DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 25     <-- 25 -->        PDF

u hladnjaku, nakon čega je centrifugirano na 1000 okretaja u 10 minuta. Supernatant je dekantiran u plastične epruvete, a kruti ostatak zelene boje reekstrahiran je s acetonom sve dok tkivo nije izgubilo zelenu boju. Nakon toga, pomoću menzure izmjeren je volumen svakog uzorka. Tako pripremljeni uzorci korišteni su za spektrofotometrijsko mjerenje na UV/VIS spektrofotometru (Specord 40, Analytic Jena) pomoću kojega je izmjerena apsorbancija uzoraka na valnim duljinama od 661,6 nm; 664,8 nm i 470 nm. Na temelju poznate lisne mase (m), volumena (V) i apsorbancije (A) pri određenoj valnoj duljini izračunate su koncentracije fotosintetskih pigmenata u svakom uzorku pomoću sljedećih formula (Lichtenthaler 1987):
Koncentracija ukupnih klorofila (a + b) = (7.05 · A661.6nm + 18.09 · A644.8nm) · V/(m · 1000), iskazano u mg g-1 svježe tvari uzorka.
Koncentracija ukupnih karotenoida = (1000 · A470nm – 1.90 · (11.24 · A661.6nm) – 2.04 · A644.8nm) – 63.14 · (20.13 · A644.8nm) - 4.19 · A661.6nm) · V/(214 · m · 1000), iskazano u mg g-1 svježe tvari uzorka.
Statistička analiza – Statistical analysis
Student-ov t-test proveden je s ciljem utvrđivanja razlika (p < 0,05) između tretmana s obzirom na izmjerene vrijednosti klorofilnog indeksa, koncentracije klorofila, koncentracije karotenoida, vodnoga potencijala i specifične lisne mase.
Regresijska analiza provedena je pomoću REG procedure u SAS/STAT 9,3 softverskom paketu (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA). Linearne regresijske jednadžbe konstruirane su na način da je CCI, odnosno CCI LMA-1 predstavljao nezavisnu varijablu, a koncentracija klorofila, odnosno karotenoida zavisnu varijablu.
Analiza kovarijance (ANCOVA) provedena je pomoću JMP 9,0 softverskog paketa (SAS Institute Inc., Cary, NC, USA), uključujući analizu interakcije s ciljem ispitivanja homogenosti Y-odsječaka i nagiba pravaca linearnih regresijskih jednadžbi konstruiranih na temelju lišća porijeklom iz kontrolnog i sušnog tretmana.
Rezultati
Results
Sadržaj vlage u tlu i vodni potencijal u lišću – Soil water content and water potential in leaves
Tijekom istraživanja, vlaga u tlu kontrolnog tretmana nije se spuštala ispod razine poljskog vodnog kapaciteta, odnosno ispod 38 %. U sušnom tretmanu, tijekom sušnog razdoblja vlaga tla je postupno opadala te je na kraju sušnog razdoblja dosegla vrijednost od 18 % (Slika 1). U skladu s tim, tijekom istraživanja vodni potencijal u lišću kontrolnih biljaka bio je prilično stabilan i visok. Međutim, na kraju sušnoga razdoblja (21. srpanj) u lišću sušom tretiranih biljaka vodni potencijal dosegao je vrlo niske vrijednosti, koje su bile statistički značajno niže nego u lišću kontrolnih biljaka (Tablica 1). Nakon što su biljke iz sušnog tretmana ponovno zalivene došlo je do naglog i potpunog oporavka vlage u tlu koja je porasla do razine regularno zalijevanih biljaka iz kontrolnoga tretmana. Zahvaljujući tomu, do kraja vegetacijskoga razdoblja biljke iz oba tretmana rasle su u tlu dobro opskrbljenom vodom, čija vlaga tla više nije opadala ispod razine poljskog vodnog kapaciteta (Slika 1), a vodni potencijal u lišću bio je stabilan i visok.
Rast biljaka – Plant growth
Prosječni početak vegetativnog rasta, odnosno početak razvoja proljetnih izbojaka u oba tretmana započeo je na isti dan. Pojava prvog ljetnog porasta zabilježena je svega jedan dan ranije u sušnom nego u kontrolnom tretmanu.