DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Rasprava i zaključci
Discussion and Conclusions
Hrastova mrežasta stjenica može se smatrati stranom vrstom na području Bosne i Hercegovine. Smatramo da je štetnik raširen na područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske, i to najprije u područje sjeveroistočne Bosne, a kasnije i južnije. S obzirom na to da je štetnik otkriven na području središnje Bosne može se pretpostaviti da je prisutan na cijelom području sjeverne Bosne, ali za to su potrebne dodatne potvrde. Prisutnost štetnika nije utvrđena uzorkovanjem lisnog materijala južnije od mjesta nalazišta (južni dijelovi planine Zvijezda). Stoga se trenutno ovo nalazište može smatrati kao najjužnija tačka rasprostranjenja hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini. Kako je rasprostranjenje hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini ve­za­no uglavnom za sjeverne dijelove Bosne (Matić i dr., 1971), može se smatrati da je ovaj novi štetnik prisutan u na­vri­jed­nijim sastojinama ove vrste drveća u Bosni i Hercegovini.
Štete od hrastove mrežaste stjenice manifestiraju se u sušenju i preranom opadanju listova (Hrašovec i dr., 2013). Prema Po­ljaković-Pajnik i dr. (2015) štete se ogledaju u smanjenju in­ten­ziteta fotosinteze napadnutih listova, što ukazuje na po­ja­čan stres napadnutih biljaka. Imajući u vidu ovu či­nje­ni­cu, kao i in­formacije da su sastojine hrasta kitnjaka na po­dručju sje­­ver­ne Bosne posebno ugrožene od hrastove imele (Loran­thus europeus) (Ilić, 2009), ali i drugih štetnih agenasa (Siwecki i Ufnalski, 1998), možemo pretpostaviti da će ova nova vrsta imati značajan utjecaj na pogoršanje zdravstvenog stanja ove vrste drveća. Istraživanja ovog štetnika, a ponajprije inter­disciplinarnog karaktera, u budućnosti će trebati dati od­govore na pitanja puteva njiho­vog širenja, štetnog dje­lo­va­nja, odnosa s drugim vrstama organizama u šumskim eko­su­stavima i mjera zaštite hrastovih šuma, kao i drugih domaćina.
Na osnovi prvog nalaza hrastove mrežaste stjenice može se zaključiti sljedeće:
– Štetnik je u Bosnu i Hercegovinu došao najvjerojatnije pri­rodnim rasprostranjenjem, nakon što je 2013. godine otkriven na području Hrvatske;
– Pronađena su jajašca, nimfe i imaga hrastove mrežaste stjenice na listovima hrasta kitnjaka;
– Na dvije lokacije utvrđeno je 45 nimfi i 21 imago štetnika,
– Potrebna su dodatna istraživanja biologije, štetnosti i šire­nja štetnika na stablima hrasta kitnjaka te ostalim domaćinima u Bosni i Hercegovini.
Literatura
References
Bernardinelli, I., Zandigiacomo, P. (2000): Prima segnalazione di Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) in Europa. Informatore Fitopatologico, 50: 47–49.
Csóka, G., Hirka, A., Somlyai, M. (2013): A tölgy csipkéspoloska (Corythucha arcuata Say, 1832 – Hemiptera, Tingidae) elsô észlelése Magyarországon. Növényvédelem, 49(7): 293–296.
Forster, B., Giacalone, I., Moretti, M., Dioli, P., Wermelinger, B. (2005): Die Amerikanishe Eichennetzwaanze Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) hat die Südschweitz erreicht. Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gessellschaft Bulletin de la Societe Entomologue Suisse, 78: 317–323
Gavrilović, D. (1980): Prva pojava i rasprostranjenost mrezaste stjenice platana (Corythucha ciliata (Say)) u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar.
Hrašovec, B., Posarić, D., Lukić, I., Pernek, M. (2013): Prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata u Hrvatskoj. Šumarski list, 9–10: 499–503.
Ilić, N. (2009): Decline of sessile oak [Quercus petraea (Mattuschka) Lieblein] and occurrence of the mistletoe Loranthus europaeus Jacq. on mountain Motajica. Works of Faculty of Forestry. University of Sarajevo. No. 1. str. 22–33.
Maceljski, M. (1986): Current status of Corythucha ciliata in Europe. EPPO Bulletin, 16: 621–624.
Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V., Ćirić, M., Beus, V., Bozalo, G., Golić, S., Hamzić, U., Marković, Lj., Petrović, M., Subotić, M., Talović, N., Travar, J. (1971): Stanje šuma u Bosni i Hercegovini (prema inventuri šuma na velikim površinama 1964–1968). Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo Sarajevo. Posebno izdanje br. 7.
Mutun, S. (2003): First report of the oak lace bug, Corythucha arcuata (Say, 1832) (Heteroptera: Tingidae) from Bolu, Turkey. Israel Journal of Zoology, 49(4): 323–324.
Mutun, S., Ceyhan, Z., Sözen, C. (2009): Invasion by the oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae), in Turkey. Turkish Journal of Zoology, 49(4): 323–324.
Poljaković-Pajnik, L., Drekić, M., Pilipović, A., Nikolić, N., Pap, P., Vasić, V., Marković, M. (2015): Pojava velikih šteta od Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae) u šumama hrasta u Vojvodini. XIII savetovanje o zaštiti bilja. Zbornik radova. str. 63.
Siwecki, R., Ufnalski, K. (1998): Review of oak stand decline with special reference to the role of drought in Poland. Europ. J. For. Path. 28. str. 99–112.
Zúbrik, M., Kunca, A., Csóka, G. (2013): Insects and Diseases Damaging Trees of Europe. N.A.P. Éditions. A colour atlas. str. 1–535.
Summary
This research is first record of oak lace bug (Corythuca arcuata) in the municipality of Vareš, Bosnia and Herzegovina on two localities. It was found eggs, nymphs and adult insects of oak lace bug on the leaves of sessile oak. Since this is a foreign and potentially invasive species, its spread throughout the territory of Bosnia and Herzegovina can be expected.
Key words: sessile oak, oak lace bug, alien species, Vareš, Bosnia and Herzegovina.