetnih točaka na kvalitetu geometrijske obrade karte – Examining the influence of the density of identical points on the quality of geometric map processing
Točnost geometrijskih transformacija umnogome ovisi o broju i rasporedu (gustoći) istovjetnih točaka (Cetl i sur. 2010). Kako bi se ispitalo na koji način gustoća istovjetnih točaka (IT) utječe na horizontalnu točnost transformacije ŠKBiH, odabrano je 5 različitih gustoća istovjetnih točaka, pri čemu se vodilo računa o njihovom pravilnom rasporedu. Za razliku od broja kontrolnih točaka koji je stalan (ukupno 331 točka), istovjetne točke su se mijenjale po broju i rasporedu ovako (pozicije točaka predočene su na slici 3):
• 1. varijanta: 4 IT (1 IT / 69.8 km2) – točke 1, 9, 73 i 81,
• 2. varijanta: 9 IT (1 IT / 31.0 km2) – točke 1, 5, 9, 37, 41, 45, 73, 77 i 81,
• 3. varijanta: 15 IT (1 IT / 18.6 km2) – točke 1, 3, 5, 7, 9, 37, 39, 41, 43, 45, 73, 75, 77, 79 i 81,
• 4. varijanta: 25 IT (1 IT / 11.2 km2) – točke 1, 3, 5, 7, 9, 19, 21, 23, 25, 27, 37, 39, 41, 43, 45, 55, 57, 59, 61, 63, 73, 75, 77, 79 i 81,
• 5. varijanta: 81 IT (1 IT / 3.4 km2) – sve raspoložive točke.
Izloženim načinom omogućena je usporedba rezultata transformacija provedenih s različitim gustoćama istovjetnih točaka. Pritom je kao funkcijski model transformacije korištena lokalno osjetljiva metoda tankoslojnog splajna (TPS).
Korištenjem koordinata kontrolnih točaka (i = 1, 2, ... , 331) dobivenih s karte mjerila 1:12 500 (xi, yi) i transformiranih koordinata sa ŠKBiH (xitr., yitr.), provedena je ocjena horizontalne točnosti TPS transformacija prema standardu NSSDA. Tablica 1 prikazuje kvalitetu transformirane ŠKBiH, procijenjenu na temelju odstupanja koordinata kontrolnih točaka, transformirane ŠKBiH, procijenjenu na temelju odstupanja koordinata kontrolnih točaka, i , te položajnih odstupanja .
Analiza podataka iz tablice 1 pokazuje da su nakon 1. va­rijante transformacije (četiri IT definirane rubnim točkama okvira karte) prisutna velika apsolutna odstupanja i unutarnja nehomogenost podataka lista ŠKBiH. Vrijednosti iz tablice 1 jasno pokazuju kako se povećanje broja istovjetnih točaka povoljno odražava na smanjenje položajnih odstu­pa­nja, koja se javljaju pri transformaciji lista ŠKBiH. Naj­bolje rezultate dala je najveća gustoća IT, gdje RMSEr iznosi 5.0 m (0.1 mm · M, gdje je M imenitelj mjerila karte), a