DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 96     <-- 96 -->        PDF

Prof. dr. sc. Sead Vojniković: ZAŠTIĆENA ŠUMSKA PODRUČJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Vladimir BEUS
U izdanju Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, krajem mjeseca studenog 2017. godine, tiskana je knjiga Zaštićena šumska područja u Bosni i Hercegovini, autora prof. dr. sc. Seada Vojnikovića. Na 220 stranica ove knjige, monografskog karaktera, autor je sistematski  obradio, u okviru sedam cjelina, relevantne podatke, pojmove, definicije i klasifikacijske kategorije zaštićenih područja.  Najveći dio u ovoj knjizi odnosi se na pregled i opis zaštićene šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini odnosno opisu određenih kategorija zaštite..
U uvodu autor ističe  činjenicu da je u Bosni i Hercegovini sačuvan velik broj prirodnih vrijednosti, posebno u planinskim područjima Dinarida. Heterogenost i bogatstvo biljnih šumskih zajednica i njihovo florističko bogatstvo su kvalitete koji  nameću potrebu njihovog  očuvanja i zaštite. Uz ove činjenice,  Bosna i Hercegovina ima relativno mali postotak zaštićenih prirodnih  područja. Tablično je prikazao stanje različitih kategorija  zaštite prirode i  njihove površine, te karta  postojećih i planiranih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Autor podvlači da šumarska znanost i struka imaju posebnu odgovornost  kod izdvajanja, zaštite i povećanja površina zaštite svih izuzetno vrijednih šumskih i drugih prirodnih cjelina.
U dijelu knjige „“Povijest zaštite prirode u svijetu i Bosni i Hercegovini“, autor detaljno iznosi brojne podatke o formiranju zaštićenih područja, institucijama za zaštitu prirode, usvajanju međunarodnih konvencija i dokumenata vezanih za zaštitu prirode. Posebno detaljno iznosi podatke o stanju u Bosni i Hercegovini kroz povijesna razdoblja,  od Austrougarske vladavine kada počinje zaštita prirodnih vrijednosti i pokreću  se ideje za izdvajanje pojedinih šumskih kompleksa kao prirodnih rezervata. Detaljno su opisane aktivnosti na zaštiti prirode  preko razdoblja Prvog svjetskog rata  i nakon njega, te poslije Drugog svjetskog rata, u razdoblju u kojemu je izdvojeno  nekoliko prašuma, među kojima je prašuma Perućica od posebnog značenja. I prvi zakon o kategorizaciji zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini, Zakon o zaštiti prirode donesen je  1961. godine.
U dijelu teksta „Pojam i definicije zaštićenih (šumskih) područja i ciljevi zaštite prirode“, autor daje detaljno obrazloženje pojmova „zaštite prirode“i „zaštite okoliša“ te „zaštićena područja“ odnosno „zaštićena prirodna dobra“. Poseban dio odnosi se na definicije i kategorizacije zaštićenih područja u različitim normativnim aktima i od strane različitih autora.  Kao osnovni cilj zaštite prirode uopće, a posebno šuma, autor ističe očuvanje  i/ili obnovu biološke raznolikosti i prirodne ravnoteže uz usklađene odnose s raznim gledištima ljudskog djelovanja i zahtjevima ljudskog društva.
U dijelu o klasifikacijama zaštićenih (šumskih) područja autor je dao detaljan opis  najvažnijih klasifikacijskih sustava koji se koriste u svijetu i  u Bosni i Hercegovini.
Poseban dio u ovoj knjizi odnosi se na okvire za gospodarenje šumskim ekosustavima u zaštićenim šumskim područjima. Autor ističe da se planiranje i gospodarenje treba temeljiti na pouzdanim podacima fizičkih, ekoloških, vegetacijskih i florističkih  karakteristika područja, kao i na njihovo društveno, kulturn i ekonomsko značenje. Datom shemom prikazan je model inventure podataka o staništima i vrstama od interesa za zaštitu. Posebna pozornost posvećena je zoniranju zaštićenih područja radi zadovoljenja različitih funkcija zaštićenih područja  (zaštitnih i utilitarnih). Date su karakteristike, elementi i sadržaji finalnog izgleda  gospodarskih planova zaštićenih područja.
Sektorski  plan za gospodarenje šumskim resursima unutar zaštićenih područja je tema kojoj je autor posvetio posebnu pozornost. Sektorski plan gospodarenja šumskim ekosustavima mora prostorno i vremenski biti povezan s različitim planovima za gospodarenje šumama u zaštićenim šumskim područjima. Navode se gospodarski ciljevi   za pojedine kategorije zaštite  u okviru gospodarenja šumama, te tablično prikazane  aktivnosti koje  su  (ne)dozvoljene u odgovarajućim režimima zaštite prema MCPFE  klasifikaciji.
Pregledu  zaštićene šumske vegetacije u Bosni i Hercegovini pripada najveći dio ove knjige. Autor je detaljno opisao pojedine kategorije zaštićenih područja: prašumske rezervate, rezervate Pančićeve omorike, nacionalne parkove, spomenike prirode, zaštićene pejsaže/krajolike, parkove prirode, te posebna područja zaštite: specijalne botaničke

ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 97     <-- 97 -->        PDF

rezervate. U ovom dijelu knjige autor je također obradio  područja klekovine bora, kanjone i klisure kao mjesta zaštite šuma, sjemenske sastojine, zaštitne šume unutar vodozaštitnih zona.
U opisu pojedinih prašumskih rezervata prezentirani su podaci  o aktu(ima) proglašenja prašumskih rezervata, površini, geografskom položaju, geološkim i pedološkim karakteristikama, florističkim i vegetacijskim karakteristikama - sintaksonomiji zastupljenih zajednica s kartama i/ili pregledom biljnih zajednica, te rijetkim i ugroženim biljnim vrstama.
Rezervati Pančićeve omorike također su prikazani detaljno: navedena su rješenja o zaštiti ovih šuma, istraživači  koji su se bavili istraživanjem ove vrste, karte areala ove vrste. Posebno su obrađena područja disjunktnog areala  ove vrste s karakteristikama njezinih sastojina i staništa u višegradskom, rogatičkom, srebreničkom, vlaseničkom, goraždanskom i fočanskom području.
Za  nacionalne parkove „Sujeska“, „Kozara“ i „Una“ date su karakteristike slično kao  i za prethodne kategorije zaštićenih objekata. I za ostale kategorije zaštićenih područja: Spomenike prirode, Zaštićeni pejsaž/krajolik, Park prirode navedeni su podaci po istoj matrici.     Posebna područja zaštite - Specijalni botanički rezervati također su obrađeni na sličan način, sa težištem na florističke karakteristike  ovih rezervata.
Među zaštićenim šumskim područjima, autor je posebnu pozornost posvetio zaštiti klekovine bora. Navedeni su podaci o njenom rasprostranjenju na planinama Bosne i Hercegovine, stanišnim uvjetima, sintaksonomskim odlikama, zastupljenosti vrsta  biljaka iz crvene liste, kao rijetke i/ili ugrožene biljke.
Kanjoni i klisure vodotoka i rasjedne zone, kao geomorfološki fenomeni, odlikuju se specifičnim florističkim i vegetacijskim obilježjima. Ova staništa predstavljaju rezervoare biodiverziteta i genofonda, često  su refugijalnog karaktera, zbog čega su zaštićena, a i po prirodi stvari su izvan negativnih antropogenih utjecaja. Navedene su šumske zajednice koje su zastupljene u ovim  specifičnim staništima.
Sjemenske sastojine, kao šume sa posebnom namjenom za proizvodnju sjemena, Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja imaju karakter zaštićenih šumskih područja.  Autor navodi da su sjemenske sastojine u Bosni i Hercegovini zastupljene s ­površinom od 2600 ha.
Unutar vodozaštitnih zona ograničenjima gospodarenja šumama indirektno se zaštićuju i šume. Navode se ograničenja gospodarenja šumama  u vodozaštitnim zonama u Bosni i Hercegovini, aktivnosti vezane za šumarstvo i razina ograničenja njihove primjene po pojedinim zaštitnim zonama.
Autor je za pisanje  ovoga djela, uz znanja i iskustva o problematici zaštićenih prirodnih područja, posebno šuma, koristio velik broj relevantnih literaturnih izvora, što je rezultiralo izvrsnom kvalitetom ove knjige. Iza navoda literature dana je lista akronima koji su korišteni u ovoj knjizi.
Knjiga Zaštićena šumska područja u Bosni i Hercegovini, autora prof. dr. sc. Seada Vojnikovića predstavlja izuzetno vrijedno djelo poznavanju vrsta, zastupljenosti, stanja i  karakteristika različitih kategorija zaštićenih šumskih područja u Bosni i Hercegovini. Ova knjiga je prva ove vrste  u Bosni i Hercegovini i predstavlja velik doprinos znanstvenoj literaturi iz oblasti zaštićenih šumskih područja odnosno zaštite prirode.
Izuzetno sadržajna, ova knjiga će imati širok krug korisnika, uz studente i stručnjake šumarstva, među njima su stručnjaci različitih  institucija iz oblasti prirodnih znanosti, vladine i nevladine organizacije, čija su zanimanja u sferi zaštite prirode. Korištenjem podataka  koje ova knjiga sadrži,  otklonit će se netočni  navodi i tvrdnje o zaštićenim šumskim područjima u Bosni i Hercegovini iz različitih institucija i od strane nekompetentnih pojedinaca, često nažalost, na odgovornim funkcijama.