DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 62     <-- 62 -->        PDF

deformacija slike geometrijskom transformacijom (Tuno i sur. 2011). U brojnim dosadašnjim istraživanjima na ovu temu, autori kao što su Jenny i Hurni (2011), Brovelli i Minghi­ni (2012), Čada i Janečka (2017) i drugi, različitim po­stupcima transformacije eliminirali su odstupanja pro­iza­šla iz deformacija papira, nepravilnosti skeniranja i he­terogenosti sadržaja povijesnih kartografskih dokumenata.
Prve geografske karte s prikazima šuma na prostoru Bosne i Hercegovine javljaju se početkom 16. stoljeća (Gašparović 1970), ali tek krajem 19. stoljeća nastaju planovi i karte koji donose prvu realnu kartografsku sliku granica šuma i šum­skog zemljišta na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Herce­go­vine. Kapitalno djelo austrijskih kartografa iz tog razdoblja bila je Šumarska karta Bosne i Hercegovine u mjerilu 1:50 000. O toj se karti još uvijek nedovoljno zna i vrlo se malo do sa­­da o njoj pisalo. Kratke osvrte na njezin nastanak i glavne značajke dali su Gašparović (1970) i Marković (1998). Opis jed­nog lista karte prema Međunarodnom standardnom bibliografskom opisu kartografske građe – ISBD(CM), uz koji je prikazan i isječak, može se pronaći u (Mulahusić 2007), a isječak i opis drugog lista dali su Tuno i sur. (2011). Ovim su se radom nastojale upotpuniti spoznaje o izradi i ka­rakteristikama te karte, a prvi put obavljena je detaljna analiza njezine matematičke osnove i kompleksnih geo­me­trijskih distorzija, te istraženi različiti pristupi uklanjanju deformacija sadržaja karte.
MATERIJALI I METODE
MATERIALS AND METHODS
Šumarska karta Bosne i Hercegovine – Forestry map of Bosnia and Herzegovina
Nastanak prve tematske karte s točnim, detaljnim i sve­obu­hvatnim prikazom šumskih površina u Bosni i Hercegovini veže se za okupaciju te zemlje od strane Austro-Ugarske Mo­narhije, 1878. godine. Ubrzo nakon okupacije izdao je austrijski glavni stožer zapovijed Vojnogeografskom ins­ti­tutu (VGI) u Beču (njem. Wien: k.u.k. Militärgeographischen Institute – MGI) za izvođenje geodetske izmjere čitavog teritorija BiH u što kraćem vremenu (Marković 1998). Ve­li­ko šumsko bogatstvo BiH, uz rudnog, najviše je privlačilo po­zornost austrijskih okupacijskih vlasti, što početkom 1880. godine rezultira odlukom o izradi pregledne karte šum­skih kompleksa u mjerilu 1:50 000 (Gašparović 1970). Kar­ta s vjerno ucrtanim granicama svih šuma i šumskog zem­ljišta, kao i drugim bitnim topografskim obilježjima pro­stora, trebala je doprinijeti kvalitetnom državnom gospodarenju šumskim područjima. S izradom šumarske karte započelo se odmah po završetku geodetske izmjere, preuzimanjem sadržaja dovršenih listova (sekcija) detaljne izmjere terena u mjerilu 1:12 500. Navedene sekcije su četverostrukim smanjivanjem dovođene u mjerilo 1:50 000, čime su dobivani sastavljački izvornici za montiranje u okvire listova buduće karte. Daljom kartografskom obradom (generaliziranjem) dolazilo se do izdavačkih izvornika, koji su fotolitografijom reproducirani samo u crnoj boji (Dimitz 1905). Naposljetku, Bečki VGI 1885. godine objavljuje velebno kartografsko djelo naslovljeno kao Šumarska karta Bosne i Hercegovine (njem. Forstkarte von Bosnien und der Hercegovina). Ona je tiskana u maloj nakladi od svega 200 kompleta, a svaki komplet sačinjavala su 223 lista karte. Ova je karta bila vlasništvo Ministarstva financija. Komplet Šumarskih karata Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu koristit će se skraćenica ŠKBiH) danas je velika rijetkost, pa ga ne posjeduje ni Ratni arhiv u Beču (Marković 1998).
Kartografika primijenjena na ŠKBiH određena je prema ključu za crtanje simbola, odnosno zbirci znakova (njem. Zeichenmuster), tiskanoj u okviru upute za katastarsku izmjeru Bosne i Hercegovine (njem. Instruction für die Katastral-Vermessung Bosnien und Herzegovina). Tematska cjelina šumskog pokrova je na karti istaknuta popunjavanjem obrisa šumskih kompleksa površinskom signaturom u formi linijskog rastera vidljive strukture. Optičkim miješanjem crne boje rastera i bijele boje papira stvoren je dojam ispunjenosti šumskih cjelina sivom bojom, čime je dobro istaknut odnos pokrivenosti i nepokrivenosti zemljišta šumom. Posebnim kartografskim znakovima unutar kontura šuma ukazano je na vrstu drveća. Karta sadržava i prikaz položaja i nekih svojstava općegeografskih objekata (prometnice, hidrografija, naseljena mjesta, granične linije i sl.), koji je odabran tako da podupire i popunjava u njega uklopljeni tematski sadržaj.
Istraživanje provedeno u ovome radu podrazumijevalo je obradu jednog lista ŠKBiH, nomenklature XI/15 (slika 1), a koji se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine. U vezi s tim je bilo neophodno spomenuti list karte prevesti u digitalni rasterski oblik rotacijskim skenerom velikog formata, što je rezultiralo slikovnom datotekom u TIFF formatu (engl. Tagged Image File Format).
Geometrijsko ispravljanje skenirane karte – Geometric correction of the scanned map
Razmatrajući geometrijsku kvalitetu spomenutog lista ŠKBiH u rasterskom slikovnom formatu, može se realno pretpostaviti da je on opterećen neuniformnim i neravnomjerno raspoređenim geometrijskim distorzijama. Skenirani list karte sadržavat će sve pogreške koje su prisutne na analognom izvorniku, kao i pogreške skeniranja. Stoga je neophodno rastersku kartu geometrijski korigirati i dovesti na njezinu poziciju u ciljnom koordinatnom sustavu (Jenny i Hurni 2011). Pri izboru adekvatnog postupka geometrijske obrade skenirane karte treba znati kako je nastao kartografski izvornik i do kakvih je sve pogrešaka pritom moglo doći. Distorzije analogne karte uzrokovane su pogreškama primarnih podataka terenske geodetske izmjere, pogreškama izrade karte i deformacijama crtaće podloge zbog utjecaja temperature, vlage i starenja (Onursal