DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 99     <-- 99 -->        PDF

NOVI DOKTORI ZNANOSTI – NEW DOSTORS OF SCENCE: DR. SC. IVAN ANDRIĆ
Davorin Kajba
Dr. sc. Ivan Andrić, mag. ing. silv. obranio je 12. prosinca 2018. godine doktorski rad pod naslovom „Genotipska i fenološka varijabilnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u klonskim sjemenskim plantažama“ i stekao akademski stupanj doktora znanosti iz biotehničkog područja, znanstvenog polja šumarstvo i znanstvene grane genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, prof. dr. sc. Davorin Kajba (mentor), Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Jerko Gunjača, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Doktorski rad strukturiran je prema načelima znanstvene metodologije. Napisan je na 178 + 14 stranica, sadrži 70 slika, 37 tablica i 299 literaturnih navoda.
Životopis
Ivan Andrić, mag. ing. silv. rođen je 7. travnja 1986. godine u Novom Sadu. Osnovnoškolsko obrazovanje završio je u Daruvaru. Srednju Šumarsku školu završava u Virovitici. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 2005. godine. Akademske godine 2009/2010 dobitnik je nagrade za darovite studente „Dušan Klepac“ na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod naslovom „Struktura i prirodno pomlađivanje nizinskih šuma na području Lipovljana“ obranio je 2010. godine. U akademskoj godini 2011/2012 i 2014/2015 zapošljava se na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu asistenta na određeno vrijeme. Godine 2015. nastavlja rad na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na radnom mjestu znanstvenog suradnika na projektu Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod naslovom „Uloga biotičkih čimbenika na vitalnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u poplavnim šumama Hrvatske“ [FRAXINPRO], gdje ujedno iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Šumarstvo i drvna tehnologija. Kao suradnik sudjeluje na četiri projekta koje je financiralo Sveučilište u Zagrebu. Tijekom doktorskog studija sudjelovao je na četiri radionice vezane za europske projekte (u Poljskoj, Grčkoj, Srbiji i Hrvatskoj). U sklopu Europskog projekta Trees4Future 2015. godine provodi molekularna istraživanja genetičke strukture klonskih sjemenskih plantaža poljskog jasena na Federalnom institutu za šumarstvo u Beču (BFW – Department of Genetics Molecular Laboratory). U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se šumarskom genetikom, oplemenjivanjem šumskog drveća te očuvanjem genetske raznolikosti šumskog drveća. U autorstvu i koautorstvu objavio je ukupno 13 znanstvenih i stručnih radova.
Sažetak doktorskog rada
Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) jedna je od tri autohtone vrste jasena u Europi. Najveće kontinuirane komplekse poljskog jasena u Republici Hrvatskoj nalazimo uz rijeku Savu (80 % ukupnog areala). Posljednjih godina sušenje poljskog jasena poprima zabrinjavajuće razmjere kako u Europi, tako i u Republici Hrvatskoj. Istraživanje genotipske i fenotipske varijabilnosti provedeno je u dvije klonske sjemenske plantaže (Čazma, Nova Gradiška) na ukupno 92 genotipa koji pripadaju dvjema sjemenskim regijama (sjemenska regija gornja Posavina, srednja Hrvatska i Pokuplje i sjemenska regija srednja Posavina). Genetička varijabilnost ispitana je s osam mikrosatelitnih biljega (Femsatl 4, Femsatl 8, Femsatl 10, Femsatl 11, Femsatl 16, M2-30, FR639485, FR646655). Provedena su fenološka opažanja listanja i cvjetanja kroz tri sukcesivne godine (2014., 2015., 2016.). Fenološka opažanja obavljena su u pravilnim sedmnodnevnim intervalima od početka mjeseca veljače do kraja mjeseca lipnja. Listanje i cvjetanje klasificirano je u šest razvojnih faza (šest faza listanja i šest faza cvjetanja). Na osnovi razvojnih faza listanja procijenjeni su kvantitativni genetički parametri, kao što su genotipska, okolišna i fenotipska varijanca, te nasljednost u širem smislu.