DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 88 <-- 88 --> PDF |
U još uvijek važećem Zakonu o šumama stoji, da se šumom smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Šumom se smatraju i šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnog ekološkog, znanstvenog, povijesnog ili duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone – zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m. Šumsko je zemljište ono na kojemu se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. U prijedlogu novog Zakona o šumama, koji je po najavama trebao već stupiti na snagu, definicija (članak 5) je složenija, te se sada između ostalog u istoj navode i proizvodnja šumskih proizvoda, ostvarivanje općekorisnih funkcija, uravnoteženi odnosi biocenoze i staništa, ali se i detaljno razdvaja (definira) šuma od šumskog zemljišta. Definicija šume je jasna, bar naizgled, kontinentalni dijelovi Hrvatske nemaju nikakvih problema s istom, no što je tamo gdje je vrijednost (šumskog) zemljišta dosegla vrijednost suhog zlata, u usporedbi koje je vrijednost najvrjednijeg lužnjakovog sortimenta smiješna? U jednom trenutku novije Hrvatske povijesti iz jedne naočigled jasne definicije što je to šuma/šumsko zemljište, proizišli su krupni problemi u tumačenju iste, toliko krupni da dan danas s vremenskim odmakom od dvadeset osam godina nisu riješeni. Problem je čitav niz godina mirovao poput duha u boci, da bi najzad njegov polagani izlazak podizao entropiju u tumačenju šuma/šumskog zemljišta, građevinskog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta, izdvajanja šuma/šumskog zemljišta, vlasništva nad šumama/šumskim zemljištem. Problem je uočen, i to je svakako prvi korak ka njegovom rješavanju, koje neće biti niti jednostavno, niti brzo. U rješavanje istog uključeni su različiti subjekti, uglavnom različitih interesa, oprečnih stavova, proturječnih tumačenja. U svemu navedenom nažalost i šumarska se struka povremeno sagibala i povlačila pred raznim silnicama. 16. listopada 1990. dan je začeća većeg dijela ove problematike, datum je to Izmjena i dopuna Zakona o šumama. Tim je izmjenama i dopunama izvršena pretvorba društvenog vlasništva na svim šumama i šumskom zemljištu koje tada nisu bile u privatnom vlasništvu, odnosno koje su bile u društvenom vlasništvu te je vlasnikom istih određena Republika Hrvatska. Različita tumačenja javila su se za šume i šumska zemljišta koja su se tada nalazila u građevinskom području naselja. Na temelju tumačenja da nije riječ o šumama i šumskom zemljištu samom činjenicom da se nalaze unutar građevinskog područja, pojedini su sudovi dozvoljavali jedinicama lokalne samouprave uknjižbu vlasništva nad predmetnim šumama i šumskim zemljištem. Zaključak jednog od mišljenja starog petnaestak godina Državnog odvjetništva Republike Hrvatske upućenog županijskim i općinskim državnim odvjetništvima (na znanje i određenim ministarstvima) glasio je: „Neovisno od toga je li se nekretnina nalazi u gradu ili u naselju gradskog karaktera ili je prostornim planom određena za izgradnju gradskih objekata ili za javne površine, a šuma je kao što to propisuje Zakon o šumama, vlasništvo Republike Hrvatske od 16. listopada 1990.“ Citirano je mišljenje dostavljeno radi uknjižbe vlasništva Republike Hrvatske, koja za velik broj čestica nije provedena, odnosno ne u korist Republike Hrvatske. Protekom vremena problem je eksponencijalno rastao, jer su jedinice lokalne samouprave na različite načine raspolagale istim – čestice su prodavane ili je na njima izgrađena razna infrastruktura, ili su pak održavane kao urbane šume, ili pretvarane u parkove. Dugo odgađanje rješavanja problema prekinuto je 2012. godine nakon presude Vrhovnog suda Republike Hrvatske da šume i šumsko zemljište koje se 1990. nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno je li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, sukladno Zakonu o šumama postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Novonastala situacija rezultirala je mnoštvom tužbi Republike Hrvatske, jer jasno, jedinice lokalne samouprave nisu se htjele odreći prava vlasništva, bar ne nad svim česticama. No, ne postoje samo problemi u tumačenju šumskog i građevinskog zemljišta (pa time i vlasništva), već i u tumačenju šumskog i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Iako je poljoprivredno zemljište samo po sebi često politici vruć krumpir (pa i trenutačno), nije ono predmet za ove retke. Predmet je samo onoliko koliko iznosi, matematičkim rječnikom, presjek skupova šumskih i poljoprivrednih čestica, odnosno koliko ima čestica koje su obuhvaćene u oba skupa. Taj bi presjek trebao biti prazan skup, odnosno skup čestica šumskog zemljišta i skup čestica poljoprivrednog zemljišta trebali bi biti disjunktni. Naporno se radi na tomu, a pritom je jedan od orijentira bio i Arkod – po definiciji „nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj“. U apogeju domišljatosti netko se prije više vremena sjetio da čestice koje su obuhvaćene Arkodom ne smiju biti obuhvaćene programima gospodarenja, no pritom je zaboravio barem dvije činjenice: da je tada, nadam se ne i sada, Arkod bio sustav, između ostalog i lažnih podataka te da su se u Arkodu mogle naći i čestice za koje je temeljem Zakona o šumama sklopljen ugovor o zakupu u svrhu pašarenja. Kasnije, u jednom dopisu Ministarstva poljoprivrede podsjeća se, da je za sve čestice koje se uključuju u šumskogospodarske planove, a koje se u katastru ne vode kao šuma, nužno pribaviti potvrdu Agencije za poljoprivredno zemljište da se iste ne nalaze u nekom obliku raspolaganja sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Kada je već riječ o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, istaknuo bih još jedan trenutak – Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje |