DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 97     <-- 97 -->        PDF

rezervate. U ovom dijelu knjige autor je također obradio  područja klekovine bora, kanjone i klisure kao mjesta zaštite šuma, sjemenske sastojine, zaštitne šume unutar vodozaštitnih zona.
U opisu pojedinih prašumskih rezervata prezentirani su podaci  o aktu(ima) proglašenja prašumskih rezervata, površini, geografskom položaju, geološkim i pedološkim karakteristikama, florističkim i vegetacijskim karakteristikama - sintaksonomiji zastupljenih zajednica s kartama i/ili pregledom biljnih zajednica, te rijetkim i ugroženim biljnim vrstama.
Rezervati Pančićeve omorike također su prikazani detaljno: navedena su rješenja o zaštiti ovih šuma, istraživači  koji su se bavili istraživanjem ove vrste, karte areala ove vrste. Posebno su obrađena područja disjunktnog areala  ove vrste s karakteristikama njezinih sastojina i staništa u višegradskom, rogatičkom, srebreničkom, vlaseničkom, goraždanskom i fočanskom području.
Za  nacionalne parkove „Sujeska“, „Kozara“ i „Una“ date su karakteristike slično kao  i za prethodne kategorije zaštićenih objekata. I za ostale kategorije zaštićenih područja: Spomenike prirode, Zaštićeni pejsaž/krajolik, Park prirode navedeni su podaci po istoj matrici.     Posebna područja zaštite - Specijalni botanički rezervati također su obrađeni na sličan način, sa težištem na florističke karakteristike  ovih rezervata.
Među zaštićenim šumskim područjima, autor je posebnu pozornost posvetio zaštiti klekovine bora. Navedeni su podaci o njenom rasprostranjenju na planinama Bosne i Hercegovine, stanišnim uvjetima, sintaksonomskim odlikama, zastupljenosti vrsta  biljaka iz crvene liste, kao rijetke i/ili ugrožene biljke.
Kanjoni i klisure vodotoka i rasjedne zone, kao geomorfološki fenomeni, odlikuju se specifičnim florističkim i vegetacijskim obilježjima. Ova staništa predstavljaju rezervoare biodiverziteta i genofonda, često  su refugijalnog karaktera, zbog čega su zaštićena, a i po prirodi stvari su izvan negativnih antropogenih utjecaja. Navedene su šumske zajednice koje su zastupljene u ovim  specifičnim staništima.
Sjemenske sastojine, kao šume sa posebnom namjenom za proizvodnju sjemena, Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja imaju karakter zaštićenih šumskih područja.  Autor navodi da su sjemenske sastojine u Bosni i Hercegovini zastupljene s ­površinom od 2600 ha.
Unutar vodozaštitnih zona ograničenjima gospodarenja šumama indirektno se zaštićuju i šume. Navode se ograničenja gospodarenja šumama  u vodozaštitnim zonama u Bosni i Hercegovini, aktivnosti vezane za šumarstvo i razina ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama.
Autor je za pisanje  ovoga djela, uz znanja i iskustva o problematici zaštićenih prirodnih područja, posebno šuma, koristio velik broj relevantnih literaturnih izvora, što je rezultiralo izvrsnom kvalitetom ove knjige. Iza navoda literature dana je lista akronima koji su korišteni u ovoj knjizi.
Knjiga Zaštićena šumska područja u Bosni i Hercegovini, autora prof. dr. sc. Seada Vojnikovića predstavlja izuzetno vrijedno djelo poznavanju vrsta, zastupljenosti, stanja i  karakteristika različitih kategorija zaštićenih šumskih područja u Bosni i Hercegovini. Ova knjiga je prva ove vrste  u Bosni i Hercegovini i predstavlja velik doprinos znanstvenoj literaturi iz oblasti zaštićenih šumskih područja odnosno zaštite prirode.
Izuzetno sadržajna, ova knjiga će imati širok krug korisnika, uz studente i stručnjake šumarstva, među njima su stručnjaci različitih  institucija iz oblasti prirodnih znanosti, vladine i nevladine organizacije, čija su zanimanja u sferi zaštite prirode. Korištenjem podataka  koje ova knjiga sadrži,  otklonit će se netočni  navodi i tvrdnje o zaštićenim šumskim područjima u Bosni i Hercegovini iz različitih institucija i od strane nekompetentnih pojedinaca, često nažalost, na odgovornim funkcijama.