DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 103     <-- 103 -->        PDF

13), Konkordijin hram – jedan od sedam dorskih hramova iz 6. i 5. st. pr. Kr. u Dolini hramova (Valle dei Templi). On je uz Tezejev hram u Ateni i Herina u Paestumu, najbolje sačuvan grčki hram i jedan od posljednjih sagrađenih u Velikoj Grčkoj (Magna Grecia), a njegovom očuvanju pomogla je činjenica da je pretvoren u kršćansku crkvu 597. g., te se u njegovoj okolici nalaze brojne katakombe. Ostali su hramovi sačuvani samo fragmentarno, zbog mnogih potresa te odnošenja kamena za druge potrebe. Najveći je bio Hram Olimpijskog Zeusa koji je bio posvećen Bitci na Himeri 480. pr. Kr. Vjeruje se kako je on bio najveći dorski hram ikada izgrađen. Hramovi posvećeni Hefestu, Heraklu i Asklepiju, kao i svetišta Demetre i Perzefone (poznati kao hramovi Kastora i Poluksa) uništeni su u požaru koji su zapalili Kartažani 406. pr. Kr. (sl. 14-15), vulkan Etnu (sl. 16) i dr.
Mi smo na simpoziju sudjelovali s prezentacijom:
Škvorc, Ž., A. Čarni, M. Krstivojević, R. Igić, J. Franjić, D. Krstonošić, D. Vukov, M. Ilić, 2017: Floristic composition of wet meadows dominated by Alopecurus pratensis in the NW Balkan Peninsula. In: Guarino, R., G. Bazan, G. Barbera (ur.): The 60th annual symposium of IAVS, Abstract book, 314.
62. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan GLAVAŠ
U Opatiji je od 6. do 9. veljače 2018. godine održan 62. Seminar biljne zaštite. Organizatori seminara su Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a suorganizatori su Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Poljoprivredna savjetodavna služba. Pokrovitelj seminara je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Medijski pokrovitelji su Agroglas, Gospodarski list i Agroklub, a partneri seminara su Vira d. d., Sladorana d. o. o. i Agrolaguna d. d. Velik broj tvrtki izložio je obilje pisanih materijala vezanih za sredstva za zaštitu bilja. Ovogodišnji seminar biljne zaštite bio je izuzetno posjećen, nazočilo mu je gotovo 700 sudionika. Uz domaće sudionike seminaru su nazočili predstavnici društava za zaštitu bilja i srodnih organizacija iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije, Italije, Mađarske, Slovenije i Crne Gore, što ukazuje na njegov međunarodni karakter.
Protokol svečanog otvaranja 62. seminara biljne zaštite vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić. Uz pozdravne riječi dobrodošlice svim sudionicima, sponzorima i pozvanim gostima detaljno je govorila o stanju zaštite bilja u Hrvatskoj, susjednim zemljama i šire, te ukazala na nužnost i opravdanost održavanja seminara. Zatim su sudionike pozdravili uvaženi predstavnici raznih tvrtki i organizacija iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Makedonije i Crne Gore. Svi su ukazivali na problematiku zaštite bilja, na nužnost suradnje i značaj međunarodnih seminara. Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Jelena Đulum pozdravila je sve nazočne i otvorila 62. seminar biljne zaštite.
Nakon otvaranja ponovno je nastupila predsjednica HDBZ. Prvo su uručene nagrade i priznanja zaslužnim članovima, dvije srebrne i jedna brončana plaketa uz povelje. Nazočnošću seminaru nagrađeno je 5 agronomskih studenata, a

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 104     <-- 104 -->        PDF

