DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 104     <-- 104 -->        PDF

jedna studentica je primila nagradu „Akademik Milan Maceljski“. Za počasne članove HDBZ izabrani su prof. dr. sc. Zvonimr Ostojić i prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković. Zatim je slijedila promocija novih doktora znanosti iz područja zaštite bilja, dvoje agronoma i Jelena Kranjec sa Šumarskog fakulteta.
Nakon svečanog otvaranja i kraćeg odmora slijedio je okrugli stol pod naslovom „Primjena sredstva za zaštitu bilja–znanstveno ili emocionalno pitanje“. Nazočili su mu i šumari. Poslije toga održana je godišnja skupština HDBZ.
Sljedeća dva dana rad seminara se odvijao putem izlaganja i rasprava, a sudjelovalo je pet agronomskih i jedna šumarska sekcija, a još su održana i dva okrugla stola. Ukupno je izneseno 80 izlaganja, što je više nego proteklih godina. O radu Šumarske sekcije daje se poseban prikaz.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Na Šumarskoj sekcije izneseno je 19 referata. Autori i koautori referata bili su iz Hrvatskog šumarskog instituta (5), Šumarskog fakulteta (4), Uprava šuma Podružnica Vinkovci (3), Sisak (2), Koprivnica (1), Delnice (1), Hrvatskih šuma d. o. o. (1), Hrvatskog šumarskog društva (1) i Park šume Marjan–Split (1). Ukupno 19 domaćih autora i koautora. Iz Slovenije ih je bilo 18, a iz Bosne i Hercegovine 5. Prema navedenom za 62. seminar biljne zaštite referate su priredila 42 autora i koautora. To ukazuje na današnju problematiku zaštite šuma i potrebu međunarodne suradnje. U dva dana radnom dijelu Šumarske sekcije nazočilo je blizu 60 sudionika. Među njima su bili predstavnici Uprave (2) i Podružnica Hrvatskih šuma, osim Splita (21). Ostali sudionici su bili iz naših znanstvenih ustanova i tvrtki koje se bave zaštitom bilja, te 6 predstavnika iz Slovenije i 5 iz Bosne i Hercegovine. Dalje se iznose najvažniji detalji prema izlaganju pojedinih referenata.
U dva referata govorilo se o štetnim kukcima na hrastu lužnjaku. Ukazano je na štete koje čini hrastova mrežasta stjenica, zbog čega su obavljena istraživanja za bolje upoznavanje iste. Izneseni su i rezultati suzbijanja ove stjenice. Ukazano je na potrebe utvrđivanja brojnosti malog mrazovca i drugih defolijatora. Mali mrazovac i hrastov savijač su se suzbijali aviotretiranjem biološkim insekticidom Fory 48 B na području UŠP Zagreb, Našice i Vinkovci na površini od 6074 ha. Postignut je vrlo dobar uspjeh.
Slijedila su 3 referata o ugroženosti poljskog jasena. Naglašeno je da je manjak vode za sušnih mjeseci značajan čimbenik za fiziološko slabljenje stabala jasena i predispoziciju za napad patogenih gljiva. Zato u sušnim razdobljima jasenovim šumama treba osigurati dodatnu vodu sustavom navodnjavanja. Za vrijeme poplava vodu treba odvoditi. Na poljski jasen nepovoljno utječu i klimatske promjene, što rezultira masovnom pojavom kukaca i gljiva. Također je naglašeno da je potrebno provoditi uzgojne zahvate u svim dobnim razredima. Na kraju su izneseni rezultati istraživanja iz kojih se vidi koje su patogene gljive najznačajnije za odumiranje poljskog jasena.
U jednom referatu izneseni su rezultati termoterapije na zdravstveno stanje ploda pitomog kestena, kako bi mu se sačuvala što duža uporabna vrijednost.
Nadalje su izneseni rezultati istraživanja djelovanja entomopatogene gljive Beauveria bassiana na gusjenice borova prelca. Gljiva uzrokuje vrlo veliku smrtnost gusjenica.
Kolega iz Slovenije dao je vrlo precizna objašnjenja kakav sustav treba uspostaviti za detekciju novih invazivnih organizama. Smatra da u to treba uključiti i građanstvo kroz koncept „građanske znanosti“. Slijede vrlo značajni podaci o prvom nalazu azijskog ambrozijskog potkornjaka u Sloveniji, koji je izvan prirodnog areala primarni štetnik. Taj potkornjak ima velik potencijal širenja i rizik je za zdravlje bilja u Europi.
Slijedi nekoliko referata o štetnim kukcima. U prva dva referata govorilo se o potkornjacima koji su poslije ledoloma ugrozili šume u Gorskom kotaru i Sloveniji. Izneseni su podaci koliko je m3 posječeno smrekovih stabala u Gorskom kotaru zbog napada potkornjaka zadnjih godina. Istaknuto je da se već niz godina vrši monitoring smrekovih potkornjaka na području UŠP Delnice i date su upute o daljnjim mjerama za gospodarenje šumama. Slijede detaljni podaci o praćenju strizibuba u borovim šumama na Brdu kod Kranja primjenom različitih klopki, te o inventarizaciji kukaca korištenjem mrežastih klopki s atraktantima u Luci Kopar. Navedeni su podaci o sistematskoj pripadnosti ulovljenih kukaca i koje najbrojnije vrste. Naglašeno je da je većina ulovljenih kukaca značajna za submediteransko područje. Dalje su izneseni podaci o gradaciji gubara 2013. godine u sastojinama obične bukve na području UŠP Sisak. Istraživanjima je dokazano da je došlo do značajnog smanjenja prirasta bukve na području zahvaćenom golobrstom. U jednom referatu govorilo se o uvjetima masovnog razmnožavanja potkornjaka kada napadaju zdrava stabla. Sušna razdoblja su omogućila masovnu pojavu vrste Orthotomicus erosus u Dalmaciji. Očekuje se da će ta vrsta igrati veliku ulogu u propadanju alepskog bora na Mediteranu, pa tako i kod nas.
Zadnja tri predavanja odnose se na šumske požare. Kolege iz Bosne i Hercegovine upućuju koje mjere treba poduzeti u cilju smanjenja nastanka šumskih požara i koje uzgojne mjere treba poduzeti na opožarenim površinama. Iznijeli su podatke o šumskim požarima u periodu od 2012. do 2017. godine u BiH. Zatim su iznijeti vrlo detaljni podaci o šumskim požarima na području UŠP Koprivnica u periodu od 2008. do 2017. godine. U zadnjem referatu izneseni su brojni podaci o šumskim požarima u Hrvatskoj u 2017. godini. Najviše požara nastalo je na području šumarije Split