DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2018 str. 105     <-- 105 -->        PDF

je važna međunarodna suradnja znanstvenika i šumarskih stručnjaka u integralnoj zaštiti šuma. Dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu prof. dr. sc Mirza Dautbašić, posebno je istaknuo značenje suradnje njihovih i naših znanstvenika, a ujedno je obavijestio nazočne da će njihov fakultet sljedeće godine obilježiti 70 godina postojanja i pozvao sve da u tome sudjeluju. Slijedio je prikaz kadrova iz filma „Prašume Bosne i Hercegovine“, pa izbor radnog predsjedništva, nakon čega su slijedila izlaganja. Korisno je znati da je izlaganja priredilo 30 autora i koautora i to 14 iz BiH (13 referata), 5 iz Turske (3 referata) i 9 iz Hrvatske zajedno s jednom koautoricom iz Austrije i jednom iz Njemačke (5 referata). Autori iz Hrvatske su iz Hrvatskog šumarskog instituta (4), Šumarskog fakulteta (3) i iz Hrvatskih šuma (2). Slijedi prikaz najvažnijih činjenica na koje su ukazali izlagači.
Prvi izlagač Settar Aslan iz Turske ukazao je na značenje međunarodne suradnje u zaštiti šuma. Veliko značenje dao je šumskim štetnicima, a pogotovo požarima. Naglasio je da nedržavne organizacije igraju glavnu ulogu u informiranju javnosti o nastancima i gašenju šumskih požara. Drugi autor iz Turske Muzaffer Ketmen dao je vrlo detaljan prikaz organizacije borbe protiv požara u ljudstvu i tehnici. Uspoređujući požare u nekim europskim zemljama Turska ih ima najmanje i to zahvaljujući ljudima, tehničkoj opremljenosti i ulaganju velikih sredstava u protupožarnu zaštitu. Detalje o šumskim požarima u Hrvatskoj u 2017. godini iznio je Darko Pleskalt. Naveo je broj požara i opožarene površine za cijelu Hrvatsku, a detaljne podatke dao je za krško područje. Također je ukazao na štete koje su uzrokovali šumski požari. O šumskim požarima na području Federacije Bosne i Hercegovine (Donji Vakuf, Kupres, Tuzlanski Kanton) govorili su i domaći izlagači. Naveli su da je na području Kupresa izbilo 50 požara (opožarili su preko 20 000 ha površine), a problem gašenja bio je širenje požara na minirane površine. Velik broj požara bio je i u Tuzlanskom kantonu gdje su nastale ogromne štete.
Milivoj Franjević iznio jedetalje o pojavi hrastove mrežaste stjenice u Hrvatskoj. Milan Pernek govorio je o rezultatima istraživanja mogućnosti širenja mediteranske populacije gubara (hrani se uglavnom lišćem hrasta crnike) u unutrašnjost, a to bi imalo neugodne posljedice. Marta Matek izvijestila je da je entomopatogena gljiva Baeuveria bassiana izazvala velik mortalitet gusjenica borova prelca, koje su izazvale golobrst alepskog bora. Prema rezultatima istraživanja ova će se gljiva koristiti u suzbijanju borova prelca. Boris Liović je ukazao na važnost krupnoće i kvalitete ploda pitomog kestena. U pokusu su utvrđivani genetski okolišni čimbenici krupnoće ploda i sadržaj šećera. Pokus će se nastaviti.
Sead Ivojević ukazao je na značenje pomlađivanja šuma i iznio rezultate snimanja brojnosti i stanje podmlatka u šumi bukve i jele (sa smrekom) na Bjelašnici. Iznio je rezultate pokusa u kojemu su istraživali sve potrebne elemente podmlatka. Kenan Zahirović naglasio je da je na području Vareša zdravlje šuma ugroženo. Istraživali su uzročnike truleži drvnih sortimenata i panjeva jele i smreke. Mevaida Mešan naglasila je da su šume na području Donjeg Vakufa, na prvom mjestu smreka, zbog negativnih antropogenih utjecaja, ponajprije zbog bespravne sječe, napadnute potkornjacima. Najviše potkornjaka prisutno je u šumarijama gdje su vršene bespravne sječe. Ćazim Hadžiefendić naveo je da su sušne godine i požari glavni uzročnici masovne pojave potkornjaka i sušenja stabala na području Olovskog. Zbog toga se obavljaju masovne sanitarne sječe.
Slijedi prikaz zaštite šuma na pojedinim šumskim područjima. Dženan Šoto govorio je o zdravstvenom stanju šuma na području ŠPP „“Konjičko“. Glavne štete čine borov četnjak, imela, vjetar (vjetroizvale) i požari. Jasmin Mujić ukazao je na zdravstveno stanje šuma u Tuzlanskom kantonu. Naglasio je da zbog industrije šume treba staviti pod određenu zaštitu, a poseban problem su požari i gradacija potkornjaka. Smatra da zakonskim propisima treba posvetiti posebnu pozornost. Kenan Zahirović navodi razloge narušavanja zdravstvenog stanja šuma u Zeničko-Dobojskom Kantonu. Poduzeli su integralni pristup zaštiti šuma. Na području Vareša utvrdili su dvije strane invazivne vrste. To su brijestova osa listarica i hrastova mrežasta stjenica. Mevaida Mešan istakla je da su u Srednjebosanskom kantonu vjetar, požari, bespravne sječe i drugi čimbenici doveli do prenamnoženja potkornjaka i drugih kukaca. Smatra da je nužno unaprijediti zaštitu šuma, posebno urediti zakonske odredbe. Alen Hasković govorio je o ugroženosti šuma u kantonu Sarajevo. Na tom području zaštita šuma provodi se primjenom biotehničkih mjera. Senada Germić iznijela je podatke o sanitarnim sječama zaraženih, suhih, polomljenih i izlomljenih stabala na području ŠGP „Bosansko-podrinjsko“. Ističe da treba biti primijenjena kontinuirana zaštita šuma. Tomislav Mioč govorio je o zdravstvenom stanju šuma na području Kupresa. Jelova stabla su sječena zbog zareze imelom, a kukci i gljive nisu značajno djelovali na šume. Poseban problem su požari, o čemu je rečeno ranije. Emsud Selman prikazao je zdravstveno stanje šuma na području Bosanske Krupe. Ističe da je problem masovno sušenje smreke na Grmeču. Novost je da su na više mjesta na jasenu utvrdili patogenu gljivu Chalara fraxinea.
Edin Atkas naveo je da je Generalna direkcija za šumarstvo u Turskoj osnovana još 1839. godine i objasnio njeno današnje ustrojstvo i djelatnost. Ukazao je koje su dužnosti šumara u zaštiti i važnost monitoringa glede zagađenja zraka.
Refik Hodžić je na kraju seminara govorio o čitavom nizu problema u gospodarenju šumama. Naglasio je da postupak