DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Solheim, H., 1986: Species of Ophiostomataceae isolated from Picea abies infested by the bark beetle Ips typographus. Nordic Journal of Botany, 6 (2): 199-207.
Solheim, H., 1991: Oxygen deficiency and spruce resin inhibition of growth of fungi associated with Ips typographus. Mycol. Res. 95: 1387-1392.
Solheim, H., 1992a: The early stages of fungal invasion in Norway spruce infested by the bark beetle Ips typographus. Canadian Journal of Botany, 70: 1-5.
Solheim, H., 1992b: Fungal succession in sapwood of Norway spruce infested by the bark beetle Ips typographus. European journal of forest pathology, 22: 136-148.
Steel. R.G.M., 1959: A rank sum test for comparing all pairs of treatments. - Technometrics 2: 197-207.
Upadhyay, H.P., 1981: A monograph of Ceratocystis and Ceratocystiopsis. University of Georgia Press, Athens, p. 176.
Wingfield, M.J., K.A. Seifert, J.F. Webber, 1993: Ceratocystis and Ophiostoma: Taxonomy, Ecology, and Pathogenicity. American Phytopathological Society, , p. 304, St. Paul.
Witrylak, M., 2008: Studies of the biology, ecology, phenology, and economic importance of Ips amitinus (Eichh.) (Col., Scolytidae) in experimental forests of Krynica (Beskid Sądecki, southern Poland). ACTA Scientiarum Polonorum, Silvarum Colendarum Ratio et Industria Lignaria, 7(1): 75-92.
Sažetak
Mali osmerozubi smrekov pisar Ips amitinus najčešće naseljava smreku u montanskima područjima Središnje Europe. Najvažniji domaćin je obična smreka (Picea abies) i bijeli bor (Pinus sylvestris). U ugodnim vremenskim i trofičnim uvjetima, potkornjak postaje opasan, posebno za mlađa stabla u plantažama. Klimatske promjene, s kojima se suočavamo danas, mogu biti povoljne za vrste koje nisu bile ekonomski važne u prošlosti, a u zadnje vrijeme počinju pričinjavati štete u šumama. Informacije o ekološkim/biološkim obilježjima I. amitinus su u literaturi rijetke, posebice za asocijacije potkornjaka i gljiva; iako je poznato da su vrste potkornjaka (Coleoptera: Scolytinae) povezane s različitim gljivama. Istraživali smo čimbenike koji utječu na asocijacije ofiostomatoidnih gljiva s I. amitinus na običnoj smreki. Materijal za studiju bio je prikupljen 2010. godine u blizini Dravograda, na sjeveru Slovenije, gdje je u zimskim vjetrovima bila porušena obična smreka. Za izolacije ofiostomatoidnih gljiva prikupili smo 442 uzorka (kukci i zaraženo drvo - uzorci iz drvenih diskova, s dva stabla na 0,5 m, 6 m i 15 metara iznad panja). Uzeto je ukupno 625 izolata. Ofiostomatoidne gljive su bile najbrojnije zastupljene skupine. Identificirali smo deset vrsta gljiva. Najčešća je bila Ophiostoma brunneo-ciliatum, slijedile su Grosmannia penicillata, Ophiostoma bicolor, Ceratocystiopsis minuta, Grosmannia piceiperda, Endoconidiophora polonica, Ophiostoma piceae, Ophiostoma fuscum, Grosmannia cucullata, Graphium fimbriisporum. Povezanost I. amitinus s O. fuscum, G. cucullata i G. fimbriisporum bila je prvi put potvrđena. Istraživali smo razlike u pojavljivanju pojedinih vrsta gljiva u različitim stadijima života potkornjaka (adulti, ličinke, kukuljice) i zaraženih uzoraka drva.
Ključne riječi: mali osmerozubi smrekov pisar, vektor, razvojni stadij potkornjaka, asocijacije gljiva, zaštita šuma, Slovenija, Picea abies