jedna studentica je primila nagradu „Akademik Milan Maceljski“. Za počasne članove HDBZ izabrani su prof. dr. sc. Zvonimr Ostojić i prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković. Zatim je slijedila promocija novih doktora znanosti iz područja zaštite bilja, dvoje agronoma i Jelena Kranjec sa Šumarskog fakulteta.
Nakon svečanog otvaranja i kraćeg odmora slijedio je okrugli stol pod naslovom „Primjena sredstva za zaštitu bilja–znanstveno ili emocionalno pitanje“. Nazočili su mu i šumari. Poslije toga održana je godišnja skupština HDBZ.
Sljedeća dva dana rad seminara se odvijao putem izlaganja i rasprava, a sudjelovalo je pet agronomskih i jedna šumarska sekcija, a još su održana i dva okrugla stola. Ukupno je izneseno 80 izlaganja, što je više nego proteklih godina. O radu Šumarske sekcije daje se poseban prikaz.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Na Šumarskoj sekcije izneseno je 19 referata. Autori i koautori referata bili su iz Hrvatskog šumarskog instituta (5), Šumarskog fakulteta (4), Uprava šuma Podružnica Vinkovci (3), Sisak (2), Koprivnica (1), Delnice (1), Hrvatskih šuma d. o. o. (1), Hrvatskog šumarskog društva (1) i Park šume Marjan–Split (1). Ukupno 19 domaćih autora i koautora. Iz Slovenije ih je bilo 18, a iz Bosne i Hercegovine 5. Prema navedenom za 62. seminar biljne zaštite referate su priredila 42 autora i koautora. To ukazuje na današnju problematiku zaštite šuma i potrebu međunarodne suradnje. U dva dana radnom dijelu Šumarske sekcije nazočilo je blizu 60 sudionika. Među njima su bili predstavnici Uprave (2) i Podružnica Hrvatskih šuma, osim Splita (21). Ostali sudionici su bili iz naših znanstvenih ustanova i tvrtki koje se bave zaštitom bilja, te 6 predstavnika iz Slovenije i 5 iz Bosne i Hercegovine. Dalje se iznose najvažniji detalji prema izlaganju pojedinih referenata.
U dva referata govorilo se o štetnim kukcima na hrastu lužnjaku. Ukazano je na štete koje čini hrastova mrežasta stjenica, zbog čega su obavljena istraživanja za bolje upoznavanje iste. Izneseni su i rezultati suzbijanja ove stjenice. Ukazano je na potrebe utvrđivanja brojnosti malog mrazovca i drugih defolijatora. Mali mrazovac i hrastov savijač su se suzbijali aviotretiranjem biološkim insekticidom Fory 48 B na području UŠP Zagreb, Našice i Vinkovci na površini od 6074 ha. Postignut je vrlo dobar uspjeh.
Slijedila su 3 referata o ugroženosti poljskog jasena. Naglašeno je da je manjak vode za sušnih mjeseci značajan čimbenik za fiziološko slabljenje stabala jasena i predispoziciju za napad patogenih gljiva. Zato u sušnim razdobljima jasenovim šumama treba osigurati dodatnu vodu sustavom navodnjavanja. Za vrijeme poplava vodu treba odvoditi. Na poljski jasen nepovoljno utječu i klimatske promjene, što rezultira masovnom pojavom kukaca i gljiva. Također je naglašeno da je potrebno provoditi uzgojne zahvate u svim dobnim razredima. Na kraju su izneseni rezultati istraživanja iz kojih se vidi koje su patogene gljive najznačajnije za odumiranje poljskog jasena.
U jednom referatu izneseni su rezultati termoterapije na zdravstveno stanje ploda pitomog kestena, kako bi mu se sačuvala što duža uporabna vrijednost.
Nadalje su izneseni rezultati istraživanja djelovanja entomopatogene gljive Beauveria bassiana na gusjenice borova prelca. Gljiva uzrokuje vrlo veliku smrtnost gusjenica.
Kolega iz Slovenije dao je vrlo precizna objašnjenja kakav sustav treba uspostaviti za detekciju novih invazivnih organizama. Smatra da u to treba uključiti i građanstvo kroz koncept „građanske znanosti“. Slijede vrlo značajni podaci o prvom nalazu azijskog ambrozijskog potkornjaka u Sloveniji, koji je izvan prirodnog areala primarni štetnik. Taj potkornjak ima velik potencijal širenja i rizik je za zdravlje bilja u Europi.
Slijedi nekoliko referata o štetnim kukcima. U prva dva referata govorilo se o potkornjacima koji su poslije ledoloma ugrozili šume u Gorskom kotaru i Sloveniji. Izneseni su podaci koliko je m3 posječeno smrekovih stabala u Gorskom kotaru zbog napada potkornjaka zadnjih godina. Istaknuto je da se već niz godina vrši monitoring smrekovih potkornjaka na području UŠP Delnice i date su upute o daljnjim mjerama za gospodarenje šumama. Slijede detaljni podaci o praćenju strizibuba u borovim šumama na Brdu kod Kranja primjenom različitih klopki, te o inventarizaciji kukaca korištenjem mrežastih klopki s atraktantima u Luci Kopar. Navedeni su podaci o sistematskoj pripadnosti ulovljenih kukaca i koje najbrojnije vrste. Naglašeno je da je većina ulovljenih kukaca značajna za submediteransko područje. Dalje su izneseni podaci o gradaciji gubara 2013. godine u sastojinama obične bukve na području UŠP Sisak. Istraživanjima je dokazano da je došlo do značajnog smanjenja prirasta bukve na području zahvaćenom golobrstom. U jednom referatu govorilo se o uvjetima masovnog razmnožavanja potkornjaka kada napadaju zdrava stabla. Sušna razdoblja su omogućila masovnu pojavu vrste Orthotomicus erosus u Dalmaciji. Očekuje se da će ta vrsta igrati veliku ulogu u propadanju alepskog bora na Mediteranu, pa tako i kod nas.
Zadnja tri predavanja odnose se na šumske požare. Kolege iz Bosne i Hercegovine upućuju koje mjere treba poduzeti u cilju smanjenja nastanka šumskih požara i koje uzgojne mjere treba poduzeti na opožarenim površinama. Iznijeli su podatke o šumskim požarima u periodu od 2012. do 2017. godine u BiH. Zatim su iznijeti vrlo detaljni podaci o šumskim požarima na području UŠP Koprivnica u periodu od 2008. do 2017. godine. U zadnjem referatu izneseni su brojni podaci o šumskim požarima u Hrvatskoj u 2017. godini. Najviše požara nastalo je na području šumarije Split

