DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 116     <-- 116 -->        PDF

Bio je voditelj i mentor više od 30 diplomskih radova, 8 magistarskih radova, kao i 3 doktorska rada te kao člana povjerenstava na ocjeni i obrani istih.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostvario je značajne rezultate na međunarodnom planu u Asocijaciji europskih nastavnika i istraživača iz područja iskorištavanja šuma i šumske tehnike (FORMEC), gdje je 1999. izabran za vicekoordinatora. Bio je član u Svjetskoj udruzi šumarskih organizacija (IUFRO), te dugogodišnji posebni suradnik njemačkog Kuratorija za šumski rad i šumarsku tehniku (KWF) te kao suradnik FAO/ILO/ECE Joint Committee.
Tijekom dugogodišnjeg rada obavio je velik broj studijskih putovanja, preko 30, u više navrata u Njemačku, Italiju, Mađarsku, Rusiju, Bugarsku, Austriju, Grčku i Švicarsku, s kojih se vraćao pun novih spoznaja i ideja na kojima je zasnivao svoju znanstveno-nastavnu i stručnu aktivnost te tako poticao razvoj šumarstva.
Održao je predavanja na Tehničkom univerzitetu u Dresdenu te na Šumarskim fakultetima u Tharandtu, Brnu, Sopronu i Ljubljani.
Sudjelovao je na mnogim domaćim znanstvenim skupovima: Savjetovanja sekcija za iskorištavanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i instituta, također u više navrata u Beogradu, Ljubljani, Sarajevu, Skoplju, Zagrebu i u drugim gradovima diljem Republike Hrvatske, a bio je aktivan i na više međunarodnih europskih i svjetskih znanstvenih skupova u Ljubljani, Zagrebu, Beču, te u Švicarskoj, Mađarskoj i Finskoj.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan ostavio nam je bogat opus samostalnih i koautorskih radova, više od 150 znanstvenih i stručnih te priloga u monografijama i knjigama. U posljednjih 15 godina svoju istraživačku aktivnost usmjerava u područje humanizacije rada, odnosno strojne sječe i izrade drva, s naglaskom na ekološke značajke pridobivanja drva. Posebnu je pozornost posvetio istraživanju potencijala šumske biomase za energijsku uporabu, a zadnje znanstvene radove koje je objavio bili su o amorfi.
Počeci njegovoga znanstveno-istraživačkoga rada usmjereni su na pisanje znanstvenih studija i radova s tehničkim normama. Nekoliko najznačajnijih su: Problem privlačenja drva iz prorednih sastojina (1987), Privlačenje tehničke oblovine pomoću forvardera uz različite uvjete rada (1987), Privlačenje tehničke oblovine tvrdih listača zglobnim traktorom LKT-80 u ravnici i prigorju (1987), Sječa, izrada i privlačenje drva u prorednim sastojinama u nizini uz primjenu grupnog, odnosno lančanog sustava rada (1988), Norme daljinskog transporta šumskih sortimenata kamionima i kamionima s prikolicom (s utovarom i istovarom) (1990), Norme vremena i učinci kod privlačenja drva traktorima (1990) i drugi.
Od svih radova, treba spomenuti samo nekoliko najznačajnijih znanstvenih radova: Prilog klasifikaciji šumskih terena u svjetlu eksploatacije šuma u teškim uvjetima (1990), Daljinski transport drva u Hrvatskoj - faktori razvoja i stanje (1991), Fizičke štete na tlu pri privlačenju drva (1993), Iznošenje trupaca hrasta lužnjaka žičarom Steyr KSK 16 (1995), Istraživanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjima (1996), Proizvodnost harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture običnoga bora (2002), Primjena skupnoga rada pri pridobivanju drva u prorednim sastojinama brdskoga područja (2006), Istraživanja bioprodukcijskih i energetskih potencijala amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2014).
Prof. dr. sc. Ante Krpan bio je posebno zainteresiran za izdavanje znanstvenih monografija iz područja šumarstva u kojima je bio autor, a to su: Šume u Hrvatskoj (1992) Iskorišćivanje šuma; Obična jela u Hrvatskoj (2001), Neka obilježja iskorištavanja hrvatskih jelovih šuma; Obična bukva u Hrvatskoj (2003), Bukovi šumski proizvodi i tehnologije - pridobivanja drva iz bukovih sastojina; Šume hrvatskog Sredozemlja (2011)., Razvojne i uporabne značajke kultura alepskoga bora (Pinus halepensis Mill.) Tako je 2013. pri kraju svojih znanstvenih aktivnosti napisao knjigu Iz povijesti šumarstva.
Radio je na više od 35 znanstveno-istraživačkih i razvojnih projekata kao koordinator, voditelj teme ili suradnik. Sudjeluje aktivno na međunarodnom projektu FORNET, vezanom za unapređenje obrazovnih procesa u šumarstvu. Vodio je nekoliko znanstvenih projekata: Promicanje proizvodnje u hrvatskom šumarstvu (1996-2002), Razvoj vrhunskih i ostalih tehnologija pridobivanja drva (2002-2005), Korištenje i upravljanje kapitalom u šumarstvu. Potprojekt 1. Iskorištavanje biomase (2001-2005), Biopotencijal i energetske značajke amorfe (Amorpha fruticosa L.) (2008-2013.) i drugi.
U općoj enciklopediji Croatika bio je urednik poglavlja za šumarstvo, bio je član uredničkoga vijeća časopisa Šumarski list, Drvna industrija i Radovi, zatim član međunarodnog uredničkoga vijeća časopisa Mehanizacija šumarstva i časopisa Croatian Jornal of Forestry Engeenering te povremeni član uredništva časopisa Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana. Glavni je urednik zbornika savjetovanja “Kolokvij o bukvi” (1986.) i član uredništva monografije “Šume u Hrvatskoj” (1992.).
Bio je redoviti član Akademije šumarskih znanosti, član Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog lovačkog saveza i većeg broja udruga, kao i predsjednik Tehničkog odbora za drvo u Hrvatskom zavodu za norme.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan za svoj dugogodišnji rad u travnju 2011. nagrađen medaljom časti Zapadno-mađarskog sveučilišta, Sopron, zbog uspješne suradnje sa Šumarskim fakultetom u Sopronu, a 2012. u Dubrovniku mu je dodijeljeno priznanje Honorary Membership ispred svjetske mreže FORMEC – Forest Engineering Network.