DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Krunoslav Arač
SIVA ŽUNA (Picus canus Gmelin)
Unutar vrste opisano je 11 podvrsta, od kojih nominalna podvrsta P. c. canus nastanjuje područje Europe. Naraste u dužinu oko 30 cm, s rasponom krila do 50 cm te ima oko 165 grama težine. Po veličini tijela možemo je usporediti s veličinom kosa, dok je manja od zelene žune. Spolovi su slični. Boja perja na vratu i donjim dijelovima tijela je siva, leđa, rep i podrepak su sivo zeleni, kao i krila koja imaju crno bijeli završetak na primarnim letnim perima. Glava je siva s crnom prugom – „brkovima“, koja ide od korijena kljuna. Mužjaka od ženke razlikujemo po crvenoj kapi na čelu, dok ženka uopće nema crvenog perja (po čemu je razlikujemo i od ženke zelene žune). Perje mladih ptica je više smeđe i na bokovima je prugasto. Kljun je dug, snažan, ravan i šiljast poput dlijeta, uz čiju pomoć dubi duplje za gniježđenje u stablima, pronalazi hranu u kori i drvetu suhih stabala koju vadi uz pomoć dugog i ljepljivog jezika. Noge su tamno sive, kratke, snažne, prilagođene penjanju po stablima, sa po dva prsta smještena prema naprijed i dva prsta od kojih je jedan kraći prema natrag. Rep je četvrtast, građen od krutih pera koje služe kao oslonac prilikom penjanja po stablu. Leti brzo, isprekidano u obliku valova, a po tlu se vješto kreće poskakivanjem. Boravi u listopadnim i mješovitim šumskim predjelima, koji su ispresijecani neobraslim i poljoprivrednim površinama na području gotovo cijele Europe na sjeveru do granice rasprostranjenosti šuma, a na jugu do područja Balkana i sjevernog ruba Crnog mora. Gnjezdište radi u duplji bez dodatno donesenog materijala. Gnijezdi od travnja do lipnja. Nese 5 –10 bijelih jaja veličine oko 30 mm. Na jajima sjedi mužjak i ženka oko dva i pola tjedna. Prema nekim autorima noću na jajima sjedi samo ženka. Mladunci su čučavci i o njima se brinu oba roditelja još iduća četiri i pol tjedna. Hrane se insektima i njihovim ličinkama (posebna poslastica su im mravi) koje pronalaze na tlu i drveću te plodovima i sjemenkama.
U Hrvatskoj je gnjezdarica i stanarica šumskih predjela u središnjem i gorskom dijelu, od nizinskog do planinskog područja. Rjeđe se viđa izvan područja gniježđenja, koje napušta zbog natalne disperzije ili zimske skitnje radi prezimljavanja u povoljnijim uvjetima, kada dolazi i do morske obale.
Siva žuna je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj.