DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 29     <-- 29 -->        PDF

vjerojatno je posljedica dinamike vegetativnoga rasta istraživanih biljaka koja je bila sinkronizirana s dinamikom kretanja vlage u tlu. Prema tomu, sukcesivna produkcija vršnih izbojaka s pripadajućim lišćem u oba tretmana odvijala se uglavnom u vrijeme optimalne opskrbljenosti biljaka vodom (Slika 1). U skladu s tim, producirano lišće u oba tretmana imalo je podjednaku LMA (Tablica 1). Prema tomu, moguće je pretpostaviti da je i utjecaj strukturnih/optičkih značajki lišća (Richardson i dr. 2002) na očitane vrijednosti CCI-a bio podjednak u oba tretmana. Upravo je to moglo rezultirati izostankom očekivanog utjecaja suše na koeficijente kalibracijskih jednadžbi koje opisuju odnos CCI-a i koncentracije fotosintetskih pigmenata.
Prema dobivenim rezultatima koncentraciju fotosintetskih pigmenata u lišću hrasta lužnjaka moguće je preciznije procijeniti ako se očitana vrijednost CCI-a korigira s LMA. Na to ukazuju prilično veći koeficijenti determinacije kalibracijskih jednadžbi koje opisuju odnos CCI LMA-1 i koncentracije fotosintetskih pigmenata u odnosu na koeficijente determinacije koji opisuju odnos CCI-a i koncentracije fotosintetskih pigmenata (Tablica 2 i 3). Takvo unapređenje koeficijenata determinacije može biti rezultat ublažavanja negativnog utjecaja različite starosti uzorkovanoga lišća na preciznost rada klorofilmetra, odnosno očitanja CCI-a. Prema Peng i dr. (1993) utjecaj različite starosti lišća na preciznost procjene klorofilnog indeksa s ciljem što preciznijeg utvrđivanja koncentracije dušika u lišću moguće je poboljšati upravo primjenom CCI-a korigiranoga s LMA. Štoviše, kod nekih vrsta iz roda Quercus uključivanje LMA u kalibracijske jednadžbe konstruirane na temelju lišća različite starosti također je rezultiralo poboljšanjem koeficijenata determinacije (Silla i dr. 2010). U slučaju korekcije CCI-a s LMA te uključivanja LMA kao dodatne nezavisne varijable u kalibracijske jednadžbe nužno je obaviti i uzorkovanje lišća prilikom izmjere CCI-a. To je potrebno obaviti radi utvrđivanja LMA istoga lišća na kojemu je izmjeren i CCI. U tom slučaju metoda klorofilmetrije zbog potrebe za uzorkovanjem lišća (destrukcijom biljnoga materijala) i njegove dodatne laboratorijske obrade nema tako izražene prednosti u vidu brzine, jednostavnosti, cijene i nedestruktivnosti u odnosu na standardne laboratorijske metode.
Zaključci
Conclusions
Na temelju dobivenih rezultata, parametri kalibracijskih jednadžbi koje opisuju odnos CCI-a i koncentracije fotosintetskih pigmenata (klorofila i karotenoida) nisu bili utjecani sušnim tretmanom. Prema tomu, klorofilmetar CCM-200 uz primjenu odgovarajućih kalibracijskih jednadžbi predstavlja pouzdan alat za procjenu fotosintetskih pigmenata u lišću hrasta lužnjaka koje je tijekom vegetacijskoga razdoblja bilo izloženo dugotrajnom sušnom razdoblju. Na temelju korigiranog klorofilnog indeksa sa specifičnom lisnom masom moguće je povećati preciznost procjene koncentracije fotosintetskih pigmenata pomoću klorofilmetra. Međutim, u tom slučaju prednost klorofilmetrije u odnosu na standardne laboratorijske metode nije u potpunosti izražena.
Zahvala
Acknowledgements
Ovo istraživanje provedeno je u sklopu istraživačkog projekta “Fenotipski i epigenetski odgovor na sušni stres i prilagodljivost populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) uzduž gradijenta zemljopisne širine – PerdaQuercus“ kojega financira Hrvatska zaklada za znanost. Prikazani rezultati sastavni su dio projektne aktivnosti 4.2. izmjere morfoloških svojstava listova i biokemijske analize listova u sklopu projektnoga cilja 4. utvrditi fenotipski odgovor na sušni stres.
Literatura
References
Arend, M., A. Gessler, M. Schaub, 2016a The influence of the soil on spring and autumn phenology in European beech. Tree Physiol, 36: 78–85.
Arend, M., K. Sever, E. Pflug, A. Gessler, M. Schaub, 2016b: Seasonal photosynthetic response of European beech to severe summer drought: Limitation, recovery and post-drought stimulation. Agr Forest Meterol, 220: 83–89.
Aspelmeier, S., 2001: Genotypic variation in drought response of silver birch (Betula pendula Roth). Georg-August-Universität zu Göttingen. Disertacija, str. 103.
Baule, H., C. Fricker, 1970: The fertilizer treatment of forest trees. Verlagsgesellschaft mbH, München.
Bruisna, J., 1961: A comment on the spectrophotometric determination of chlorophyll. Biochem. Biophys Acta, 52: 576–578.
Cate, T. M., T. D. Perkins, 2003: Chlorophyll content monitoring in sugar maple (Acer saccharum). Tree Physiol, 23: 1077–1079.
Chang, S. X., D. J. Robison, 2003: nondestructive and rapid estimation of hardwood foliar nitrogen status using the SPAD-502 chlorophyll meter. For Ecol Manage, 181: 337–338.
Fridley, J. D.,2012; Extended leaf phenology and the autumn niche in deciduous forest invasions. Nature, 485: 359–362.
Hagedorn, F., J. Joseph, M. Peter, J. Luster, K. Pritsch, U. Geppert, R. Kerner, V. Molinier, S. Egli, M. Schaub, J.F. Liu, M. Li, K.Sever, M. Weiler, R. T. W. Siegwolf, A. Gessler, M. Arend, 2016: Recovery of trees from drought depends on belowground sink control. Nature plants, doi: 10.1038/NPLANTS.2016.111  
Hiscox, J. D., Israelstam, G. F., 1979: A method for the extraction of chlorophyll from leaf tissue without maceration. Can J Bot, 57: 1332–1334.
Inskeep, W. P., P. R. Bloom, 1985: Extinction coefficients of chlorophyll a and b in N,N-dimethylformamide and 80% acetone. Plant Physiol, 77: 483–485.