ŠUMARSKI LIST 5-6/2018 str. 105     <-- 105 -->        PDF

(43), a slijede šumarije Imotski (35), Drniš (29), Knin (27), Šibenik (21) i Benkovac (14). Na tim područjima opožareno je 83 % ukupno opožarene površine u Hrvatskoj. Govorilo se o uzrocima požara i tipovima stradale vegetacije (najviše su stradale šikare).
Zaključak
Na 62. seminaru domaći šumari iznijeli su 13 referata, slovenski 5, a bosansko- hercegovački 1. Sudjelovanje stranih autora je posljedica istovjetne ili slične problematike i potrebe za suradnju u rješavanju sve složenijih pojava u zaštiti šuma. U izlaganju su obuhvaćeni najvažniji problemi vezani za hrast lužnjak, poljski jasen, običnu bukvu, potkornjake i druge kukce na četinjačama, invazivne vrste, šumske požare i dr. Vrlo je važno da se upozorava na mogućnost dolaženja određenih vrsta kukaca kojih do sada nije bilo u našoj zemlji. Koliko su bile važne odabrane teme, najbolje govori činjenica da su nakon izlaganja slijedile rasprave slušača i izlagača. Na kraju svi su izlagači iznijeli brojne podatke o ugroženosti šuma i mišljenja o mjerama kakve treba poduzeti u cilju zaštite šuma. Očito je da su za to potrebna daljnja istraživanja i suradnja s inozemnim kolegama. U svakom slučaju svi su sudionici dobili korisne informacije o sadašnjem i budućem stanju zaštite šuma, što opravdava njihovu nazočnost ovom seminaru.
JUBILARNO 20. SUDJELOVANJE HRVATSKE ŠUMARSKE EKIPE NA 50. EFNS-U (Antholz, Južni Tirol, Italija, 28. siječnja – 3. veljače 2018.)
Oliver VLAINIĆ
Šumari Europe okupili su se na jubilarnom 50. Europskom šumarskom natjecanju u nordijskom skijanju (EFNS) od 28. siječnja do 3. veljače 2018. u talijanskom južnotirolskom mjestu Antholz / Anterselva. Prvi EFNS održan je 1969. godine u Todnau (Schwarzwald, Njemačka) gdje je do sada ukupno bilo sedam natjecanja, te to mjesto čini najčešćim domaćinom. Prvo sudjelovanje hrvatske ekipe bilo je na 30. EFNS-u 1998. godine u St. Michaelu (Salzburg, Austrija). Zbog izostanka na natjecanju 2016. godine u Norveškoj ovo je hrvatskoj ekipi bio jubilarni 20. nastup. Do sada je 20 natjecanja održano u Njemačkoj koja ima i najviše ekipa, ukupno pet, podijeljenih po regijama. U Austriji je održano šest natjecanja, dok je Italiji ovo bilo četvrto domaćinstvo. Hrvatska je bila domaćin 2013. godine u Gorskom kotaru. Kroz pola stoljeća na natjecanjima je nastupilo 37 ekipa. Ukupno se na jubilarnom natjecanju okupilo 20 ekipa s 1.200 sudionika. Sve ceremonije od otvaranja, proslava 50. obljetnice EFNS-a i zatvaranja natjecanja održane su na prostoru biatlonskog centra Antholz. Hrvatsku ekipu činilo je 18 sudionika, koji su zahvaljujući susretljivosti Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., na čelu