DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 65     <-- 65 -->        PDF

PRVI NALAZ HRASTOVE MREŽASTE STJENICE (Corythucha arcuata) U BOSNI I HERCEGOVINI
FIRST RECORD OF OAK LACE BUG (Corythucha arcuata) IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
Mirza DAUTBAŠIĆ, Kenan ZAHIROVIĆ, Osman Mujezinović, Josip MARGALETIĆ
Sažetak
U ovome radu opisan je prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice (Corythuca arcuata) na području centralne Bosne, na dva lokaliteta. Kako je ovo prvi nalaz ove vrste na području Bosne i Hercegovine, potrebna su dodatna istraživanja biologije i štetnosti ovog insekta. Budući da je ovo strana i potencijalno invazivna vrsta, može se očekivati njeno širenje po teritoriji čitave Bosne i Hercegovine.
Ključne riječi: hrast kitnjak, hrastova mrežasta stjenica, strana vrsta, centralna Bosna, zdravstveno stanje šuma.
Uvod
Introduction
Šume hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini zauzimaju površinu od oko 300.000 ha i najrasprostranjenije su u Bosanskoj Posavini, u donjim tokovima rijeke Une, Vrbasa, Bosne i Drine (Matić i dr., 1971). Hrastove šume na ovim prostorima su destabilizirane djelovanjima raznih abiotičkih i biotičkih čimbenika (suše, mrazovi, sustav gazdovanja, način gospodarenja, genotip, starost, zagađenje okoline, uzročnici bolesti, insekti i dr.) (Ilić, 2009). Stoga, pravovremeni pronalazak strane vrste štetnog agensa, odnosno insekta može doprinijeti u definiranju i poduzimanju kvalitetnih mjera zaštite šuma hrasta. Entomološki kompleks hrasta kitnjaka obuhvaća velik broj vrsta, a posebno mjesto predstavljaju insekti listova u koje spada i hrastova mrežasta stjenica (Zúbrik i dr., 2013).
Sjevernoamerički rod Corythucha (Heteroptera: Tingidae) obuhvaća 49 vrsta mrežastih stjenica autohtonih za područje Sjeverne Amerike (Mutun i dr., 2009; Hrašovec i dr., 2013). Prethodno je na područje Europe unesena platanina mrežasta stjenica Corythucha ciliata (Linnaeus) (Maceljski, 1986). Unosom platana u parkove 80-tih godina prošloga stoljeća unesena je na područje Bosne i Hercegovine (Gavrilović, 1980). Hrastova mrežasta stjenica (Corythucha arcuata (Say) je unesena na područje Italije 2000. godine (Bernardinelli i Zandigiacomo, 2000). U idućem razdoblju proširila se u skoro sve dijelove Europe (Mutun, 2003; Csoka i dr., 2013). U Hrvatskoj je otkrivena 2013. godine (Hrašovec i dr., 2013).
Cilj ovoga rada je bilo utvrđivanje prisutnosti hrastove mrežaste stjenice morfološkim putem na istraživanim lokalitetima.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Materijal i metode
Materials and methods
Rekognosticiranjem terena u kolovozu 2017. godine u Bosni i Hercegovini na stablima hrasta kitnjaka Quercus petraea (Mattuschka) Lieblein, utvrđena je prisutnost kloroze listova, prisutnost ekskremenata, jajašaca, nimfi i imaga. Istraživanja su provedena na ukupno dva lokaliteta na području centralne Bosne (tablica 1). Jajašca, nimfe i imaga s lokaliteta istraživanja sakupljeni su i pohranjeni u 75 % etanol, radi kasnijih morfoloških analiza. Determinacija štetnika izvršena je u laboratoriju Katedre za zaštitu šuma i urbanog zelenila Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Ista je provedena po ključu na temelju (Forster i dr., 2005), (na osnovi građe i oblika vratnog štita, oblika ovipozitora kod ženke), na temelju razvojnih stadija imaga, nimfi i jajašaca. Razvojni stadiji insekta fotografirani su prenosnim mikroskopom SVP DM540 i digitalnim fotoaparatom Canon PowerShot G5. Nakon provedenih morfoloških analiza, primjerci štetnika pohranjeni su u hladnjaku. Ovim istraživanjem nije pro­u­čavana biologija ove vrste.
 
Tablica 1. Lokaliteti prvog nalaza hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini
Table 1. Localities of first record of oak lace bug in Bosnia and Herzegovina
 
