DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 89 <-- 89 --> PDF |
služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada. Za sve one čestice za koje je Vlada u svojih deset Odluka dozvolila prenamjenu iz šumskog u poljoprivredno zemljište na temelju navedene uredbe, žalim za onim česticama koje se nisu trebale naći na tom popisu, jer nisu bile ni neobrasle ni obrasle početnim ili degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina, kako je to propisivala Uredba koja srećom više nije na snazi. Nažalost, kako to često u našem društvu biva, razne devijacije poput pritisaka, ustupaka, obećanja... odradile su svoje. Jedan od sljedećih vjernih problema je katastarska kultura čestica, odnosno način uporabe katastarske čestice. Općepoznata je činjenica da katastar nije ažuriran, što znači da ne odgovara stanju u naravi. Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastar, pa tako i ona o kulturi, nositelj prava na nekretninama dužan je u roku od 30 dana prijaviti nadležnom uredu za katastar uz odgovarajući elaborat. I na tu činjenicu je u jednom od svojih dopisa Ministarstvo poljoprivrede upozoravalo, da društvo Hrvatske šume ima zakonsku obvezu prema kojoj kao nositelj prava na nekretninama – pravo gospodarenja na šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske, dužno prijaviti promjene kako je već netom navedeno. Vlastito iskustvo govori mi kako mijenjanje katastarske kulture čestica koje su obuhvaćene programima za gospodarenje šumama/šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske nije jednostavno ni brzo, ali ipak moguće. No, u tim birokratskim putešestvijima usput možete otkriti da je postupanje raznih katastarskih ispostava po istom zahtjevu različito. Isto predstavlja opsežan problem, kojega bi radi sustavnog, ali i bržeg rješavanja, trebalo podići na višu razinu. Problem katastarske kulture ponovo nas vodi u susret poljoprivrednom zemljištu. Stoga u članku 60. Pravilnika o uređivanju stoji „U iskaz površina uvrštavaju se sve površine sukladno članku 4. Zakona o šumama, bez obzira na vrstu uporabe evidentirane u katastru“, ali stoji i sljedeće: “Površine obrasle početnim razvojnim stadijima šumskih sastojina za koje vrsta uporabe evidentirana u katastru nije šuma, a koje se uz gospodarski opravdane troškove mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ne uvrštavaju se u šumskogospodarske planove.“ Problem šuma u naravi koje se u katastru ne vode kao takve, u jednom je trenutku kulminirao prilikom uređivanja šuma šumoposjednika, posebno u temperamentnim južnijim krajevima Hrvatske, kada su takve površine bile, ili trebale biti obuhvaćene novim programima gospodarenja šumama šumoposjednika. Slučajevi u kojima šumsko zemljište može postati poljoprivredno, i obratno, definirani su najnovijim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (i u prijedlogu Zakona o šumama o kojemu se ovih dana raspravlja u Saboru) članak 3. stavak 2 Pojedino zemljište izvan građevinskog područja koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva, odnosno stavak 6 Pojedino zemljište izvan građevinskog područja, za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva. Nakon svega iznesenog bilježim i događaj iz osobnog iskustva. Po prijavi za neovlašteno zauzimanje šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske uredno obuhvaćenim važećim programom za gospodarenje šumama, šumarski se inspektor utvrdivši da se katastarska čestica (u naravi šuma) na kojoj je došlo do neovlaštenog zauzimanja u katastru ne vodi kao šuma, proglašava nenadležnim! Vratimo li se ponovo definiciji šume i šumskog zemljišta, kampovi su kategorija za koju nije bilo sve jasno i nedvojbeno u kontekstu Zakona o šumama. Kada je riječ o Istarskoj županiji treba naglasiti da je većina kampova uglavnom smještena u prirodnim šumama ili pak na mjestima koja je prethodno šumarska struka pošumila. Postupak izdvajanja i uplate naknade, koji je bio zakonom predviđen i prije 1990. uglavnom nije proveden, pa su kampovi mahom ostali obuhvaćeni programima gospodarenja do dana današnjeg. Kampovi su se našli u žiži interesa i u kontekstu turističkog zemljišta (još jedan problem čije se rješavanje odgađalo čitav niz godina). I na ovu temu će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputiti mišljenje Ministarstvu poljoprivrede (2015.) i županijskim državnim odvjetništvima (2017.). U mišljenju iz 2015. (koje je doneseno i na temelju mišljenja Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja) između ostalog stoji „izgradnjom objekata koji su u funkciji kampa (recepcije, sanitarnog čvora i dr.) te međusobnog odnosa izgrađenih objekata i zemljišta koje služi za obavljanje djelatnosti kampa, građenjem je nastala nova stvar – kamp. Što je bolja drvna sastojina unutar izgrađenog objekta, to je u pravilu kamp bolje kategoriziran i poželjnije odredište po korisnike kampa. Stoga smo mišljenja da zemljište obraslo drvnom sastojinom u kampu nije šuma i šumsko zemljište u smislu Zakona o šumama, već je sastavni dio jedinstvene građevine kampa....“. Nadalje stoji da ukoliko se takve nekretnine vode u šumskogospodarskoj osnovi, trebaju isključiti iz iste bez provođenja posebnog postupka za izuzimanje i |