DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2018 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Prof. dr. sc. Nikola Pernar: TLO NASTANAK, ZNAČAJKE, GOSPODARENJE
Ivica TIKVIĆ
U nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izdanju Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu (Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis) u Zagrebu je 2017. godine tiskana znanstvena knjiga pod naslovom Tlo nastanak, značajke, gospodarenje autora prof. dr. sc. Nikole Pernara, profesora pedologije na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
U knjizi su opisana temeljna znanja o tlima, o procesima njihova nastanka, njihovoj građi, obilježjima pojedinih sastavnica tala, zakonitostima rasprostranjenja tala, ulogama tala kao prirodnog dobra u ekosustavima, posebno u kontekstu održivog gospodarenja kopnenim ekosustavima. Knjiga je podijeljena u 12 glavnih poglavlja i velik broj podpoglavlja, a osim toga sadrži i predgovor, sadržaj i kazala pojmova. U prvih osam poglavlja knjige opisani su izvori i procesi nastanka i razvoja tala, zatim njihova biološka, kemijska, fizička, fizičko-kemijska i morfološka obilježja, dok su u zadnja četiri poglavlja opisana podjela tala, geografija tala i različiti utjecaji na tla.
U predgovoru knjige autor navodi da je knjiga namijenjena studentima šumarstva i drugim studenima i stručnjacima u području šumarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, građevinarstva, urbanog šumarstva, zaštite prirode, zaštite okoliša, prostornog planiranja i drugim zainteresiranim osobama kojima su potrebna stručna znanja o tlima. Isto tako navodi da je prvu znanstvenu knjigu o tlu pod naslovom Die Bodenkunde – oder die Lehre vom Boden napisao njemački agrokemičar Carl Sprengal 1837. godine, dok je najvažniju znanstvenu knjigu o tlu pod naslovom „Ruski černozem“ napisao ruski agronom, geolog i utemeljitelj pedologije Vasilij Vasiljević Dokučajev 1883. godine. Isto tako autor navodi da je prvu znanstvenu knjigu o tlima na hrvatskom jeziku pod naslovom Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo napisao Mišo Kišpatić 1877. godine.
U prvom poglavlju (Uvod – definicija, uloge i značaj tla) autor je definirao tlo kao rastresiti biotizirani površinski sloj kopnenog dijela Zemlje, koji se sastoji od tri vrste tvari (krutih, tekućih i plinovitih) i koji se odlikuje posebnim morfološkim, kemijskim, fizičkim i biološkim obilježjima. U tom je poglavlju autor opisao uloge (funkcije ili usluge) tala te značaj tala u šumarstvu i zaštiti okoliša. Prema autoru „primarna uloga tala je proizvodnja organskih tvari, dok su također značajne ekološke, stanišna, sirovinska i druge uloge“.
U drugom poglavlju (Izvori, sastav i dinamika mineralne sastavnice tla) autor je na 70 stranica opisao minerale i stijene iz kojih nastaju tla, procese njihove transformacije i tvari koje nastaju tim procesima u tlu.
U trećem poglavlju (Organizmi i organska tvar tla) koje ima 132 stranice teksta, autor je u podpoglavlju biologija tla opisao faunu i mikroorganizme u tlu, značaj viših biljaka za nastanak tla, životne uvjete u tlu te odnose između organizama u tlu. U podpoglavlju organska tvar tla, autor je definirao organsku tvar tla, obilježja šumskih organskih ostataka na tlu  i njihovu razgradnju, humus, inertnu organsku tvar tla i biogeokemijske cikluse glavnih elemenata u šumskim ekosustavima. U podpoglavlju humus opisao je način nastanka humusa, kemijska, fizičko-kemijska i strukturna obilježja humusa, uloge, forme i količine humusa u tlima. U podpoglavlju šumska biogeokemija opisao je kruženje ugljika, kisika, vodika, dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, sumpora i biogenih mikroelemenata.
Četvrto poglavlje knjige (Fizičke značajke tla) obuhvaća podpoglavlja o krutim tvarima u tlu, o vodi, zrak i toplini u tlu, a opsega je 165 stranica. Podpoglavlje krute tvari ili kruta faza tla obuhvaća opis gustoće, oblika, granulometrijskog sastava, strukture, poroznosti i konzistencije tala. U potpoglavlju o vodi u tlu autor je opisao zadržavanje vode u tlu, oblike vode u tlu, kretanje vode u tlu te ulogu tla u hidrološkom ciklusu odnosno u kruženju vode na Zemlji. U podpoglavlju o zraku u tlu opisan je izvor zraka, obilježja zraka u tlu, kapacitet tla za zrak, prozračivanje tla, oksidacijsko-redukcijski procesi u tlu, disanje tla i ekološki značaj zraka u tlu. U podpoglavlju o toplini u tlu opisane su toplinske konstante tla i temperaturni režim tla.
U petom poglavlju (Sorpcijske značajke tla) opisane su mehanička, fizička, kemijska, fizičko-kemijska i biološka sorpcija odnosno sposobnost zadržavanja i premještanja hranjiva i vode za organizme.