DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 63     <-- 63 -->        PDF

i Kizilsu 2000). U cilju korigiranja deformacija rasterske karte, nužno je repozicionirati piksele s njihovih izvornih lokacija u zadanu referentnu mrežu, pri čemu treba odabrati odgovarajući matematički model za uklanjanje distorzija i provesti transformaciju koordinata. U tom smislu se na temelju istovjetnih točaka određuje zakon preslikavanja i na osnovi njega transformiraju sve točke lista karte (Zhu 2016). Istraživanje geometrijskog korigiranja ŠKBiH podrazumijevalo je uporabu globalnih funkcijskih modela Helmertove, afine, projektivne i polinomne transformacije. Ispitane su i lokalno osjetljive transformacijske funkcije: multikvadratna (engl. multiquadratic – MQ), tankoslojni splajn (engl. thin-plate spline – TPS) i metoda lokalne težinske sredine (engl. local weighted mean – LWM). Detaljni opisi tih transformacija mogu se pronaći u literaturi vezanoj za geometrijsko ispravljanje rasterskih digitalnih slika (npr. Goshtasby 2005, Richards i Yia 2006 itd.).
Definiranje istovjetnih točaka – Identical points definition
Korespondentne točke putem kojih se ostvaruje veza izvornog koordinatnog sustava skenirane karte i ciljnog sustava, odnosno temeljem kojih se utvrđuju i otklanjaju deformacije karte, nazivaju se veznim ili istovjetnim (engl. tie points, identical points). Kao istovjetne točke obično se upotrebljavaju točke definirane presjecima linija koordinatne mreže ucrtane unutar okvira karte, jer su za njih poznate koordinate u izvornom i ciljnom sustavu. Točke koordinatne mre­že su vrlo pogodne za ocjenu deformacija lista karte, zato što ravnomjerno prekrivaju cijeli list (Miladinović 2005).
Kako bi se točke koordinatne mreže mogle ispravno koristiti u procesu obrade ŠKBiH, nužno je poznavati geodetsku i matematičku osnovu te karte, a koja je istovjetna geodetskoj i matematičkoj osnovi izmjere. Geodetsku osnovu detaljne terenske izmjere činile su točke triangulacije svih redova, čije su ravninske koordinate izračunate u Cassini-Soldnerovoj poprečnoj cilindričnoj kartografskoj projekciji, prema elementima Besselovog elipsoida iz 1841. godine (Mugnier 2013). Ovako određene koordinate odnose se na horizontalni datum Bečkog sveučilišnog opservatorija i date su u zasebnim koordinatnim sustavima tzv. stupanjskih listova (tj. listova topografske „specijalne“ karte mjerila 1:75 000), kojih je za teritoriju BiH bilo ukupno 65. Njima su Zemljini sferoidni trapezi obrazovani mrežom meridijana i paralela na konstantnim rastojanjima Δλ = 30’ i Δφ = 15’ projicirani u ravninu kao jednakokračni ravni trapezi (poliedarska projekcija), čime je definiran koordinatni sustav bosanskog katastra (Glusic 1959).