DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 112 <-- 112 --> PDF |
ZAPISNIK 1. SJEDNICE UPRAVNOG ODBORA HŠD-A 2018. GODINE - Terenski dio Boris BELAMARIĆ Nakon odrađene sjednice Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog društva održane 13. travnja 2018.godine, uslijedio je terenski dio koji je započeo na poluotoku Sorinju, gdje nas je Rabljanin, upravitelj šumarije Rab, a ujedno i predsjednik senjskog Ogranka HŠD mr. sc. Boris Belamarić upoznao s osnovnim podacima o šumariji Rab. Šumarija Rab gospodari s dvije gospodarske jedinice, ukupne površine 4906,27 ha, koje se rasprostiru na pet otoka: Rabu, Golom otoku, Grguru, Lagnju i Dolinu. Gospodarska jedinica Kalifront obuhvaća šume u državnom vlasništvu na području šume Kalifront, koja je poznata po tome što je, potvrdio je to i akademik Anić, najveći cjeloviti šumski kompleks hrasta crnike na Mediteranu. Druga gospodarska jedinica „Kamenjak“ obuhvaća ostale šume (pretežno borove kulture) i šumska zemljišta na Rabu i ostalim otocima kojima gospodari šumarija Rab. Na Sorinju (sl.1.) smo imali prilike vidjeti jedan od najuspjelijih projekata pošumljavanja na području Uprave šuma Podružnice Senj. Do 1994. godine, kada su započeti radovi na pošumljavanju, na Sorinju su prevladavali primorska kamenjara, prorjeđeni garig te mala progaljena i devastirana panjača hrasta crnike površine dvadesetak hektara (prema povijesnim zapisima dio većeg šumskog kompleksa). Nakon što je izgrađena cesta, podignuta ograda i „istjerane“ ovce, na terenu koji karakterizira velika kamenitost, izravna izloženost buri i posolici, izvršeno je podrivanje te su posađene kontejnerske sadnice pionirskih vrsta: alepskog, brucijskog, primorskog te crnog bora, zatim pinije, običnog i arizonskog čempresa, koprivića i brnistre. Preživljavanje sadnica bilo je na pojedinim lokalitetima i preko 90 %! U periodu od 1994. do danas na Sorinju je podignuto ukupno 79,68 ha borovih kultura. Uz borove, na dijelu površine rastu i stabalca crnike koja su iznikla iz žira koji je istovremeno s borovima sađen u brazde. Cilj pošumljavanja Sorinja bio je ozeleniti kamenjar te postupno vratiti autohtonu crnikinu šumu na lokalitet gdje je nekada postojala šuma. Podignuta šuma ima općekorisnu, turističku, rekreativnu, estetsku i ekološku namjenu te pridonosi krajobraznoj raznolikosti i ljepoti otoka Raba, koji svoj turistički |