Rezultati
Hrastova mrežasta stjenica prvi je puta otkrivena u Bosni i Hercegovini na hrastu kitnjaku 9. 8. 2017. godine na lokalitetu Ivančevo, općina Vareš. Daljnjim pregledom štetnik je utvrđen na lokalitetu Vijaka.
Na napadnutim listovima je bila vidljiva kloroza listova, posebice na mlađim stablima (slika 1). Na donjoj strani lista nađena su jajašaca (slika 2), zatim nimfe (slika 3) i imaga (slika 4). Nije utvrđeno sušenje listova.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Rasprava i zaključci
Discussion and Conclusions
Hrastova mrežasta stjenica može se smatrati stranom vrstom na području Bosne i Hercegovine. Smatramo da je štetnik raširen na područje Bosne i Hercegovine iz susjedne Hrvatske, i to najprije u područje sjeveroistočne Bosne, a kasnije i južnije. S obzirom na to da je štetnik otkriven na području središnje Bosne može se pretpostaviti da je prisutan na cijelom području sjeverne Bosne, ali za to su potrebne dodatne potvrde. Prisutnost štetnika nije utvrđena uzorkovanjem lisnog materijala južnije od mjesta nalazišta (južni dijelovi planine Zvijezda). Stoga se trenutno ovo nalazište može smatrati kao najjužnija tačka rasprostranjenja hrastove mrežaste stjenice u Bosni i Hercegovini. Kako je rasprostranjenje hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini ve­za­no uglavnom za sjeverne dijelove Bosne (Matić i dr., 1971), može se smatrati da je ovaj novi štetnik prisutan u na­vri­jed­nijim sastojinama ove vrste drveća u Bosni i Hercegovini.
Štete od hrastove mrežaste stjenice manifestiraju se u sušenju i preranom opadanju listova (Hrašovec i dr., 2013). Prema Po­ljaković-Pajnik i dr. (2015) štete se ogledaju u smanjenju in­ten­ziteta fotosinteze napadnutih listova, što ukazuje na po­ja­čan stres napadnutih biljaka. Imajući u vidu ovu či­nje­ni­cu, kao i in­formacije da su sastojine hrasta kitnjaka na po­dručju sje­­ver­ne Bosne posebno ugrožene od hrastove imele (Loran­thus europeus) (Ilić, 2009), ali i drugih štetnih agenasa (Siwecki i Ufnalski, 1998), možemo pretpostaviti da će ova nova vrsta imati značajan utjecaj na pogoršanje zdravstvenog stanja ove vrste drveća. Istraživanja ovog štetnika, a ponajprije inter­disciplinarnog karaktera, u budućnosti će trebati dati od­govore na pitanja puteva njiho­vog širenja, štetnog dje­lo­va­nja, odnosa s drugim vrstama organizama u šumskim eko­su­stavima i mjera zaštite hrastovih šuma, kao i drugih domaćina.
Na osnovi prvog nalaza hrastove mrežaste stjenice može se zaključiti sljedeće:
– Štetnik je u Bosnu i Hercegovinu došao najvjerojatnije pri­rodnim rasprostranjenjem, nakon što je 2013. godine otkriven na području Hrvatske;
– Pronađena su jajašca, nimfe i imaga hrastove mrežaste stjenice na listovima hrasta kitnjaka;
– Na dvije lokacije utvrđeno je 45 nimfi i 21 imago štetnika,
– Potrebna su dodatna istraživanja biologije, štetnosti i šire­nja štetnika na stablima hrasta kitnjaka te ostalim domaćinima u Bosni i Hercegovini.
Literatura
References
Bernardinelli, I., Zandigiacomo, P. (2000): Prima segnalazione di Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) in Europa. Informatore Fitopatologico, 50: 47–49.
Csóka, G., Hirka, A., Somlyai, M. (2013): A tölgy csipkéspoloska (Corythucha arcuata Say, 1832 – Hemiptera, Tingidae) elsô észlelése Magyarországon. Növényvédelem, 49(7): 293–296.
Forster, B., Giacalone, I., Moretti, M., Dioli, P., Wermelinger, B. (2005): Die Amerikanishe Eichennetzwaanze Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera, Tingidae) hat die Südschweitz erreicht. Mitteilungen der Schweizerischen Entomologischen Gessellschaft Bulletin de la Societe Entomologue Suisse, 78: 317–323
Gavrilović, D. (1980): Prva pojava i rasprostranjenost mrezaste stjenice platana (Corythucha ciliata (Say)) u Bosni i Hercegovini. Narodni šumar.
Hrašovec, B., Posarić, D., Lukić, I., Pernek, M. (2013): Prvi nalaz hrastove mrežaste stjenice Corythucha arcuata u Hrvatskoj. Šumarski list, 9–10: 499–503.
Ilić, N. (2009): Decline of sessile oak [Quercus petraea (Mattuschka) Lieblein] and occurrence of the mistletoe Loranthus europaeus Jacq. on mountain Motajica. Works of Faculty of Forestry. University of Sarajevo. No. 1. str. 22–33.
Maceljski, M. (1986): Current status of Corythucha ciliata in Europe. EPPO Bulletin, 16: 621–624.
Matić, V., Drinić, P., Stefanović, V., Ćirić, M., Beus, V., Bozalo, G., Golić, S., Hamzić, U., Marković, Lj., Petrović, M., Subotić, M., Talović, N., Travar, J. (1971): Stanje šuma u Bosni i Hercegovini (prema inventuri šuma na velikim površinama 1964–1968). Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo Sarajevo. Posebno izdanje br. 7.
Mutun, S. (2003): First report of the oak lace bug, Corythucha arcuata (Say, 1832) (Heteroptera: Tingidae) from Bolu, Turkey. Israel Journal of Zoology, 49(4): 323–324.
Mutun, S., Ceyhan, Z., Sözen, C. (2009): Invasion by the oak lace bug, Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae), in Turkey. Turkish Journal of Zoology, 49(4): 323–324.
Poljaković-Pajnik, L., Drekić, M., Pilipović, A., Nikolić, N., Pap, P., Vasić, V., Marković, M. (2015): Pojava velikih šteta od Corythucha arcuata (Say) (Heteroptera: Tingidae) u šumama hrasta u Vojvodini. XIII savetovanje o zaštiti bilja. Zbornik radova. str. 63.
Siwecki, R., Ufnalski, K. (1998): Review of oak stand decline with special reference to the role of drought in Poland. Europ. J. For. Path. 28. str. 99–112.
Zúbrik, M., Kunca, A., Csóka, G. (2013): Insects and Diseases Damaging Trees of Europe. N.A.P. Éditions. A colour atlas. str. 1–535.
Summary
This research is first record of oak lace bug (Corythuca arcuata) in the municipality of Vareš, Bosnia and Herzegovina on two localities. It was found eggs, nymphs and adult insects of oak lace bug on the leaves of sessile oak. Since this is a foreign and potentially invasive species, its spread throughout the territory of Bosnia and Herzegovina can be expected.
Key words: sessile oak, oak lace bug, alien species, Vareš, Bosnia and Herzegovina.