DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 81     <-- 81 -->        PDF

Sažetak
Radi potrebe unaprjeđenja mreže cesta u Republici Srpskoj, u ovome radu su prikazani određeni rezultati. Dinamiku izgradnje cesta i otvaranja šuma prate velike oscilacije, a posebice stagnacija početkom devedesetih godina. Izgradnja cesta u Republici Srpskoj nastavljena je vrlo slabo do 2006 godine, kada se krenulo intenzivno s projektiranjem i izgradnjom šumskih kamionskih cesta do danas. U ovome razdoblju na prostoru Republike Srpske izgrađeno je 519 km cesta, ili prosječno 47.20 km godišnje. S obzirom da ne postoji jasna analiza optimalne gustoće kamionskih cesta u Republici Srpskoj, u ovom slučaju su kao parameter poslužila slična reljefna područja iz okruženja. Pritom minimalna otvorenost koja je potrebna za gospodarenje šumama u RS uzeta je vrijednost od 15 m/ha, dok je optimalna oko 20 m/ha. Na osnovi ovih parametara učinjena je i analiza otvorenosti šuma. Otvorenost šuma šumskim kamionskim cestama iznosi 9.28 m/ha. Mnogi autori prikazali su otvorenost šuma, uključujući i javne ceste. Glede toga, i u ovome radu prikazana je otvorenost od 11.21 m/ha. Otvorenost javnim cestama možemo promatrati u smislu značenja ne samo za transport šumskih drvnih sortimenata, nego i za zaštitu šuma od požara i monitoring šuma, kao i za prijevoz radnika i opreme do šuma za potrebe izvođenja radova na pošumljavanju, uzgoju i korišćenju šuma. Gustoća šumskih kamionskih cesta za radoblje od 2006. do2016. godine je uvećana za 0.62 m/ha. Ovom dinamikom izgradnje cesta minimalna otvorenost bi se dostigla za 100 godina. Otvorenost šuma kreće se od 1.19 m/ha, pa sve do 14.75 m/ha. Svega jedno šumsko-gospodarsko područje (istočnodrvarsko) može se svrstati u minimalno otvoreno, što predstavlja 1.48% od ukupne površine državnih šuma Republike Srpske. Šumskogospodarsko područje “majevičko” ima najnižu otvorenost. Na ovome prostoru velika površina šuma je zaštićena kao vodozahvat pitke vode u općini Bijeljina, i na ovome prostoru nije dozvoljena intenzivnija eksploatacija šuma, pa samim tim i izgradnja šumskih kamionskih cesta. S obirom da je ovo područje malo površinom, ono nema veliki utjecaj na ukupnu otvorenost šuma i šumskog zemljišta. Iz rezultata ovoga istraživanja. dolazi se do zaključka, kao i u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, da su najvažnija pretpostavka i uvjet za unaprjeđenje šumske prometne infrastrukture i u Republici Srpskoj financijska sredstva. Nedostatak financijskih sredstava su osnovni uzrok zbog čega je realizirana novogradnja cesta značajno ispod preporučenog minimuma. Potrebno je značajno intenzivirati izgradnju šumskih kamionskih cesta, posebice obratiti pozornost na šumsko-gospodarska područja u kojima se skoro nikako nije gradilo. S obzirom da su parametri za utvrđivanje otvorenosti šuma uzeti iz okruženja, potrebno je provesti detaljniju analizu konkretnih utjecajnih čimbenika za ovaj prostor kako bi se odredio minimum i optimum.. Neophodno je u planskim dokumentima razraditi otvorenost šuma ili određenim studijama analizirati sve čimbenike koji utječu na otvorenost šuma, kako bi se postigli optimumi gustoće mreže šumskih kamionskih cesta za različite reljefne uvjete. Razvoj katastra postojeće šumske ceste je preduvjet za provođenje analize i dobivanje kvalitetnih programa otvaranja šuma. U radu je prikazana otvorenost šuma i šumskog zemljišta primarnom mrežom cesta u Republici Srpskoj. Podaci su prikupljeni GARMIN Oregon 600 GPS uređajima, na cijelom području, čiji je korisnik JPŠ “Šume Republike Srpske”, a snimljeni tragovi uspoređivani su i korigirani ortofoto snimkama rezolucije 0.50m. Za obradu podataka korišteni su GIS softveri, ArcGIS 10.2 i QGIS 2.16. GPS tragovi su razvrstani na javne i šumske ceste. Otvorenost šuma i šumskog zemljišta je prikazana po kategorijama šuma.
Ključne riječi: šumske ceste, primarno otvaranje šuma, gustoća primarne šumske prometne infrastrukture, registar primarnih šumskih prometnica, GPS, GIS, Republika Srpska